Cijena kukuruzne silaže

Molio bih poštovane članove Foruma da me malo upute u cijene kukuruzne silaže, mogući prinos po ha i sl.
Konkretno me zanimaju podaci iz Koprivničko - Križevačke županije pa ako netko ima informacije iz prve ruke bio bi mu jako zahvalan, a ako ne, molim sve koji nešto znaju o tome da se tu jave.

Hvala!

Definiraj pojam "cijena kukuruzne silaže" Dali misliš na cijenu silažne mase pri skidanju ,ili cijenu koštanja spremanja silaže

Zanima me konkretno cijena do spremanja u silos po toni. Sad ne znam kaj točno ulazi u taj proces osim siliranja...

Prošle sezone sam pregovarao sa tipom oko silažne mase ,

Ovako ! on mi je tražio 400 kuna po toni silažne mase ,moj prevoz i moje spremanje u silos, i ja sam odustao jer mi se to nije isplatilo .
kamiondžije su mi tražile isto 400 kun za prevoz ,

To je dosta...očekivao sam nižu cijenu jer će mi trebati cca 20 000 tona na godinu....

cijena silaže je ako se dobro sjećam 20% uvećan iznos od iznosa za zrno koji bi se dobio, znači ako je procjena na 10 t/ha plaća se kao da je bilo 12 t po cjeni koja je trenutno na tržištu

e tak već da....to sam i čuo negdje ali sam htio tu provjeriti.... hvala na informaciji!

http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3196p15-cijena-kukuruza-2011-g#104144

http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=122768

paor je napisao/la:

ovo sam vidio u glasu slavonije i zanima me da li je netko spreman ponuditi tu cijenu od 15 eur/t ili je to medijska patka. Zato sam se malo tu raspitao. Konkretno mi treba za proizvodnju bio-plina kao što je slučaj u Viljevu.

mene zanima da li će već netko napraviti tu kukuruznu energanu, po novinama je bilo na desetine najava i koječeg, i šlus

možda mi je promakla koja otvorena, ali što zapravo zapinje - slaba državna subvencija za te projekte ili preskupa kukuruzna silaža?

da se ne zavaravamo, mnogim poljoprivrednicima bi bilo drago da imaju ugovorenu proizvodnju, međutim, iz iskustva sa stočarskim i ratarskim otkupljivačima, to njima ne pada na pamet... zašto bi kad na pladnju ionako dobiju sve potrebno
možda i bioplinci očekuju nešto tako ili...ne bi li ta vaša energetska i financijska kalkulacija trebala malo više povesti računa o tom osnovnom inputu (silaži) pogotovo što u igri nisu samo poljoprivrednici nego i veliki troškovi transporta

paor je napisao/la:mene zanima da li će već netko napraviti tu kukuruznu energanu, po novinama je bilo na desetine najava i koječeg, i šlus

možda mi je promakla koja otvorena, ali što zapravo zapinje - slaba državna subvencija za te projekte ili preskupa kukuruzna silaža?

da se ne zavaravamo, mnogim poljoprivrednicima bi bilo drago da imaju ugovorenu proizvodnju, međutim, iz iskustva sa stočarskim i ratarskim otkupljivačima, to njima ne pada na pamet... zašto bi kad na pladnju ionako dobiju sve potrebno
možda i bioplinci očekuju nešto tako ili...ne bi li ta vaša energetska i financijska kalkulacija trebala malo više povesti računa o tom osnovnom inputu (silaži) pogotovo što u igri nisu samo poljoprivrednici nego i veliki troškovi transporta

Cijeli projekt otvaranja jedne takve elektrane je dosta kompleksan i traži poklapanje više čimbenika - blizina sirovine, cijena sirovine, cijena zemljišta za izgradnju,.... a onda dolazimo do najvećeg problema, a to je dobivanje svih potrebnih dozvola.
koliko znam u Hrvatskoj već rade dvije elektrane, a 3 su pred samom izgradnjom.

S druge strane možemo razgovarati o otkupu...
Jedna elektrana snage 1 MW/h godišnje troši 20 000 t kukuruzne silaže. Na tu količinu cijena je jako bitan faktor, ali isto tako je bitan siguran izvor sirovine.
Problem je u tome što uzgajivači kukuruza špekuliraju sa cijenom iz godine u godinu, i ako im ponudim ugovor na 12 godina za otkup da li će ga potpisati? S time da se ugovori cijena i veže se za cijenu struje - dakle ako struja poraste u tom periodu, toliko ćemo im povećati i cijenu sirovine. Uz to sve, godišnje im vraćamo 20000 t bio-gnojiva koji je nusprodukt elektrane.

to bi onda trebalo pravit negdi di je jeftino zemljiste i sirovine, mislim da to nema smisla radit negdi blizu zg-a pa onda vozit silazu sa svih strana, dok u baranji imas mjesta zato kao i sirovina koliko oces

deere power je napisao/la:to bi onda trebalo pravit negdi di je jeftino zemljiste i sirovine, mislim da to nema smisla radit negdi blizu zg-a pa onda vozit silazu sa svih strana, dok u baranji imas mjesta zato kao i sirovina koliko oces

ni ne planiramo to raditi u zagrebu jer ne zadovoljava uvjete...
idemo sljedeći tjedan pogledati jednu lokaciju i raspitati se o potencijalnim dobavljačima...

hrvoje1, zaboravio si napisati da je potrebno dobiti odobrenje od HEPa da se smiješ priključiti na mrežu i isporučivati im struju. Kada treba ispod ruke dijeliti stanove u vlasništvu HEPa - tu je rukovodstvo široke ruke, ali ako treba izdati neku dozvolu to je već 'malo' teže.

No sada ajmo malo ozbiljnije razmotriti temu. Prvo da bi izgradio ovakav pogon trebaš imati kupca struje koju proizvedeš. Da bi model bio još malo financijski uspješniji trebalo bi koristiti i otpadnu toplinu iz pogona (za zagrijavanje plastenika ili stanova, na primjer). Naravno - treba imati i sirovinu na koju će to postrojenje raditi. Nemam pojma koliko se u ovakvom modelu proizvodnje energije zarađuje i kolika je margina profita - ali za poljoprivredu znam da su margine vrlo male. Osim toga postoji i rizik u proizvodnji koji je ogroman u poljoprivredi. Dalje kod ugovaranja ovakve proizvodnje mora se voditi računa i o transportnim troškovima, jer se radi o velikim količinama (jeftine) robe koju je potrebno prevesti sa polja na odredište. To znači da bi proizvodnja morala biti blizu samog postrojenja ili bi morao imati neko skladište te silaže na nekoj udaljenoj lokaciji i voziti to dnevno (kamionom) sa svojim prijevozom kroz cijelu godinu (na taj način posao prijevoza se rasteže na cijelu godinu po malo i gubi sezonski karakter) što može znatno pojeftiniti cijelu stvar i proširiti potencijalni krug proizvođača sirovine, pa se tako smanjuje rizik od elementarne i drugih nepogoda).

Kod nas proizvođača problem je zemljište, jer ja sam jučer radio 110 ha državnog zemljišta, a nemam pojma koliko ću raditi sutra. U takvom modelu upravljanja nemogu potpisivati nikakav ozbiljni ugovor - jer jednostavno nemam pojma što ću raditi sutra. Možda budem bio poljoprivrednik, a možda i ne. Prekjučer sam bio u najmu zemljišta, jučer mi je država željela prodati to zemljište, danas kažu da će mi ga dati u koncesiju a sutra.... tko zna. Tako da si pripazi sa kime potpisuješ ugovore, da ti ljudi nebi došli za koju godinu i rekli:'čuj, ostao sam bez zemljišta, tako da si potraži druge dobavljače'. Veliku ulogu tu igra i samo siliranje jer je to proces koji se može raditi na mnogo načina (dužina sječke) i što je dužina sječke manja - više energije je potrebno uložiti u to (veći trošak, manja brzina rada). Inače 20000 tona silaže nije neka ogromna količina, jer se silaže sa Ha može 'skinuti' 30-60 tona. Mislim da bi trebao uvesti neku fiksnu cijenu (revaloriziranu) plus neki mali dodatak na cijenu struje. Ako želiš ljude ozbiljno vezati na sebe ponudi im repromaterijal koji ćeš uvijek nabaviti jeftinije jer kupuješ na veliko. Tako bi se znali koji su ulazni troškovi (cijena gnojiva će varirati sa cijenom energije) i tu bi se mogli uštedjeti lijepi novci.

Inače BTW tu kod mene su bili neki (navodno) austrijanci koji su željeli izgraditi slično postrojenje, potpisivali neke ugovore, kao ozbiljni interesenti, a sada se više ništa ne čuje o tom projektu, niti glasa od njih.

Idemo redom... Što se tiće HEP-a i samog otkupa struje, za proizvodnju do 1 MW obavezan je otkup proizvedene kolicine po povlastenoj cijeni 12 godina jer je Hrvatska deficitarna sto se tice proizvodnje struje iz obnovljivib izvora energije. Isto tako ako se proizvodi do 1 MW ne ulazimo u status povlastenog proizvodaca i procedura je daleko jednostavnija nego kod vecih proizvodaca.

Vezano za problem drzavnih zemljista, s tim sam upoznat jer mi se dio familije bavi sa uzgojem i takoder koriste drzavna zemljista.
Znam da to sve nije sigurno obzirom na politiku gospodarenja tim zemljistima, ali vjerujem da postoje privatni zemljoppsjednici, zadruge i sl. koji zajedno imaju 400-500 ha koliko je potrebno za proizvodnju te kolicine.
U samo siliranje se ne razumijem toliko i moram provjeriti koja je potrebna velicina silaze jer vjerujem da to mijenja cijenu. U ovoj fazi me zanima okvirna cijena s kojom mogu baratati pri izradi financijskog plana, a detaljnije cu dogovarati sa potencijalnim prodavacima.

Sto se tice udaljenih silosa, to nam ne odgovara jer se elektrana dnevno puni silazom i silosi su locirani uz samo postrojenje.

Optimalna udaljenost polja odn. izvora sirovine je 10-15 km od silosa.

Kolika je površina potrebna da se izgradi postrojenje? Koliki vod struje (napon) mora biti u blizini da ti odvede struju u mrežu? Mislim ako treba vod veći od 10 KV onda to jako sužava izbor potencijalnih lokacija. Kod mene u općini ima mjesta u ind. zoni za takvo postrojenje i znam da bi to općinari (vjerovatno) prihvatili. Ima i drugih ind. zona koje bi bile zainteresirane. Javi mi se na PM ako si zainteresiran.

Fidelito je napisao/la:Kolika je površina potrebna da se izgradi postrojenje? Koliki vod struje (napon) mora biti u blizini da ti odvede struju u mrežu? Mislim ako treba vod veći od 10 KV onda to jako sužava izbor potencijalnih lokacija. Kod mene u općini ima mjesta u ind. zoni za takvo postrojenje i znam da bi to općinari (vjerovatno) prihvatili. Ima i drugih ind. zona koje bi bile zainteresirane. Javi mi se na PM ako si zainteresiran.

Treba ti cca 2 ha za postrojenje. Zainteresiran sam za sve varijante jer planiramo ljudima ponuditi dapreko nas eventualno naprave i svoju elektranu... potrebna je investicija, daleko od toga, ali s vremenom ce biti jednostavnije ako zajedno radimo projekte a ne svaki posebno. Pisem preko mobitela pa nemoj zamjeriti eventualne greske.
Sto se tice strjje, mora biti visokonaponski vod u neposrednoj blizini i znam da sve te varijable jako smanjuju izbor...ali tu smo da obidemo potencijalne lokacije i krenemo sa projektom...

Na obje farme nalazi se ukupno cea 300.000 kg silaže po početnoj prodajnoj cijeni od 0,25 kn/kg.

Dali ima netko ovdje da je ugovarao silažu kukuruza za bioplinske elektrane ? Ili da ima mogućnost da mi da kontakte od nekoga tko se bavi time. Dakle ne ovi što imaju elektrane nego netko tko je ugovorio s njima silažu, mozda blizu Gradeca.

Dali je nekome poznato kakve je kvalitete silaža koja je prošla kroz elektranu tj. koliko ta silaža prerađena sadrži dušika, fosfora, kalija i ostalih elemenata?

Još jedna napomena da to nije u sklopu ni jedne farme već samo isključivo masa koja je dobijena iz silaže kukuruza i drugih biljaka.

Kad sam naso tu pricu o bioelektrani onda cu tu i stavit slike