Što se iza brda valja?(2)

http://www.business.hr/ekonomija/milanovic-velike-rijeci-i-galama-nece-hrvatsku-izvuci-iz-krize

"Stanje je ozbiljno, ali nije dramatično. Ako svi budemo pristupili problemu na taj način izlaz postoji, i to vrlo širok i svjetao. Očekujemo od svih da to shvate. I od dijela sindikata, bez obzira što se s time ne slažu", rekao je Milanović na sjednici Vlade.

Nekako mi se čini da nam Milanović bez treptanja laže u lice. Naš problem nije samo naš nego ga imaju i druge države. Ovim kao da govori da Vlada zna bolje od svih drugih vlada. A to je čisto samozavaravanje i govori o dosezima kukurikovaca.

http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/poljoprivredna-kriza-bez-presedana

Dobar članak o mljekarstvu i politici RH. Uzroci su naravno free market i pogrešna monetarna i poljoprivredna politika. Iz ovoga se nećemo lako ispetljati.

http://www.business.hr/ekonomija/lactalis-i-salford-unistavaju-makedonsku-mljekarsku-industriju

Zvuči li ovo nekako poznato?

Brojke o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u Makedoniji te statistika o proizvodnji sirovog mlijeka tijekom posljednjih nekoliko godina su razočaravajuće. Od 2006. do 2011. godine uvoz mlijeka na domaćem tržištu porastao je za 78 posto, a otkup domaćeg mlijeka pao za 30 posto.

ispada da mlijeko jedino u bosni teče u potocima, no ako je točno što znalci tvrde da bosna ne proizvodi dovoljno ni za sebe, onda to sve implicira da su oni veleprodajno skladište europskih viškova koji se onda distibuiraju lijevo i desno, a kako su skladištari, distributeri i krajnji liferanti sa istom putovnicom, smrdi na jedan golemi sukob interesa, zapravo nešto više, ali to bi već zadiralo u puste teorije zavjera, a tog se jako klonim i zato ova kobasičasta rečenica jer samo mi misli vrludaju, ništa vrijedno...

http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/milanovic-zivimo-na-dug-ceka-nas-fiskalna-prilagodba/

Milanović spominje fiskalnu prilagodbu. A mislim da će to biti povećanje poreza. Štednja je povećala nezaposlenost i BDP je pao. Slijedeće godine će se trebati ili povećati porezi ili povećati štednju. Kako god se okrene slijedi daljnji pad zaposlenosti i BDP-a.

paor je napisao/la:ispada da mlijeko jedino u bosni teče u potocima, no ako je točno što znalci tvrde da bosna ne proizvodi dovoljno ni za sebe, onda to sve implicira da su oni veleprodajno skladište europskih viškova koji se onda distibuiraju lijevo i desno, a kako su skladištari, distributeri i krajnji liferanti sa istom putovnicom, smrdi na jedan golemi sukob interesa, zapravo nešto više, ali to bi već zadiralo u puste teorije zavjera, a tog se jako klonim i zato ova kobasičasta rečenica jer samo mi misli vrludaju, ništa vrijedno...

Istina je da BiH ne proizvodi mljeka dovoljno ni za svoje potrebe .Isto tako si i detektirao točno ono što se radi preko podzemne političke ekonomije u ovoj jadnoj i konpliciranoj , napaćenoj državi.

Paore i ja sam skora otrkrio jedan izvor poviš kuće ,ne izvire voda, nego neka bijela tekućina nalik na mljeko

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:

paor je napisao/la:ispada da mlijeko jedino u bosni teče u potocima, no ako je točno što znalci tvrde da bosna ne proizvodi dovoljno ni za sebe, onda to sve implicira da su oni veleprodajno skladište europskih viškova koji se onda distibuiraju lijevo i desno, a kako su skladištari, distributeri i krajnji liferanti sa istom putovnicom, smrdi na jedan golemi sukob interesa, zapravo nešto više, ali to bi već zadiralo u puste teorije zavjera, a tog se jako klonim i zato ova kobasičasta rečenica jer samo mi misli vrludaju, ništa vrijedno...

Istina je da BiH ne proizvodi mljeka dovoljno ni za svoje potrebe .Isto tako si i detektirao točno ono što se radi preko podzemne političke ekonomije u ovoj jadnoj i konpliciranoj , napaćenoj državi.

Paore i ja sam skora otrkrio jedan izvor poviš kuće ,ne izvire voda, nego neka bijela tekućina nalik na mljeko

zapravo to je jako zanimljivo....
Ispada da ako si u EU, onda subvencionirani EU proizvodi nisu toliki problem, ali ako si izvan EU onda ti isti proizvodi rade velike probleme domaćim proizvođačima. EU na neki način svoje viškove plasira na okolna tržišta ispod proizvođačkih cijena i s obzirom da ona nisu (u tolikoj mjeri ili uopće) proizvodno subvencionirana - tamo proizvođači muku muče sa tom uvozonom robom. Hrvatski problem je u tome da se u Bosni na vrlo lagan način taj uvoz proglašava domaćom proizvodnjom i kao takav se plasira na tržišta izvan BiH. Sitni parcijalni interesi pri tome igraju odlučujuću ulogu - i to ponajviše govori o kvaliteti politike u našim (banana) državicama. Sada je sve došlo do toga da je domaća proizvodnja na tako niskim granama da bi bez tog uvoza imali ozbiljnih teškoća sa prehranom domaćeg stanovništva.

A možda se netko zaigrao sa mlijekom u prahu i vodom?

Nostradurus je napisao/la:A možda se netko zaigrao sa mlijekom u prahu i vodom?

Točno. Jednom sam se vozio iza dviju cisterni po Slavonskoj u ZG koje su skrenule u Dukat. Saznavši da je u njima prah kojeg miješaju s vodom da dobiju mlijeko - nisam mogao vjerovati. Domaći proizvođači propadaju a oni uvoze Mađarski prah!
Na cisternama je pisalo HUNGRANA. http://www.hungrana.hu/

NH T5060 DARKO je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:A možda se netko zaigrao sa mlijekom u prahu i vodom?

Točno. Jednom sam se vozio iza dviju cisterni po Slavonskoj u ZG koje su skrenule u Dukat. Saznavši da je u njima prah kojeg miješaju s vodom da dobiju mlijeko - nisam mogao vjerovati. Domaći proizvođači propadaju a oni uvoze Mađarski prah!
Na cisternama je pisalo HUNGRANA. http://www.hungrana.hu/

Hungrana se bavi preradom kukuruza u proizvode koje rabi prehrambena industrija u svojim proizvodnim procesima. To su nekakvi zaslađivači, ali to nije (direktno) mlijeko u prahu. Tko je nama kriv da nemamo tvornicu za preradu kukuruza, pa sada se i to uvozi izvana? Imamo dosta prehrambene industrije koja troši te (polu)proizvode i vjerovatno bi bio opravdan ekonomski model da netko takvu tvornicu izgradi. Takav pogon troši dosta kukuruza i to bi na neki način malo stabiliziralo otkupnu cijenu kukuruza na tržištu. Zanimljivo je to, u Zagrebu je nekada čak postojala tvornica koja je bila sposobna izgraditi takav pogon (Jedinstvo), oni su nekada davno u 'trulom socijalizmu' izgradili sličan pogon u Drakseniću (BiH) koji je radio većinom na kukuruz proizveden u Hrvatskoj.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/ulaskom_hrvatske_u_eu_propast_ce_svi_koji_se_danas_bave_poljoprivredom/1115294.html

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas u Vukovaru kako nakon ulaska Hvatske u EU neće moći opstati svi koji se danas u Hrvatskoj bave poljoprivredom.

A da svi zapjevamo "Danke Deutchland" i "Jebo vladu". Sve je jasnije da bi se ulaz u EU trebao zaustaviti prije nego što bude kasno.

Nostradurus je napisao/la:http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/poljoprivredna-kriza-bez-presedana

Dobar članak o mljekarstvu i politici RH. Uzroci su naravno free market i pogrešna monetarna i poljoprivredna politika. Iz ovoga se nećemo lako ispetljati.

Miroslava sam upoznao ! Među malobrojnim ljudima koji su završili školu poljoprivrednog smjera otvoreno govori !

Istina je drugačija ; komunisti su 1945 išli sa modelom seljačkih imanja do 10 ha i zakonima koji su omogućili smanjenje i te površine , modelom kombinata !

Što se zbiva od 1945 ? mala imanja gase se poput usporenih domino kocki ! Rezultat je da imamo 119 izumrlih sela , uništeno stočarstvo itd .

Hrvatska nema nikakvu poljoprivrednu politiku niti Strategiju razvoja poljoprivrede !
Umjesto psalama koje citira Milanović , napisao sam da dok mu se ruka ne osuši , potpiše nalog svojem nesposobnom ministru pravosuđa i poljoprivrede i onom što nas šiša poput ovaca da napišu 5 zakona i u ime Vlade upute u Sabor !

1. Zakon o nasljeđivanju , napisan je u Beogradu - moj je prijedlog vlasnicima zemlje da uzmemo Nizozemski !
2. Zakon o evidenciji zemljišta i okrupnjavanju parcela - spojiti gruntovnice i katastar u jednu Državnu zemljišnu službu,
3. Zakon o poljoprivrednom zemljištu - za privatno i državno - posebne odredbe za izumrla sela ,
4. Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede
5. Zakon o navodnjavanju

Sa 18 milijuna parcela nemamo što tražiti , sa ovolikim brojem vlasnika zemljišta isto nemamo što tražiti !

Što možemo za 1, 2, 5 , 10 godina ? Od uvoznika postati izvoznici hrane , vratiti život u 119 izumrlih sela , kultivirati šikaru i korov , razviti stočni fond i sirovinsku bazu za prehrambenu industriju !

Ovo mora biti odluka Sabora ili građana putem referenduma !

Naslov u novinama 'Ulaskom Hrvatske u EU propast će svi koji se danas bave poljoprivredom' baš mi nekako ne ide uz izjavu ministra ' kako nakon ulaska Hvatske u EU neće moći opstati svi koji se danas u Hrvatskoj bave poljoprivredom'. Današnjem ministru moglo bi se puno toga prigovoriti, ali ovakvo populističko pisanje (kvazi)novinara samo pomaže mutiti vodu (koja je ionako previše mutna). Nemam nikakvu zamjerku na ovu izjavu ministra, neki će propasti, a neki će i opstati sa ili bez ulaska u EU. Nema tu neke velike mudrosti.

Fidelito je napisao/la:Naslov u novinama 'Ulaskom Hrvatske u EU propast će svi koji se danas bave poljoprivredom' baš mi nekako ne ide uz izjavu ministra ' kako nakon ulaska Hvatske u EU neće moći opstati svi koji se danas u Hrvatskoj bave poljoprivredom'. Današnjem ministru moglo bi se puno toga prigovoriti, ali ovakvo populističko pisanje (kvazi)novinara samo pomaže mutiti vodu (koja je ionako previše mutna). Nemam nikakvu zamjerku na ovu izjavu ministra, neki će propasti, a neki će i opstati sa ili bez ulaska u EU. Nema tu neke velike mudrosti.

Dobro zboriš .Samo što pod hitno treba ukinuti poticaje i subvencije u poljoprivrdi .Ukinuti ministarstvo poljoprivrede .I bankama zabraniti dijeljenje kredita za poljoprivredu . I onda ljepo u razvoj poljoprivrede ,pa da vidimo tko to zna a tko ne zna ,tko može a tko ne može ............

Poticaji i subvencije problematične su prvenstveno jer one iskrivljuju realne tržišne odnose. S obzirom da je subvencioniranje nejednako u pojedninim državama (a i unutar jedne države prema skupinama poljoprivrednika), jako varira to unosi dodatnu dozu nereda u cijeli sustav. Na kraju će se ukinuti subvencioniranje. Subvencije su prihvatljive do onog stupnja u kojem one čuvaju domaću poljoprivredu od potpunog propadanja - jer svaka razumna politika poljoprivredu vidi (između ostalog) kao djelatnost od strateškog značenja. Samo teško je povući crtu gdje završava očuvanje od propadanja a gdje počinje pretjerano (nepotrebno) subvencioniranje. Isplati se subvencionirati i uloaganje u unapređenje proizvodnje, ali i to lako može postati batina sa dva kraja.

Što se tiče banaka i kredita... .... ja tu ne vidim neki problem. Ako se netko želi zadužiti kod kamatara - samo naprijed! (I tako sve dok ja ne moram vraćati tuđe privatne dugove). Za one koji nisu svjesni kakav je to sustav - škola će biti skupa i bolna. Oni pametniji će brzo izvući važne pouke na tuđim iskustvima. Mislim da tu država jako griješi jer ne razvija kod građana svijest kakav je to sustav. A i kako će - kada sama trči tim istim kamatarima svako-malo kada im usfali za plaćice i mirovinice. Ali vraćanje tih dugova ide iz naših zajedničkih đepova, ali i iz budućnosti naše djece.

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Naslov u novinama 'Ulaskom Hrvatske u EU propast će svi koji se danas bave poljoprivredom' baš mi nekako ne ide uz izjavu ministra ' kako nakon ulaska Hvatske u EU neće moći opstati svi koji se danas u Hrvatskoj bave poljoprivredom'. Današnjem ministru moglo bi se puno toga prigovoriti, ali ovakvo populističko pisanje (kvazi)novinara samo pomaže mutiti vodu (koja je ionako previše mutna). Nemam nikakvu zamjerku na ovu izjavu ministra, neki će propasti, a neki će i opstati sa ili bez ulaska u EU. Nema tu neke velike mudrosti.

Dobro zboriš .Samo što pod hitno treba ukinuti poticaje i subvencije u poljoprivrdi .Ukinuti ministarstvo poljoprivrede .I bankama zabraniti dijeljenje kredita za poljoprivredu . I onda ljepo u razvoj poljoprivrede ,pa da vidimo tko to zna a tko ne zna ,tko može a tko ne može ............

Nema veze propadanje seljačkih imanja sa ulaskom u EU ! Radi se o tom da je u Hrvatskoj poslije 1945 zasnovano previše obitelji na bazi poljoprivrede ! Svima je vidljiv proces koji se tu dešava ! Mi za EU nemamo sa zakonske strane ni jedno obiteljsko gospodarstvo !

Poticaji imaju više namjena ! Jedna je da hrana bude pristupačna sirotinji ! 1kg žita ako je sa poticajem je jeftinija sirovina i jeftiniji kruh sirotinji !

Ministarstvo poljoprivrede ima u idućih 10 godina puno posla , ako bi se donijela Strategija razvoja poljoprivrede ! Tu imamo okrupnjavanje državnih parcela , sređivanja stanja za državnu zemlju , davanje dozvola , jer bi se u Slavoniji i Baranji kuće sa gospodarskim zgradama morale graditi izvan ušorenih sela utemeljinih promašenom naredbom carice Marije Terezije 1756 ! U idućih 10 g morali bi maksimalni broj zemlje staviti pod navodnjavanje , a to znači gradnja akumulacija , vodovoda za distribuciju vode i ostale infrastrukture za navodnjavanje !
Ovakvo ministarstvo ničemu ne služi ! Napisao sam da se donese Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede , jer sa lihvarskim kamatama u poljoprivredi obrt novca i povrat u investiciju nije na kratki rok !

Po meni smo u većini poljoprivredni muzej EU i primitivna balkanska poljoprivreda , upropaštena promašenim odlukama Beča 1756 i komunista u Beogradu 1945 ! Sadašnji slugani nisu nas oslobodili od Beča i Beograda a sa u sa ulaskom u Brisel je BBB = nastavak propadanja ! Beč - Beograd - Brisl i slugani u Zagrebu , to je sadašnjost !

Baš i ne stoji teza da će poticanjem proizvodnje biti jeftiniji kruh. Te dvije stvari (naoko povezane) zapravo su u jako dalekoj vezi, toliko su daleko da nemaju puno utjecaja jedna na drugu. Na primjer: ja proizvedem pšenicu i dobijem poticaj ali prodajem najboljem ponuđaču - onome tko nudi najviše, potpuno mi je svejedno da li će ta pšenica otići u izvoz ili biti pojedena na domaćem tržištu. Isto tako je i kada su moji troškovi previsoki i uvozna pšenica je jeftinija - mlinari će kupiti tu jeftiniju pošenicu ili će meni ponuditi tu cijenu koja bi bila iz uvoza (više-manje, ali uvijek manje). To su jednostavni zakoni tržišta, a s obzirom da smo otvoreni prema svjetskom tržištu - te cijene jako utječu na cijene koje plaćaju domaći potrošači na polici dućana. Kod kruha je još jedna specifičnost, a to je da cijena pšenice utječe na cijenu kruha u jako malom dijelu (osim kada pšenica poskupi, pa je to onda opravdanje da i kruh poskupi, dobar izgovor zlata vrijedi, jel'). Poticanje proizvodnje na taj način nema utjecaja na cijene hrane na polici dućana. Ima tu i drugih pojava (trgovci na primjer cijene na polici uglavnom izjednačuju, forsira se prodaja robe na kojoj se najviše zarađuje, a ne kvalitetne ili domaće robe), ali ovo je uglavnom to. Ne treba govoriti o poticaju kao sredstvu da netko kasnije kupuje jeftiniju hranu... to jednostavno sada ne stoji.

meni baš nije jasna ta računica da poticaj ne utječe na nižu cijenu proizvoda u dučanu. evo npr: neka je cijena pšenice 1,85+PDV i još se dobije 2000 kn poticaja po ha. u isto vrijeme je cijena kruha 7 kn. ako bi se ukinuo poticaj, koja bi u tom slučaju bila cijena pšenice a koja cijena kruha? po kojoj bi se cijeni tada trebala prodavati pšenica a da bi ta proizvodnja bila isplativa?
nemojmo zaboraviti da poticaji u EU nisu u cilju povećanja proizvodnje ( jer bi onda kvotni sustav bio besmislen) nego u cilju smanjenja ulaznih troškova prerađivačke industrije a time i nižih cijena na policama....

zeljko6 je napisao/la:meni baš nije jasna ta računica da poticaj ne utječe na nižu cijenu proizvoda u dučanu. evo npr: neka je cijena pšenice 1,85+PDV i još se dobije 2000 kn poticaja po ha. u isto vrijeme je cijena kruha 7 kn. ako bi se ukinuo poticaj, koja bi u tom slučaju bila cijena pšenice a koja cijena kruha? po kojoj bi se cijeni tada trebala prodavati pšenica a da bi ta proizvodnja bila isplativa?
nemojmo zaboraviti da poticaji u EU nisu u cilju povećanja proizvodnje ( jer bi onda kvotni sustav bio besmislen) nego u cilju smanjenja ulaznih troškova prerađivačke industrije a time i nižih cijena na policama....

Cijena kruha na polici dućana je ista sa poticajem ili bez njega jer je 1.85 kn svjetska cijena pšenice. Mlinari mogu otkupiti našu domaću pšenicu ili kupiti na primjer mađarsku pšenicu. Preferiraju domaću jer nemaju trošak prijevoza, ne moraju avansno plaćati (uvijek se to malo rastegne), ne moraju plaćati PDV državi odmah kada roba ulazi u zemlju, znači tu imaju nešto manje troškove. Mi, sa druge strane, ako želimo izvesti svoju pšenicu imamo trošak prijevoza. Tako da poticaji nemaju značajan utjecaj na cijenu hrane na polici. Poticaju su smišljeni da se poljoprivrednicima omogući opstanak u ovim vremenima, tako da poljoprivreda kao grana ne propadne, a sa druge strane teško je proizvoditi bez poticaja (to jest postići tako nisku cijenu bez poticaja), kada se viškovi iz onih zemalja koje potiču svoju proizvodnju preljevaju na naše tržište. Ti viškovi se prodaju po veleprodajnim dampiškim cijenama (sa kojima onda uvoznici mašu nama pred očima i pričaju nam kako i mi moramo prodavati svoje proizvode po tim cijenama, dok su tržišne otkupne cijene u tim državama iz kojih se viškovi preljevaju k nama - puno više, na primejr svinjetina). To sve dovodi do potpunog odumiranja nekih grana poljoprivrede, jer je nemoguće normalno proizvoditi ako netko preplavljuje tržište sa robom pred istekom roka trajanja (a i poslije isteka) po dampiškim cijenama. A na polici dućana ne piše da je neka prerađevina napravljena od takvog mesa, zar ne? Sa ulaskom u EU to će u nekoj mjeri prestati i možda će se moći normalnije proizvoditi, a možda i ne......

http://www.poslovni.hr/hrvatska/velika-zemljisna-reforma-milijun-hektara-zemlje-u-koncesiju-218554

Ako dobro shvaćam, država je ovdje nešto kao feudalac. Daje zemlju u najam i troši najam. Koje su moguće situacije:
1.Seljak želi ostvariti profit i imati troškove manje od prihoda. Od kuda će se stvoriti novac za profit? Netko će drugi morati imati minus.
2. Seljak ima prihode manje od koncesije i propada
3. Seljak ima prihode i rashode ujednačene i nema akumulacije kapitala. Slijedi nemogućnost obnove mehanizacije i propast.

Dakle, ostaje nam solucija 1. Samo je pitanje tko će ići u minus da stvori profit seljacima? A i to mi je nekako nemoguće jer su seljaci često do sada bili ti koji gube.
-------------------
Ipak, čini se da će zemlju dobiti velike firme, a da će mali proizvođači biti marginalizirani.

Ljudi spašeni smo:

Strpite se još malo. Milanović ima viziju.

ovako to izgleda kada se repovi neplaćenih dugova vuku godinama za nekom državom:

http://www.dw.de/argentine-navy-chief-resigns-over-ghana-debacle/a-16308501

izgleda da se nekom ne sviđa što se južnoameričke države sve više vrpolje od uobičajene šeme

Kreditori, da naplate svoje dugove, u stanju su ići veoma daleko, a svjetski poredak im to trenutno omogućuje. Na kraju krajeva ti nenaplaćeni dugovi mogu se i prodati onima koji se specijaliziraju za naplatu takvih potraživanja. Problem je za jednu veliku državu, poput Argentine, kada im zapljene ratni (školski) brod u nekoj luci i to onda ide na dražbu da je to je vrlo neugodno za sliku države - kada se to dogodi, možda veća neugodnost nego materijalni gubitak. Ako se već moraš zaduživati red je da se dugovi vrate, a ako ne možeš vraćati svoje dugove kreditori bi barem trebali prestati sa kreditiranjem te države, ali to nije tako - kada se neka država očigledno zadužuje više nego što je njena mogućnost vraćanja - kreditori navaljuju kao hijene sa svojim 'povoljnim financijskim aranžmanima' i tako državu dovode u ekonomsko robstvo i sve veću ovisnost. S obzirom na lakomost kreditora bio bi red da i oni podnesu dio gubitaka u obliku nevraćenih zajmova, jer su u potpunosti bili svjesni rizika kod plasmana svojih 'povoljnih financijskih aranžmana'.

Nostradurus je napisao/la:http://www.poslovni.hr/hrvatska/velika-zemljisna-reforma-milijun-hektara-zemlje-u-koncesiju-218554

Ako dobro shvaćam, država je ovdje nešto kao feudalac. Daje zemlju u najam i troši najam. Koje su moguće situacije:
1.Seljak želi ostvariti profit i imati troškove manje od prihoda. Od kuda će se stvoriti novac za profit? Netko će drugi morati imati minus.

1. pod uvjetom da hoće zemlju prodati seljaku , kroz x godina Vi ste vlasnik zemlje
2. sa zakupom plaćate X godina zakup , imate manji dohodak , nemate nekretninu niti vaši nasljednici , nemate motiv za poboljšanje strukture zemlje , održavanje poljskih puteva , kanala , izgradnju navodnjavanja

3. idu da ministar predloži početnu i da bude moguća dupla ponuda !
Vi se bavite novcem , vjerujem da Vam je jasno da su kmetovi gubitnici !