Prosvjed

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/93416-seljacka-buna-zavrsila-nakon-13-dana-13-sati-i-13-minuta.html

Zanimljiva je izjava Ive J.

Ivo J. je napisao/la:'Seljaci naravno imaju svoja očekivanja koja po onome što Vlada kaže ne mogu biti zadovoljena u financijskom smislu. Ja ću se isto s njima naći, mislim da s ljudima treba razgovarati. Treba vidjeti može li se na neke druge načine, ako već nema novca učiniti situacija lakša i povoljnija za seljake', izjavio je predsjednik Josipović od kojeg seljaci zasigurno neće dobiti ono što očekuju.

Čini se da će svi dobiti po lizalicu (tako se umire djeca).

Država ima dovoljno novaca da na pr. samo za tzv. "nevladine udruge" godišnje izdvoji 1 mlijardu i 250 milijun kuna. S time da udruge još financiraju i županije, opčine, gradovi, i t.d....

Ispada da je pametnije osnovati udrugu, koja će sama sebi biti svrha, nego se baviti poljoprivredom.  Jer država za njih očito ima novca, makar bi mnoge od tih udruga utopile Hrvatsku u čaši vode, ako bi im se pružila prilika.

VTZ je napisao/la:Država ima dovoljno novaca da na pr. samo za tzv. "nevladine udruge" godišnje izdvoji 1 mlijardu i 250 milijun kuna. S time da udruge još financiraju i županije, opčine, gradovi, i t.d....

Ispada daje pametnije osnovati udrugu, koja ce sama sebi biti svrha, nego se baviti poljoprivredom.  Jer država za njih očito ima novca, makar bi mnoge od tih udruga utopile Hrvatsku u čaši vode, ako bi im se pružila prilika.

A do te love se dolazi preko zaduživanja! Dakle, seljaci žele da se i za njih nađe love od zaduživanja. Zbilja mudra ideja. Gdje je tu financijska održivost tog posla? Zar ne bi trebalo gledati malo i na posljedice koje slijede?

Prosvjedi su gotovi onaj tren kad su krenuli popisivat 'prave' poljoprivrednike, a nas koji ne živimo isključivo od prihoda sa OPG-a maknuli u stranu. To ste trebali odmah reći, da mi nismo za vas nitko i ništa, pa da ne bdijem noći i ne gubim dragocjene dane za 'prave' poljoprivrednike. Ne mogu reći koliko sam žalostan i koliko se popišano osjećam od strane vođa ovog prosvjeda.

Samo nemojte zaboraviti da malom OPG-u tih par tisuća kuna koje nije dobio i ne znače toliko puno, ali smo svejedno stali s 'pravima' i dovezli i svoje stare fergusone da bude više traktora. A možda i mi budemo nekad 'pravi poljoprivrednici', sa velikim traktorima...

Najrazvijenija poljoprivreda na svijetu je austrijska, sa veličinom imanja u prosjeku 15 ha obradive zemlje, i sa prosječno 15-20 krava. A mi se busamo sa stotinama ha i natječemo tko će biti jači farmer. A malog farmera guramo u stranu, koji je u Austriji nositelj razvoja. Pa i vi ste svi bili mali seljaci, nemojte to zaboravit...

abrkili je napisao/la:Prosvjedi su gotovi onaj tren kad su krenuli popisivat 'prave' poljoprivrednike, a nas koji ne živimo isključivo od prihoda sa OPG-a maknuli u stranu. To ste trebali odmah reći, da mi nismo za vas nitko i ništa, pa da ne bdijem noći i ne gubim dragocjene dane za 'prave' poljoprivrednike. Ne mogu reći koliko sam žalostan i koliko se popišano osjećam od strane vođa ovog prosvjeda.

Samo nemojte zaboraviti da malom OPG-u tih par tisuća kuna koje nije dobio i ne znače toliko puno, ali smo svejedno stali s 'pravima' i dovezli i svoje stare fergusone da bude više traktora. A možda i mi budemo nekad 'pravi poljoprivrednici', sa velikim traktorima...

Najrazvijenija poljoprivreda na svijetu je austrijska, sa veličinom imanja u prosjeku 15 ha obradive zemlje, i sa prosječno 15-20 krava. A mi se busamo sa stotinama ha i natječemo tko će biti jači farmer. A malog farmera guramo u stranu, koji je u Austriji nositelj razvoja. Pa i vi ste svi bili mali seljaci, nemojte to zaboravit...

TKO si je dao tako nešto za pravo?
Ispričaj nam. Možda nešto naučimo.
 Jedina svrha takvog popisivanja je razdor i gašenje prosvjeda!

Možda je samo to kod nas na punktu... Ne bih zasad o detaljima, dok se stvari malo smire objasnit ću

Nostradurus je napisao/la:   A do te love se dolazi preko zaduživanja! Dakle, seljaci žele da se i za njih nađe love od zaduživanja. Zbilja mudra ideja. Gdje je tu financijska održivost tog posla? Zar ne bi trebalo gledati malo i na posljedice koje slijede?

Bubnuo si, i ostao živ...  Jel znaš uopće što je to državni proračun, i barem ugrubo kakva je struktura njegovog punjenja, tj. koje su glavne vrste prihoda tog proračuna?

Najznačajnija redovna aktivnost države je oporezivanje, jer porezni prihodi iz godine u godinu čine oko 60% ukupnih prihoda poslovanja. Slijede doprinosi za obvezna osiguranja, kojima se ostvaruje oko 35% ukupnih prihoda poslovanja, te oko 5% ostalih prihoda.

http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

Već godinama slušamo o potrebi pokretanja privrede i proizvodnje. Ako RH nema razvijenu na pr. autoindustriju, i slične industrijske grane privrede, onda ima veliku šansu da barem maksimalno poveća proizvodnju hrane, barem za vlastite potrebe.

Ako ne možemo otvoriti nova radna mjesta u industriji, nek ljudi barem rade ono što su oduvijek znali raditi, i nek im se ta proizvodnja isplati. Jedini tko to može omogućiti je Vlada, i njihove mjere pomoći.

Ali ne, Vlada će oporezivati svakoga tko prodaje jabuke na placu, ali će istovremeno podići cijene nafte, i maksimalno zakomplicirati, obezvrijediti i onemogućiti poljoprivrednu proizvodnju.

Kako to da se Poljacima na sjeveru Europe isplati na pr. voćarstvo i proizvodnja jabuka, kad se zna da oni imaju daleko manje sunčanih dana u godini, i slabije klimatske uvjete nego Hrvatska? Isti je slučaj i sa mlijekom, mesom, povrćem, voćem..

Umjesto da Hrvati sve to proizvode sami, ispada da se danas kod nas ništa od toga više ne isplati.

abrkili je napisao/la:Možda je samo to kod nas na punktu... Ne bih zasad o detaljima, dok se stvari malo smire objasnit ću

Pozivaju se "svi građani" da se pridruže seljacima, a tjera se ljude!
Stvarno logično i pametno!
Sad one priče o "kupovini" imaju više smisla!

VTZ je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:   A do te love se dolazi preko zaduživanja! Dakle, seljaci žele da se i za njih nađe love od zaduživanja. Zbilja mudra ideja. Gdje je tu financijska održivost tog posla? Zar ne bi trebalo gledati malo i na posljedice koje slijede?

Bubnuo si, i ostao živ...  Jel znaš uopće što je to državni proračun, i barem ugrubo kakva je struktura njegovog punjenja, tj. koje su glavne vrste prihoda tog proračuna?

Najznačajnija redovna aktivnost države je oporezivanje, jer porezni prihodi iz godine u godinu čine oko 60% ukupnih prihoda poslovanja. Slijede doprinosi za obvezna osiguranja, kojima se ostvaruje oko 35% ukupnih prihoda poslovanja, te oko 5% ostalih prihoda.

http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

Već godinama slušamo o potrebi pokretanja privrede i proizvodnje. Ako RH nema razvijenu na pr. autoindustriju, i slične industrijske grane privrede, onda ima veliku šansu da barem maksimalno poveća proizvodnju hrane, barem za vlastite potrebe.

Ako ne možemo otvoriti nova radna mjesta u industriji, nek ljudi barem rade ono što su oduvijek znali raditi, i nek im se ta proizvodnja isplati. Jedini tko to može omogućiti je Vlada, i njihove mjere pomoći.

Ali ne, Vlada će oporezivati svakoga tko prodaje jabuke na placu, ali će istovremeno podići cijene nafte, i maksimalno zakomplicirati, obezvrijediti i onemogućiti poljoprivrednu proizvodnju.

Kako to da se Poljacima na sjeveru Europe isplati na pr. voćarstvo i proizvodnja jabuka, kad se zna da oni imaju daleko manje sunčanih dana u godini, i slabije klimatske uvjete nego Hrvatska? Isti je slučaj i sa mlijekom, mesom, povrćem, voćem..

Umjesto da Hrvati sve to proizvode sami, ispada da se danas kod nas ništa od toga više ne isplati.

A jel ti znaš da je proračun ove države u debelom deficitu? To znači da se razlika imeđu želja i realnih mogućnosti mora odnekud namaknuti, a to znači zaduživanje kod komercijalnih banaka. Sa kamatom. Država će biti u deficitu dok ne promjeni svoj način ponašanja trošenja novca, a ne toliko način prikupljanja novaca (i način prikupljanja je bitan jer ono mora biti prvenstveno pravedan). Jer uvijek je lakše potrošiti nego prikupiti, bilo tko od nas može potrošiti sve (i više od toga) što svi ostali prikupe radom, štednjom itd., za potoršiti ne treba biti posebno pametan. Ali treba biti pametan ako želiš racionalno upravljati, ali riječ racionalno je nepoznanica na ovim prostorima. Dodatna diskusija je da li treba ukinuti dotacije nevladinim udrugama (makar sumnjam u to da oni dobiju milijardu i nešto kuna, nije ova vlast tako široke ruke) ili poljoprivredi ili nekom trećem, za to je potreban široki društveni konsenzus.

Mene smeta ta jedna priča kada si u oporbi, a drugačije ponašanje  (i priča) kada si na vlasti. Jedno obećanje danas, a sasvim drugu priču kada to obećanje treba i realizirati. Radi se o pokušaju prikupljanja jeftinih političkih bodova, bez ozbiljne namjere da se stanje zaista promjeni nabolje. To je glavni razlog zašto se mora napustiti politika tipa 'daj mi novce sada - odmah, pa ću ja u zamjenu za to šutjeti godinu dana' i uvesti politika 'otvoreno si lagao - i zato bezuvjetno moraš otići', ili 'pričaš o nekakvom uvođenju reda, a iza tebe samog ostaju repovi', a ima toga još. Treba se prvo izboriti za principe, i da se poštuju isti, a tek onda možemo razgovarati o tome kako i da li uopće raspodjeliti sredstva. (Ja se inače zalažem za princip da sredstva prvo treba zaraditi pa tek onda trošiti, ali to je već neka druga priča).

Fidelito je napisao/la:
A jel ti znaš da je proračun ove države u debelom deficitu?

Dakle, zbog deficita u proračunu treba srezati ono što je važećim zakonima zagarantirano i regulirano (visine i kvote poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji).

Ali za gotovo 50.000 "nevladinih udruga" novaca ima, valjda nas te udruge bolje hrane, točnije rečeno - tove na ideološkoj bazi.

Udruge godišnje dobe iz proračuna cca 1,4 milijarde kuna, i još cca 450 milijuna od gradova i općina. Znači, za njih novaca ima, a za poticanje poljoprivrede treba dizati kredite?

S time da seljaci usput plaćaju i pdv u državni proračun, i razne druge poreze i prireze, i svojom proizvodnjom značajno podižu BDP ove zemlje.

A udruge žive na državnoj sisi.

VTZ je napisao/la:
Bubnuo si, i ostao živ...  Jel znaš uopće što je to državni proračun, i barem ugrubo kakva je struktura njegovog punjenja, tj. koje su glavne vrste prihoda tog proračuna?

Najznačajnija redovna aktivnost države je oporezivanje, jer porezni prihodi iz godine u godinu čine oko 60% ukupnih prihoda poslovanja. Slijede doprinosi za obvezna osiguranja, kojima se ostvaruje oko 35% ukupnih prihoda poslovanja, te oko 5% ostalih prihoda.

Nisam bubnuo. Zašto uopće fali novca i nema ga za sve potrebe? Treba li povećati poreze? Evo primjera koji opet ponavljam:

Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.

Da li vam je sad jasno da porezna politika mora biti 100% porezna na zadržanu dobit da bi se proračun zatvorio. Prema tome, zaduživanje je potrebno (ako nema emisije novca bez duga ili dovoljnog suficita sa inozemstvom) da bi se stvorio višak u državi. Ne mislite valjda godinama raditi, a da vam je ušteda nula. Tj. bez viška novca u državi nema mjesta štednji i akumulaciji kapitala pa je logično da se dižu krediti. Jelda? A država ne može uvesti 100% porez na dobit pa izmišlja razne druge poreze. Ali sve se svodi na to da praktično ne može povratiti potrošene novce. Manjak se ne nadoknađuje iz suficita platne bilance i slijedi da je to jedino moguće iz podizanja kredita za deficit proračuna. Prema tome nisam bubnuo, nego znam računati.

Kada čitate kako mnoge firme ostvaruju profit i dijelom plate porez, onda morate znati da taj profit dolazi iz zaduživanja. Isto tako svaka davanja prema privrednicima su dijelom iz poreza, a dijelom iz novog zaduživanja. A dug se uopće ne može vratiti jer nemamo suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. Vlada neće ići na daljnje zaduživanje jer povećava deficit proračuna. Osim toga i već smo prešli dozvoljeni deficit pa je stoga više nego očito da NOVCA NEĆE BITI. A ako ga bude, ići će na štetu nekome drugome što sam već objasnio. NOVCA nema dovoljno jer ga svake godine fali za zadržane profite (štednju), za deficit u vanjskoj trgovini i za otplatu rata stranih kredita. Znam da Vas to ne brine, ali to što seljaci žele su nerealna očekivanja. Prva stvar je da morate shvatiti kako se uopće može zatvoriti proračun da bi shvatili od kuda dolaze pare za potrošnju i moguću štednju svih u državi. Sjetite se toga kada čujete da je štednja opet porasla. Trebate se zapitati od kuda i tko će to sve namiriti?

Država nam nije financijski održiva iz besparice u koju su nas bacili naši "stručnjaci" koji su slušali stane svijete i uveli novac kao dug. a kad je novac dug, tada svake godine možemo gomilati dugove i gubitke. Jer tko može na svu novčanu masu u državi naći svake godine 4,5% novog novca za kamate? Gubitci se pokušavaju prebaciti na radnike, poljoprivrednike, slabije firme koje nemaju monopol.

Recimo da seljaci imaju monopol na proizvodnju pšenice, tada bi bez problema dizali cijene i gubitke prebacili na ostale (pa tko se kako snađe). Jer u državi koja nema dotok kapitala iz vana, profit jednih dolazi iz gubitaka drugih. Mi trebamo mijenjati taj model emisije novca jer on vodi u raslojavanje po bogatstvu, koncentraciju kapitala u rukama manjine, upropaštavanje života mnogih, smanjenje socijalnih prava i pad standarda u većine.

Problem je što se svaka grupacija bori da ostvari prihode koji omogućavaju pokrivanje troškova i eventualnu uštedu, a niti jedan grupacija ne shvaća da je za kompletno rješenje to potrebno mijenjati sustav emisije novca u državi. Možda je vrijeme da seljaci prestanu biti "seljaci" i da uključe mozak te shvate da problem nije samo njihov, nego je to i problem radnika i svih ostalih građana. A uzrok svega je besparica koja je pokrenuta uvođenjem emisije novca preko kredita od početka 1994. Mali postotak koji fali svake godine se čini zanemariv, ali kamatni račun u ovom sustavu ne može poništiti inflacija. Oni koji izdaju kredite iz emisije novca iz zraka su uvijek na dobitku bez obzira na inflaciju. A njihov dobitak su naša realna dobra: zemljište, nekretnine, resursi.

ako nema novaca treba ih naštampat, nekad se to radilo pa se dobro živilo a neke države i dan danas to rade, ameri recimo

a) Stručnjaci kažu da bi Hrvatska po svojim potencijalima mogla nahraniti oko 30 milijuna ljudi.

b) Kako sada stoje stvari, ispada da ne može nahraniti ni 4,5 milijuna Hrvata!

c) Danska godišnje samo od izvoza hrane zaradi 25 milijardi eura i još usput nahrani i cijelu Dansku.

d) Zaključak - ovo je samo još jedan dokaz kako je nešto trulo u državi Danskoj!

deere power je napisao/la:ako nema novaca treba ih naštampat, nekad se to radilo pa se dobro živilo a neke države i dan danas to rade, ameri recimo

Sada kada smo u EU HNB je obvezna poštivati statut ECB-a i nema mogućnosti da se promjene zakoni kojim se regulira emisija novca na neki drugi način. Stoga bi realan plan bio slijedeći:

1. Izaći iz EU
2. Ukinuti ekspanziju novca preko kredita, već samo preko realne emisije koja će se određivati prema potrebama, a da se ne stvara visoka inflacija (za potrebe deficita proračuna: mirovine, zdravstveno, dj. doplatci, itd.). Kreditna emisija ostaje za velika ulaganja države (samoposuđivanje) sa kamtom nula
3. Preuzeti bankarski sektor u društvene (državne ruke) - ima točno način kako se to legalno radi.
4. Raznim mjerama zaštiti domaće proizvođaće od jeftine konkurencije te balansirati trgovinu sa inozemstvom
5. Raditi na što većoj samostalnosti na svim područjima (da ne bi bilo kao sa šećernom repom iz Srbije) te razvijati i poticati vlastiti razvoj i inventivnost
-----------------

Taj plan omogućuje oporavak sela i poljoprivrede. Detalji koji se odnose na planiranje proizvodnje i po mom mišljenju društveni (državni) otkup proizvodnje, je stvar dogovora. Glavna stvar je da postoji financijska konstrukcija koja dugoročno drži vodu. Ako nje nema, prosvjedi su usmjereni u krivom smjeru.

I tek sa mogućom financijskom konstrukcijom dolazi do izražaja rad, marljivost i štednja (ne dizanje kredita) kako na selu, tako i u gradu.

abrkili je napisao/la:Ne mogu reći koliko sam žalostan i koliko se popišano osjećam od strane vođa ovog prosvjeda.

žalosno je sve što si napisao.
a tko su vođe ovoga puta?

Nostradurus je napisao/la:

deere power je napisao/la:ako nema novaca treba ih naštampat, nekad se to radilo pa se dobro živilo a neke države i dan danas to rade, ameri recimo

  Sada kada smo u EU HNB je obvezna poštivati statut ECB-a i nema mogućnosti da se promjene zakoni kojim se regulira emisija novca na neki drugi način. Stoga bi realan plan bio slijedeći:

 1. Izaći iz EU
 2. Ukinuti ekspanziju novca preko kredita, već samo preko realne emisije koja će se određivati prema potrebama, a da se ne stvara visoka inflacija (za potrebe deficita proračuna: mirovine, zdravstveno, dj. doplatci, itd.). Kreditna emisija ostaje za velika ulaganja države (samoposuđivanje) sa kamtom nula
 3. Preuzeti bankarski sektor u društvene (državne ruke) -  ima točno način kako se to legalno radi.
 4. Raznim mjerama zaštiti domaće proizvođaće od jeftine konkurencije te balansirati trgovinu sa inozemstvom
 5. Raditi na što većoj samostalnosti na svim područjima (da ne bi bilo kao sa šećernom repom iz Srbije) te razvijati i poticati vlastiti razvoj i inventivnost
-----------------

  Taj plan omogućuje oporavak sela i poljoprivrede. Detalji koji se odnose na planiranje proizvodnje i po mom mišljenju društveni (državni) otkup proizvodnje, je stvar dogovora. Glavna stvar je da postoji financijska konstrukcija koja dugoročno drži vodu. Ako nje nema, prosvjedi su usmjereni u krivom smjeru.

  I tek sa mogućom financijskom konstrukcijom dolazi do izražaja rad, marljivost i štednja (ne dizanje kredita) kako na selu, tako i u gradu.

sve to stoji, al ova naša vladajuća garnitura, i bivša i aktualna, a sigurno i buduća, je toliko zatucana da neželi riješavat probleme na dugoročno isplativ način, nego na način 'u se, na se i poda se'

što je još od proizvodnje preostalo u ovoj državi, osim poljoprivrede i uz nju nešto prehrambene?

VTZ je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:
A jel ti znaš da je proračun ove države u debelom deficitu?

Dakle, zbog deficita u proračunu treba srezati ono što je važećim zakonima zagarantirano i regulirano (visine i kvote poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji).

Ali za gotovo 50.000 "nevladinih udruga" novaca ima, valjda nas te udruge bolje hrane, točnije rečeno - tove na ideološkoj bazi.

Udruge godišnje dobe iz proračuna cca 1,4 milijarde kuna, i još cca 450 milijuna od gradova i općina. Znači, za njih novaca ima, a za poticanje poljoprivrede treba dizati kredite?

S time da seljaci usput plaćaju i pdv u državni proračun, i razne druge poreze i prireze, i svojom proizvodnjom značajno podižu BDP ove zemlje.

A udruge žive na državnoj sisi.

Mnogi govore da i mi (poljoprivrednici) živimo na toj dražvnoj sisi, ali to sve ovisi o točki gledišta....
Ugalvnom možeš dijeliti i poticaje, pomoći, novce i što god želiš, ali prvo treba imati izvore financiranja. Ja sam za to da se prvo stvori suficit (višak) u proračunu (inače nemoguća misija za prošlu, ovu i vjerovatno buduće vlasti), pa da se tek onda počne razmišljati i tome kako će se taj suficit podijeliti/potoršiti/uložiti.
Kolega Nostradurus kaže ajmo malo naštampati kuna, ne slažem se principjelno sa time, ali slažem se da je i to vjerovatno puno puno bolje nego dizati kredite, kada već nemaš snage rezati potrošnju države. Bolje je i oporezovanje cijele države u obliku inflacije - nego vanjsko zaduživanje. Bolje je ako nisi korisnik kredita koji je revaloriziran u nekoj stranoj valuti - tim ljudima neka bog pomogne ako nastupi inflacija.
I tako evo nas opet na ekonomiji, a topic o prosvjedima.... Nostradurus, čini se kao da na kraju krajeva - kada se stvar ogoli do kosti - svi putevi vode prema ekonomiji, jel'da?

Ugalvnom sve ovo što nam se dešava u društvu - dešava se upravo zato jer dražva uporno želi trošiti više nego se realno zarađuje, to jest uprihodi. Današnji ekonomski odnosi to ne trpe. Mislim možeš tako neko vrijeme, a nama je to vrijeme isteklo. Za poticanje poljoprivrede bitno je da li će ukidanje/smanjenje istih napraviti još veći razdor između želja i mogućnosti u državnom proračunu ili će se neisplatom poticaja - taj razdor smanjiti. Ima tu puno varijabli o kojima to ovisi, ali očigledno je da i same vlasti nemaju točnu projekciju što će to smanjenje poticaja sa sobom još povući.

Meni zapravo nije jasno gdje nestaje sav taj silni novac koji se kao upumpava  u poljoprivredu .Nije vrag da ga mi selaki trpamo u jastuke i čarape .Da baš, u onom sistemu je pok,otac slagao lovu pod dušek kao i svi ostali ,tko je nadoknađivao taj novac u opticaju ?Praf za praf ,meni niš nije jasno ... 

Nije jasno, kajmak od poticaja se ubacuje u krpanje rupa koje nastaju tako što se ne pokrije dug, i krediti. Eto gdje je novac

deutzpower je napisao/la:
sve to stoji, al ova naša vladajuća garnitura, i bivša i aktualna, a sigurno i buduća, je toliko zatucana da ne želi rješavat probleme na dugoročno isplativ način, nego na način 'u se, na se i poda se'

  O.k., ako znate i vidljivo je da ovako dalje ne ide, zašto mislite da će sila uroditi plodom. Teoretski, nakon par godina dobijete spor sa vladom (koja se u međuvremenu bude promjenila), međutim za to vrijeme će bankrotirati velika većina poljoprivrednika. Ono što na kraju stigne , neće biti dovoljno da pokrije dugove koje će se stvoriti u međuvremenu. Druga stvar, seljaci se sada ponašaju kao i udruga Franak ( http://reforma.blog.hr/2011/08/index.html ). Vi želite riješiti svoj problem, ali ne kopate da nađete pravi uzrok.

  Cijeli taj prosvjed poljoprivrednika je kao repriza prosvjeda raznih sindikata. A Slovenija nam može biti dobar primjer kako su ljudi prosvjedovali sve dok nisu prisilili vladu na ostavku. Pa na kraju opet nisu baš ništa riješili jer se sve odvija kao i da nije bilo promjene vlade. I to nije usamljen slučaj. U mnogim državama EU je isto.

   Dakle, umjesto da prisilimo vladu da stvori rješenje, možemo je i srušiti  . I što nakon toga? Zašto nova slovenska vlada nije nešto promijenila i zašto građani sada ne prosvjeduju? Jer se čini da su badava rušili vladu pa im se ne da raditi istu glupost. Oni nisu znali ono što vam pričam - uzrok problema, nego su samo prosvjedovali protiv posljedica.

   Postavlja se pitanje da li prosvjedujete jer vam se sviđaju prosvjedi (tj. nekome je to možda odličan biznis pri kojem će se pokazati kao lider) ili vi zbilja želite riješiti problem za sva vremena. Kad su u pitanju sindikalne vođe onda je njima vječna borba dar sa neba. Međutim, seljaci bi trebali biti pametniji. Još jednom stavljam link na povijesni dokument o položaju seljaka u kraljevini SHS od prije 90 godina: http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2010/11_12/B11-12-2010-Gnjatovic.pdf . Situacija je poprilično slična, a događanja pokazuju da je bilo i velike inicijative da se problem seljaka i otplate kredita riješi, ali se u tome nije uspjelo ni do početka drugog svjetskog rata. Tu ne pali seljačka logika da digneš kredit, posadiš i obrađuješ pa prodaš za više nego što si imao troška. Prepreka za to je što moraš imati kupce koji imaju višak novca i potrebe za poljoprivrednim proizvodima.  A oni ga moraju imati svake godine. Povećanje proizvodnje iznad potreba uopće nema smisla, ako nemaš tržište za njih. Pa poznato vam je da se kava baca u more, ako previše rodi. Upada u oči da treba imati tržište koje ima novce da kupi proizvode. A nitko se ne pita od kuda će se stvoriti ti novci i kako će poljoprivrednici raditi sa plusom, ali i ti kupci? Jer ako kupci rade sa gubitkom, oni će bankrotirati i neće moći ponovo kupovati. A kad se to dogodi, pada i zarada poljoprivrednika.

  Znači, svi moramo dugoročno raditi ili sa nulom ili sa dobiti (štednjom). Ovi koji dugoročno rade sa gubitcima će morati prestati sa tom djelatnošću i konsolidirati poslovanje na nulu (možda primati socijalnu pomoć). Iznimka od toga je država koja jedina može i mora raditi sa novčanim gubitnom, ali taj gubitak nadoknađuje emisijom novca bez duga. Nitko drugi ne može i ne smije to raditi. Svatko tko bi radio emisiju novca za svoj privatni račun bi u biti za cijenu štampanja dobivao protuvrijednost u našem radu. Međutim, ako je država naša, onda mi možemo sami sebi (tj. onima koji nisu sposobni da rade) stvoriti novac te time riješiti problem socijalne uloge države i dobiti višak novca u opticaju koji nam daje profitabilnost od posla.

  Tu se svi slažemo da nitko ne želi raditi sa gubitkom. Pa onda zbrojite samo jednu kuna na dan uštede po stanovniku godišnje (365 kuna/godišnje/stanovniku tj. 14600 kuna uštede za 40 godina rada svakog stanovnika) i dobiva se da godišnje sa ovu pišljivu uštedu trebamo 16,4 milijarde novih kuna u opticaju svake godine. Kako tog dodatnog novca nema u opticaju (tj. ima ako se dižu krediti koji su veći dug), onda je jasno da se ne može očekivati globalna isplativost od posla. Tj. neki će uspjeti, ali će mnogi morati propasti - čista životna lutrija bez potrebe. Sa emisijom novce bez duga se smanjuje mogućnost bankrota jer postoji tržište koje ima novce koji se mogu zaraditi pa je rad isplativ. Ovi uvjeti su jako slični vremenima kada se radi velika ekspanzija kredita ili rade velika ulaganja (autoceste) sa razlikom što na kraju nema akumulacije duga. A ta akumulacija duga pogađa i najrazvijenije države: http://www.business.hr/ekonomija/njemacka-socijalna-politika-pred-kolapsom.

  Što se više dozvoljava koncentracija kapitala, to je potreba za socijalnim pomoći veća. Većina posjeduje malo i malo zarađuje pa je stoga logično da treba pomoć. Po ovome ispada da koncentracija kapitala u Hrvatskoj vodi ka tome da velika većina nas postane socijalni slučaj i da ima nedovoljne prihode. Prvi na udaru su naravno radnici i seljaci. I to se upravo događa. Mi smo svjedoci socijalnog raslojavanja koje će neke poljoprivrednike pretvoriti u bogataše, ali će mnoge pretvoriti u socijalne slučajeve.

  Način kojim se to ubrzava je

1. novac kao dug
2. privatizacija kao posljedica gubitaka koje država stvara (jer suficit znači da osiromašuje građane dok nema emisije novca bez duga)
3. slobodna trgovina sa industrijski naprednijima bez dogovora o balansiranju trgovine
4. neograničeno bogatstvo pojedinaca ili grupa (preusmjeruje plodove rada većine u ruke manjine pa oni drugi postaju socijalni slučajevi)
5. emisija kredita banka koja daje privid da svatko može biti poduzetnik i uspjeti (kao i u lotu)

  Ključni zaključak je da se mi u današnje doba trebamo boriti protiv ekonomskog ropstva novcu kao dugu te neograničenom bogaćenju (ne porezima, nego limitima vlasništva nad produkcijom). To je u duhu našeg ustava gdje piše da je Hrvatska socijalna država. Samo na taj način se može ravnomjernije raspodjeliti ono što svi stvaramo i postići socijalna država. A zar to nije cilj seljačkih prosvjeda?

  Svatko tko misli da se može beskrajno obogatiti uvijek se mora zapitati od kuda dolazi njegov ušteđeni novac (jer svaki bogataš mora imati i dosta keša). Kome je on to prodao svoje proizvode i od kuda tome taj novac? Pogledajte  primjer koji sam naveo za balansirani proračun. A svatko tko se obogati se mora zapitati, zašto svi ostali ne mogu to isto što i on sam? Ako svi radimo sa velikim novčanim profitima, od kuda dolazi taj novac? Tj. taj koji stvara novac, ne može biti privatnik jer nas time vara i kupuje naše robe i usluge faktički za običan papir (primjer Amerikanaca i dolara).

  Svatko tko uspije i recimo zarađuje masu dolara se mora zapitati, što on time dobiva. Dolari su kupovna moć za proizvode iz Amerike, ali i za naftu??? Ako neto mijenja dolare da bi stvorio više novca u Hrvatskoj, pitanje je da li je bilo jednostavnije stvoriti te kune bez trošenja resursa? Tj. višak u vanjskoj trgovini gdje bi mi gomilali dolare je totalna glupost jer se nepotrebno troše reusursi i daje strancima roba za običan papir (koji se ne npr. dalje uopće ne koristi).

  Prema tome i kao upješna država (prema standardima koji sada vladaju) mi bi se ponašali kao nerazumni potrošači naših resursa. Da li je to što želimo? Time trošimo resurse za buduća pokoljenja. Ovime vam pokazujem da bi čak i kada bi sve išlo prividno dobro mi u biti bili namagarčeni jer nismo shvatili kako nas se vara preko novca i nejednake trgovine (u oba slučaja pozitivne i negativne bilance). Primjer pozitivne bilance i društva koje ide na sve lošije je Njemačka, a ovaj drugi smo mi.

  Kad sagledate moguća događanja, onda je jasno da ovaj prosvjed izgleda kao da ga vode ljudi koji ne znaju matematiku iz osnovne škole, ali ne znaju ni provjeriti da li ekonomija na temeljima kojom se danas služimo uopće ima dugoročnu društvenu upotrebljivost (čak i da je sve 5).

  Jer pogledajte što znači novac kao dug. Evo primjera. Npr. imam mogućnost da stvorim žetona koliko želim. Trebam samo naći naivce koje će pristati posuđivati žetone od mene da bi međusobno trgovale. Pri tome im naravno pomaže činjenica da sam proizvođače nafte uvjerio da prodaju naftu za žetone. Ako udarim kamatu od samo 5% na posuđene žetone i nametnem isti sustav svima ostalima, tada svake godine mogu potrošiti mirne duše nekoliko % primljenih žetona da kupim robu od tih naivaca i pri tome ne moram raditi ništa. Jer naivci ne vide da ih varam što mi plaćaju danak što koriste moj novac. A oni se još međusobno svađaju da oni drugi imaju previše žetona pa da im ih treba uzeti.   Kad ima naivaca koje ne vide kako ih se iskorištava, tada je lak život lopova.

   Pročitajte www.galaksija.com/planeta/novac.htm - prevedena priča "Hoću zemlju plus 5%" - autor Larry Hannigan 1971. Čovjek je prije više od 40 godina napisao priču koja priča o prevari na novcu. Nemojte je preskočiti. To je tajna uspjeha - financijska održivost države. Možemo mi biti vrijedni koliko hoćemo, ako smo glupi, može nas se izrabljivati kao magarce i još učiniti siromasima. To je pouka iz priče.

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:Meni zapravo nije jasno gdje nestaje sav taj silni novac koji se kao upumpava  u poljoprivredu .Nije vrag da ga mi selaki trpamo u jastuke i čarape .Da baš, u onom sistemu je pok,otac slagao lovu pod dušek kao i svi ostali ,tko je nadoknađivao taj novac u opticaju ?Praf za praf ,meni niš nije jasno ... 

Eto, sad postavljate pravo pitanje. Netko je morao nadoknađivati taj novca. Nije toliko utjecao na cijene jer je išao u štednju koja se čuvala. A kad se trošila, nisi trebao kredit (koji ti je još veći dug). Napisao sam podulji post gore.

I moja rodbina na selu je čuvala stoku i uspijevala uštedjeti (ali su se i naradili), a da nisu imali više od 5 krava i 50 ovaca. Danas govore da treba biti produktivniji, kao da ćeš time išta riješiti. Samo ćeš raditi više za iste pare i pri tome pomoći manje produktivnom susjedu da bankrotira. Inzistiranje na visokoj produktinosti radi profitabilnosti vodi u velike rizike kada podbaci urod. Svjesno nas pritišću malo po malo. A francuski seljaci se ubijaju već godinama jer posao ne donosi profit. Evo što kažu belgijski mljekari: http://www.vecernji.hr/vijesti/belgijski-mljekar-ne-stignem-leci-krevet-a-ne-zaradim-ni-placu-clanak-380719 .

Prema tome, francuzi i belgijanci dobivaju znatno više poticaje od nas, a sve jedno su u teškoj krizi. Razlog je isti koji navodim. Stoga je i naivnost da će se položaj seljaka poboljšati u EU. Bit će nekima bolje, ali neki nisu skoro svi.

Zajednički nazivnik je svega problema je "novac kao dug" te posljedična besparica i gomila krivih rješenja koja to nisu. Seljaci mogu u konačnici postići veći napredak ako se budu udružili sa svima u borbi protiv novca kao duga, nego ako pojedinačno svaka skupina u društvu pokušavaju rješavati posljedice istoga.

Mene samo čudi da vama slabo rade klikeri. Zanimljivo je da je mene pitanje postizanja novčane štednje (profita) svakog subjekta zainteresiralo još 1990. godine. I tada sam si postavio glupo pitanje: Od kuda dolazi novac za našu štednju? U školi se o tome nije ništa pričalo premda sam položio višu matematiku na elektrotehničkom fakultetu tokom studija. 19 godina kasnije isto pitanje postaje više nego bitno u rješenju krize koja postaje ne samo financijska, nego gospodarska, društvena, moralna i na kraju egzistencijalna. Jer kako sami kažete, rješenje nam treba odmah, a očigledno je da ga neće biti, osim ako se sami ne pokrenemo i okrenemo prema uzrocima te prestanemo trošiti vrijeme na otklanjanje posljedica. Pri tome uopće nije bitna snaga sile, nego snaga argumenata. Mogu vam stvoriti masu primjera koji dokazuju problem u načinu emisije novca, a vi ne možete naći niti jedan primjer koji bi bio financijski održiv, ako je novac u opticaju dug (kao što je). I u teoretski neodrživom financijskom sustavu, vi pokušavate praktično namjestiti brojke koje će pokazati da je sustav financijski održiv. Ima tajna, moguće je, ako država otpisuje dugove državnim firmama. To je metoda koja se koristi u Kini, a i u Poljskoj dok nije pao avion sa kompletnim rukovodstvom. Treba li se pitati kako i zašto je avion pao? Samo to je krparija koja stvara dobru inflaciju, a velika većina stanovnika uopće ni ne zna za te metode i čemu služe. Tako je dovoljno koknuti rukovodstvo pa da stvar krene u drugom smjeru. 

Država kojoj ne treba vlastita proizvodnja,čak ni za vlastite potrebe,je osuđena na propast.Krediti se neće vječno dobivati,čak niti po najvećim kamatama,a onda je odzvonilo i uvozu.Nostradurus priča o začaranom krugu novca,ali se vrti u krugu našeg malog tržišta.Potencijal koji ima Hrvatska(plodna zemlja,voda)za puno veću proizvodnju(kažu stručnjaci za 20 mil. ljudi) treba biti usmjerena na izvoz(npr.Arapske zemlje,Kina i sl.).Za tako nešta treba vizija i strategija,a ne sitni interesi političara(štitim interes pojedinih poljoprivrednih tajkuna i punim svoj džep).Država mora omogućiti konkuretnu proizvodnju,a to znači barem slične uvjete kao u drugim državama tj.smanjiti PDV kao i druge države tj.5-12%,jeftinije zaduživanje tj.HBOR 2-3% kamata i regulirati tržište sa  mehanizmima koji su joj na raspolaganju,a vjerujte da ima ,samo nema volje.Pa i u  zapadnim zemljama bi korporacije pojele sitne seljake za doručak da nisu regulirana pravila igre,a to rade njihova ministarstva,a ne kao kod nas da 2300 zaposlenih pojede 25% proračuna za poljoprivredu,koji je  ionako smješan sa "ogromna" 2% i na kraju ga još podijele veliki tajkuni(preko 60%).Obrti,te mala i srednja gospodarstva u poljoprivredi su danas čak i u Njemačkoj najzdravije tkivo društva.Otkako je u velikim problemima čak je i jedna Grčka jedino u poljoprivredi zabilježila značajan postotak novouposlenih (38000 tisuća) i to sa nikakvim preduvjetima proizvodnje tj. praktički bez značajnih poljoprivrednih površina.Naši ljudi znaju raditi i mnogi postižu Europske prosjeke,ali trenutno cijene ne pokrivaju skupe ulazne troškove(naše umjetno gnojivo je i do 30% jeftinije u zemljama okruženja).Priče o zadrugama i sl. samo u manjem postotku drže vodu i odnose se samo na sporedne proizvode.Strateške proizvode (pšenica npr.)mora barem donekle regulirat država,jer kakva bi to zadruga morala biti da može pregovarat sa Agrokorom ili Žitom.Da zaključim:poljoprivreda ima potencijal da bude kotač pokretač(prerađivačke,prevozničke,građevinske tvrtke) razvoja u ovoj državi,a mi se zadužujemo da bi se prehranili.Bilo bi smješno da nije žalosno.

opg biotrava je napisao/la:Država kojoj ne treba vlastita proizvodnja,čak ni za vlastite potrebe,je osuđena na propast.Krediti se neće vječno dobivati,čak niti po najvećim kamatama,a onda je odzvonilo i uvozu.Nostradurus priča o začaranom krugu novca,ali se vrti u krugu našeg malog tržišta.Potencijal koji ima Hrvatska(plodna zemlja,voda)za puno veću proizvodnju(kažu stručnjaci za 20 mil. ljudi) treba biti usmjerena na izvoz(npr.Arapske zemlje,Kina i sl.).Za tako nešta treba vizija i strategija,a ne sitni interesi političara(štitim interes pojedinih poljoprivrednih tajkuna i punim svoj džep).

Ne vrtim se ja u krugu našeg tržišta. Preskačete bitnu stvar, a to je balansiranje trgovine. Ako trebamo naftu, tada moramo vidjeti što ćemo moći proizvesti i prodati na stranom tržištu. Hrana je tu velika mogućnost. Brazil i Kina su zamijenili određenu svotu svojih valute da bi na taj način izbalansirali trgovinu. A to je i logično. Kineska valuta daje moć kupovanja kineskih proizvoda, a brazilska za brazilske. Ne treba vam dolar za međudržavnu trgovinu!

Što se tiče PDV-a, morate znati da se PDV povećava zato jer dug raste i postoji veliki pritisak da se otplaćuju sve veće rate. U isto vrijeme, privatizacija vodi ka osiromašenju stanovništva i nezaposlenosti te su socijalna davanja veća. PDV zbog toga ne može ići dolje dok se ne promjeni monetarna politika i ne riješe dugovi.

Druga stvar bi bila kada bi poljoprivrednici u kontaktu sa vladom nastupali sa ovim mojim argumentima. Jer oni mogu otpilati nekog N.Z. (premda sam pisao pod vladi pod pravim imenom), ali ako bi cijelo selo postavilo pitanje financijske konstrukcije koju se dosadašnja vlast okrenula protiv većine običnog naroda (seljaka i radnika), onda bi lako našli saveznike u radnicima (ne sa njihovim sindikalnim vođama).

Prema najavama, do kraja 9. mjeseca će doći do formiranja nove stranke "Patriot" koja ima program o kojem govorim (neću biti član jer nisam za političara). Stranka "Patriot" će zatim tražiti saveznike za ostvarenje programa ekonomskog preporoda među sličnim strankama, udrugama, seljacima i radnicima. A trebati će i stručne ljude.

Premda ovo sad izgleda kao neka reklama, to je prema svemu sudeći, jedina šansa da se problemi sela i poljoprivrede riješe na zadovoljstvo velike većine. A to je ipak bolje nego kada korist ima mala manjina. Na vama je da se odlučite da li želite igrati lutriju (kakvu igraju seljaci u EU) ili da se zaigra na sigurno te prestane glasati za HDZ, HNS, SDP, HSP, IDS, HSS, HSLS, HSU, Laburiste, itd. te glasa za stranke koje će udružene ići na monetarnu i bankarsku reformu sa ciljem ukidanja novca kao duga i ropstva istome.

Nema rješenja u bilo kakvom poticanju izvoza jer mi ljudi imamo na svu novčanu masu kamatu od oko 4,8%. Dakle, samo da bi koristili novac koji imamo trebamo nekome plaćati ogroman postotak. Samo totalni naivci i ovce mogu ovo zanemariti i zažmiriti. Danas rijetko koja velika firma uspijeva postići toliki prinos, a kamo li cijela država. U tom ekonomskom ropstvu ništa ne može globalno cvasti. A kad nema globalnog procvata u državi, neće biti dobro niti za veliku većinu ljudi (radnike i seljake). Danas nas samo forsiraju do krajnjih granica. I da se sve više radi i da se radi skoro pa do smrti. A kako da MIO fondovi budu profitabilni kada nam je država pod pritiskom kamatarenja preko novca kao duga. Pa čak i u Njemačkoj su MIO fondovi neodrživi i podiže se granica za umirovljenje. Sve je to posljedica pogrešne monetarne i ekonomske politike. A profit od toga imaju samo banke i korporacije jer mogu lako preuzimati realna bogatstva onih koji propadaju. Broj ovrha nad imovinom svake godine raste. A oni su taj novac stvorili iz zraka i posudili ga nama uz kamatu. Sjetite se priče sa žetonima. Problem poljoprivrednika nije samo vaš. On se reflektira na poljoprivredu, ali i na sve drugo. Zbog toga se treba udružiti i pokrenuti na rješenju uzroka, a ne glavom kroz zid.

Jučer je Milanović izjavio da MIO fondovi nemaju profitabilnih ulaganja. I rekao je istinu jer novac za profit u Hrvatskoj u sumi dolazi od zaduživanja. A od istog zaduživanja se plaćaju i kamate. Koja majmunarija, zar ne? Treba li to previdjeti ili je to glavni uzrok besparice i neisplativosti posla - što više radimo to smo više dužni.

Zašto Ti biotrava misliš da mi moramo pregovarat sa agrokorom......prvi dajem udio za NAŠEG menadžera da pregovara s LIbijom,UAE,i sličnima.Udružimo se konačno,za istu cijenu ću dati svoje strancu.Ovo što se priča i radi po RH danas ne zaslužuje Moju robu!Neka si uvezu karcinoma ,nemamo ih već dosta!!!Naša zemlja i voda je( zbog siromaštva)pa tako i hrana br.1.i ništa drugo se nije trebalo prezentirat svijetu,no ovi KONJI nemaju tri čiste.Jakovina će ispoštivati sukladnost (160 kg N) i dobiti sa h 10 t pšenice.Vjerujem da on to tako i misli.Samo ne razumijem kako tako pametan napravi lijepi cvijet sa višnjama,onoliki dug sa čistom trgovinom,On mene treba vodit....Pa još mi je i dobro s kim se družim.Inače,mi je gad isplatio 23.020,00 kn( bez ikakovog mog smanjenja) od 40.050,00 odobrenog.To je 7% umanjeno?I trebao bi IH shvatit da nemaju?!Zar subvencije nisu i Socijala,dječiji doplatak,350000 javnih službenika,udruga od kojih mi se povraća,ja sam bio ZNG-a,pa što ću 100 god.pričat o tome jebenom ratu.POBJEDIO sam i kome se imam ispričavat,dodvoravat...DAJ LOVU u PROIZVODNJU ,pa bila ona i POljoprivreda,ne možemo svi biti pisari--otići ćemo svi u PM