Poticaji u poljoprivredi (2)

Pa i moj tata prima poticaj i ima peniziju.
Ima svoje poljoprivredno gospodarstvo i dobiva za svoje što ima veze ako neko radi .
Pa zasluzuje poticaj kao i drugi i neznam mi dobijemo oko 4000 kn svega i sto ce na to oporeziti.

577 je napisao/la:Pa i moj tata prima poticaj i ima peniziju.
Ima svoje poljoprivredno gospodarstvo i dobiva za svoje što ima veze ako neko radi .
Pa zasluzuje poticaj kao i drugi i neznam mi dobijemo oko 4000 kn svega i sto ce na to oporeziti.

Pa naravno 577,sad čemo objasnit vočarku to polagano

riverboy je napisao/la:

577 je napisao/la:Pa i moj tata prima poticaj i ima peniziju.
Ima svoje poljoprivredno gospodarstvo i dobiva za svoje što ima veze ako neko radi .
Pa zasluzuje poticaj kao i drugi i neznam mi dobijemo oko 4000 kn svega i sto ce na to oporeziti.

Pa naravno 577,sad čemo objasnit vočarku to polagano

A da pa nema to nikakve veze mi bar radimo ne beremo poticaj ko neki nis nemaju a beru novce .
I prijavljuju susjedovo i neznam što su sve radili.
Tako je moj susjed prijavio moje krave i brao novce mislim boze kakvih ima.

Znaci zakon o poticajima govori ovako:ako ti godišnji prihodi nepremaše zakonsku cifru o primanju poticaja (ja nisam siguran pa necu pisat koja je to cifra,neka netko napiše koji to zna)nemoraš bit u sustavu pdv-a,ja neznam šta je tu nepošteno,naravno mi koji tu spadamo nemožemo odbit pdv na repro materijale niti na ništa drugo.Ali mozgovi košto je vočarko bi ukinuli sve seljake s dvije ,tri ili četiri krave sve one koji rade poljoprivredu na manje.

Bome mi radimo vise ovako da zemlja ne propada i nasa je sva a sad sam iznajmio hektar da malo pojačam.
A poticaj je sve manji nešto pomogne a oni koji rade na vise i plaćaju saž toje druga stvar oni plate porez al ga i dobiju.
A što ja kad kupim sjemena , umjet i sav repromatrijal ja nista na dobijem.

Poticaj zguraš u repromaterijal i sjeme i platiš porez

Koji nisu u sustavu PDV-a - to ide isključivo na njihovu štetu. Jedino gdje su u prednosti je to da ne moraju voditi poslovne knjige, nemaju taj trošak, ali sve ostalo im zapravo ne ide u prilog. Ali uopće nije bitno da li ja mislim da je nešto pravedno ili nije - bitno je da se poštuje zakon. Za ove koji navodno ništa ne rade a primaju poticaj (ja za takve ne znam, da znam prijavio bi to smjesta) mislim da je to priča koja se provlači kroz medije a koja baš i 'ne pije vodu'. Toga je prije vjerovatno bilo, ali danas teško mi je vjerovati da netko može tako raditi (uz sve kontrole, arkod itd.). Bilo je i par slučajeva koji su završili sudskim presudama i to tako treba biti ako se ne radi po zakonu. Ako netko misli da zakon ne valja ajmo pokrenuti argumentiranu javnu raspravu o tome i utjecati da se promjeni zakon. Ja se recimo ne slažem sa time da se daju proizvodne potpore umirovljenicima (onih 6000 Kn) koji rade poljopirvredu. Neka im država dade tih istih 6000 kn godišnje (ako može), ali to nije popora za proizvodnju - nego socijala da se preživi. I smanji poljoprivredne potpore za taj iznos i prenesi to u socijalna davanja jer ti novci nemaju nikakve veze sa poticanjem proizvodnje. Normalno daj tu potporu samo onim umirovljenicima koji imaju mala primanja po domaćinstvu, treba postaviti neku granicu prihoda, ali to je već druga priča.
Na ovaj način kako je sada daje se socijala iz mase poljoprivrednih poptora, a onda se za 5 ili 10 godina pita a kako to da niste povećali proizvodnju a potrošili ste 50 milijardi kuna?
Dalje moramo shvatiti da uopće nije bitno koliko je tko dobio potpora, ali bitno je da li se pri isplati poštivao zakon. Mi nismo pisali zakon o potporama niti ga sami donosili, a niti si ne uzimamo potpore iz proračuna po vlastitim željama. A ako zakon ne valja ajdemo ga mijenjati. Ali moramo biti svjesni trenutka u kojem se nalazi država i mi skupa sa njome. Proteklih godina politika se zaigrala sa mnogim stvarima, griješilo se u odlukama i procjenama a to sve danas dolazi na naplatu. Politika je ta koja je stvorila takve odnose da je poljoprivrednu proizvodnju danas učinila ovisnom o potporama - tako da svako smanjenje istih dovodi do velikih lomova u proizvodnji. To je postalo egzistencijalno pitanje zato jer su zavladali takvi odnosi između proizvođača i prerađivača/otkupljivača koji ne omogućavaju proizvodnju bez poticaja. O preuzetim financijskim obavezama (uglavom radi povećavanja kvalitete proizvodnje) neću niti govoriti.

kako bi se reagiralo da se zemlja podijeli u par (3, 4, 5) zona ovisno o kvaliteti i plodnosti tla.
i da se poticaj daje ovisno o kvaliteti tla. onaj tko ima najveću kvalitetu tla da dobije najviši poticaj, onaj tko ima najmanju kvalitetu tla da dobije najmanji poticaj?

Picek je napisao/la:kako bi se reagiralo da se zemlja podijeli u par (3, 4, 5) zona ovisno o kvaliteti i plodnosti tla.
i da se poticaj daje ovisno o kvaliteti tla. onaj tko ima najveću kvalitetu tla da dobije najviši poticaj, onaj tko ima najmanju kvalitetu tla da dobije najmanji poticaj?

Da to bi bilo baš pravedno.

politicar je napisao/la:

Picek je napisao/la:kako bi se reagiralo da se zemlja podijeli u par (3, 4, 5) zona ovisno o kvaliteti i plodnosti tla.
i da se poticaj daje ovisno o kvaliteti tla. onaj tko ima najveću kvalitetu tla da dobije najviši poticaj, onaj tko ima najmanju kvalitetu tla da dobije najmanji poticaj?

Da to bi bilo baš pravedno.

Ja mislim da to nebi bilo pravedno,pravednije bi onda bilo da je poticaj prinos po hektaru dakle tko proizvede više žita po hektaru dobije više poticaja.

Slažem se s fidelitom ,nama možda netreba poticaj samo strogi red i disciplina na tržištu,naprimjer prije otprilike 20 godina prodavao sam pšenicu u silose po cijeni 130 kuna nafta je koštala 3.50 litra gnojivo 7-20-30 oko 200 kuna bik je košto 17 kuna po kili a bekon 15 kuna po kili a što je najzanimljivije kada si to predo firmama dobio si novce za par dana i znao si sigurno za šta radiš.Danas nemoram govorit kakav je nered na tržištu ali što je najzanimljivije ovi iz grada proleteri pljuju po seljacima kao da su oni krivi za taj nered naprimjer čitam sinoć neki piše "ovi glupi seljaci zatvorili slavonsku aveniju pa mi nemožemo normalno na posao"a nisu ni svjesni kada seljak dobije poticaj dobili su ga i oni jer da seljak ne dobije poticaj kila mesa bi trebala u mesnici bit preko 100 kuna pa bi ja želio vidjet tko bi od njih jeo meso.

Još nešto želim reči,nikada sreče u normalnoj i zdravoj poljoprivredi jer lopovi vladaju velikim firmama proizvođačima repro materijala i goriva koji se hvale velikom dobiti ,meni ovo sve vodi k proizvodnji GMO hrane jer če to bit jedino isplativo nažalost.

Picek je napisao/la:kako bi se reagiralo da se zemlja podijeli u par (3, 4, 5) zona ovisno o kvaliteti i plodnosti tla.
i da se poticaj daje ovisno o kvaliteti tla. onaj tko ima najveću kvalitetu tla da dobije najviši poticaj, onaj tko ima najmanju kvalitetu tla da dobije najmanji poticaj?

To bi bilo jako nepravedno u odnosu na proizvođače koji su na lošijim tlima. No ionako sve to skupa nema puno veze, s obzirom da se ide prema EU, sve se treba prilagoditi EU pravilima (CAP), a tamo su pravila jasna što, kako i zašto. Meni jedino nisu jasne izajve da će se, kao, sada kod nas nešto mijenjati u isplati poticaja, kao da ova vlast ne razumije o čemu priča ili su odlučili da ne žele u EU. Ovo prvo bi mi inače bilo prihvatljivije i logičnije, makar je katastrofa samo po sebi. Ali ne razumijem novinare koji na to nisu adekvatno reagirali, trebaju sada priupitati na što se točno mislilo sa tom izjavom, bilo bi vrlo zanimljivo to istjerati do kraja. Možda bi poslije toga shvatili da ne vrijedi javno lupetati stvari bezveze.

Fidelito je napisao/la:

To bi bilo jako nepravedno u odnosu na proizvođače koji su na lošijim tlima. No ionako sve to skupa nema puno veze, s obzirom da se ide prema EU, sve se treba prilagoditi EU pravilima (CAP), a tamo su pravila jasna što, kako i zašto. Meni jedino nisu jasne izajve da će se, kao, sada kod nas nešto mijenjati u isplati poticaja, kao da ova vlast ne razumije o čemu priča ili su odlučili da ne žele u EU. Ovo prvo bi mi inače bilo prihvatljivije i logičnije, makar je katastrofa samo po sebi. Ali ne razumijem novinare koji na to nisu adekvatno reagirali, trebaju sada priupitati na što se točno mislilo sa tom izjavom, bilo bi vrlo zanimljivo to istjerati do kraja. Možda bi poslije toga shvatili da ne vrijedi javno lupetati stvari bezveze.

takav sustav poticaja kakav sam gore naveo je aktualan u Švedskoj.
za najkvalitetnije tlo se dobije cca 245 €/ha, za najslabije tlo cca 150 €/ha.
a htio sam vidjeti reakcije kako bi to prošlo kod nas.
razlog zašto je to kod njih postavljeno tako. jednostavno, zašto bacati novce u vjetar na proizvodnju nečega na slabijim tlima što nikada neće biti jednako isplativo proizvodnji istoga toga na kvalitetnijim tlima. samim time tla najslabije kvalitete su pretvarana u pašnjake ili se koriste za usjev intenzivnijih kultura, kod njih u tom dijelu mahom je to krumpir jer tu mogu ostvariti veći novčani povrat nego na žitaricama npr.
i kad se to pogleda tako, naravno da ima smisla. meni barem..

Picek je napisao/la:
takav sustav poticaja kakav sam gore naveo je aktualan u Švedskoj.
za najkvalitetnije tlo se dobije cca 245 €/ha, za najslabije tlo cca 150 €/ha.

Ja mislim da bi sa puškama borili za bolju zemlju kod mene u općini...
To mi uopće nema smisla takav poticaj. Bar po meni...

zrine89 je napisao/la:


Ja mislim da bi sa puškama borili za bolju zemlju kod mene u općini...
To mi uopće nema smisla takav poticaj. Bar po meni...

bio je majs sa nama u Švedskoj prošle godine. možda se on bolje sjeća koliko je poljoprivrednik kod kojeg smo bili rekao da je platio ha zemlje imanja od 200-injak ha kojeg je kupio. čini mi se da je rekao 25 000 €/ha ili tako neka luda cifra.
takav sustav poticaja sigurno bi imao kod nas više smisla jer bi tjerao ljude razmišljati i mijenjati neke stvari u filozofiji rada pa bi oni sa par ha zemlje koje rade morali raditi nešto dohodovnije nego što rade sada.
naravno da bi se to ostvarilo potrebno je imati i neke preduvjete za normalno poslovanje a to je prije svega filozofija plaćanja na vrijeme i po dogovoru/ugovoru.
sustav poticaja (samo čistog poticaja po jedinici površine) u ovakvom obliku kakad je danas kod nas je apsolutno neodrživ imajući na umu najveći uteg naše poljoprivrede sa trenutnom proizvodnjom a to je veličina polja i veličina gospodarstva i vjerujem da će se to takvim pokazati ulaskom u EU.. poljoprivrednici sa imanjima od po par ha i onda po tome sjetva pšenice/kukuruza nisu nikome isplativi, najmanje sebi i ako se neće mijenjati po pitanju proizvodnje jednostavno će propasti. ovako ili onako..
a dok ih netko ne natjera na promjenu sami mijenjati neće ništa..

Meni nema smisla davat poticaj prema vrijednosti tla. Ja većinom imam dosta dobro tlo, u nekim normalnim uvjetima mogu se postići dobri prinosi, jedan dio je pjeskovit samo. Šta s onima koji imaju nalošije tlo i nemogu proizvodit ništa ili je slab urod, da na toj zemlji grade tvornice, otvaraju firme ili? Mislim, nisu ti ljudi krivi što su smješteni u dijelu hr gdje je slabo rodno tlo.

Što se mene tiče, po meni bi bilo najbolje da netko tko je glavni kod nas za poljoprivredu (neznam tko, valjda ministarstvo) odredi koliko čega nama treba i samo ta proizvodnja se potiče, da kaže da Hrvatska treba (primjer) 400.000 tona pšenice (uz osiguran otkup) ili pretvoreno u hektare npr. 100.000 ha - sve što je iznad nema poticaja za to, možeš ti sijat na svoju ruku i bez poticaja ak se isplati, ili neka taj sije neku drugu kulturu. Nadalje da kaže, treba nam krumpira 100.000 tona i za to imaš zagarantiran otkup i samo za to ima poticaja, za višak proizvodnje odgovaraš sam kome ćeš prodat, šećerne repe toliko hektara, kukuruza toliko, paprike ovoliko i samo tu proizvodnju poticat. I tako sve redom.

tomo_MF je napisao/la:Meni nema smisla davat poticaj prema vrijednosti tla. Ja većinom imam dosta dobro tlo, u nekim normalnim uvjetima mogu se postići dobri prinosi, jedan dio je pjeskovit samo. Šta s onima koji imaju nalošije tlo i nemogu proizvodit ništa ili je slab urod, da na toj zemlji grade tvornice, otvaraju firme ili? Mislim, nisu ti ljudi krivi što su smješteni u dijelu hr gdje je slabo rodno tlo.

ja bih rekao da poljoprivrednicima na Pagu koji imaju ovce ništa ne fali i da sa tim ovcama uspiju ostvariti čisto solidnu zaradu (barem prema onome što se može pročitati/čuti/vidjeti).
a ima li slabije rodnog i težeg tla od tog koji je tamo?
vinari u Dalmaciji koji su krčili kamenje. vinograd je isplativija kultura tamo nego što bi to bilo nešto drugo i to je jedna od boljih stvari prethodne vlasti.
vjerujem da ima takvih primjera još..

@tomo_mf
a kako če se po tom sistemu odrediti tko če proizvoditi, tj tko če dobivati poticaje, koji bi bio kriterij?

Istina je da su poljoprivrednici u prosjeku vrlo konzervativna grupa ljudi koji teško mijenjaju tradicionalne navike/uvode nove tehnologije. Ali istina je i to da upravo ti koji su kozervativni najgore prolaze u ovim promjenama sada. Ne znam način na koji bi se sada, ponovno, odredio bonitet/plodnost/klasa zemljišta. Sa druge strane mislim da je ukupni iznos poticaja relativno mali kod nas u odnosu na EU i kao takvog ga nema smisla još više smanjivati. Takav način raspodjele poticaja automatski bi značio da one manje razvijene dijelove države (koji su i manje naseljeni) a koji imaju obično i lošija tla (to je uvijek bilo povezano) postali bi još pustiji i nerazvijeniji. Možda u Švedskoj, koja je na sjeveru Europe to ima smisla, jer vjerovatno sjevrna područja imaju puno kraću vegetaciju od onih područja na jugu (s obzirom na klimu). Tu je znatna razlika u uvijetima proizvodnje (ako se na krajnjem sjeveru Švedske uopće išta može proizvesti (osim paše) na otvorenome prostoru). Uglavnom ako njima tako paše - dobro je i meni, treba vidjeti razloge zašto je to uvedeno, siguran sam da postoji dobar razlog.
Predviđam da u svjetlu ove recesije koja je pogodila svijet, porasta cijena energije i hrane te porasta broja stanovnika - poticaji će postati stvar prošlosti. Dajem im još najviše 5-10 godina, sa postupnim smanjivanjem možda koju godinu više.

Picek je napisao/la:bio je majs sa nama u Švedskoj prošle godine. možda se on bolje sjeća koliko je poljoprivrednik kod kojeg smo bili rekao da je platio ha zemlje imanja od 200-injak ha kojeg je kupio. čini mi se da je rekao 25 000 €/ha ili tako neka luda cifra.
takav sustav poticaja sigurno bi imao kod nas više smisla jer bi tjerao ljude razmišljati i mijenjati neke stvari u filozofiji rada pa bi oni sa par ha zemlje koje rade morali raditi nešto dohodovnije nego što rade sada.
naravno da bi se to ostvarilo potrebno je imati i neke preduvjete za normalno poslovanje a to je prije svega filozofija plaćanja na vrijeme i po dogovoru/ugovoru.
sustav poticaja (samo čistog poticaja po jedinici površine) u ovakvom obliku kakad je danas kod nas je apsolutno neodrživ imajući na umu najveći uteg naše poljoprivrede sa trenutnom proizvodnjom a to je veličina polja i veličina gospodarstva i vjerujem da će se to takvim pokazati ulaskom u EU.. poljoprivrednici sa imanjima od po par ha i onda po tome sjetva pšenice/kukuruza nisu nikome isplativi, najmanje sebi i ako se neće mijenjati po pitanju proizvodnje jednostavno će propasti. ovako ili onako..
a dok ih netko ne natjera na promjenu sami mijenjati neće ništa..

Švedska je Švedska, a Hrvatska je balkan...

U vezi poticaja plaćanje po kvaliteti zemljišta. Predpostavljam onda da i zakup ili cijena kvaliteta zemlje plaćaju više. Kako kažu kvaliteta trpi

Jer kod mene plaćamo isti zakup za bol.u tj kvalitetniju zemlji i neko lošije ( pijesak ). Dobro zakup je drugo, ali na sličan način i državno zemljište funkcionira...

Ja što radim je oko 25-30% lošije zemlje jest pijesak. I uložam u njih sve isto kao i ostale zemlje što radim. Jednako, i nigdje ne štedim.
A prinosi su mi dosta lošiji naspram ostale zemlje i tu dosta gubim na prosjeku.
Nekako mi je bez veze da ja na tom zemlju dobijem manji poticaj a na onim kvalitetnijim zemljama više..

Nadam se da si skužio šta hoću reči...

Puno toga bi se moralo dovesti u red da bi se to funkcioniralo i donekle bilo pravedno prema svima..

Mjenjam post, jer nema smisla .

tomi93 nekako bi se uveo red, svi bi išli upisivat što planiraju sijat, par mjeseci unaprijed, dok se nebi ispunila ta neka kvota za određenu kulturu, itd.... tako nešto. Svatko se izjasni kakav ima plan, makar i godinu-dvije unaprijed.

Picek je napisao/la:

zrine89 je napisao/la:


Ja mislim da bi sa puškama borili za bolju zemlju kod mene u općini...
To mi uopće nema smisla takav poticaj. Bar po meni...

bio je majs sa nama u Švedskoj prošle godine. možda se on bolje sjeća koliko je poljoprivrednik kod kojeg smo bili rekao da je platio ha zemlje imanja od 200-injak ha kojeg je kupio. čini mi se da je rekao 25 000 €/ha ili tako neka luda cifra.
takav sustav poticaja sigurno bi imao kod nas više smisla jer bi tjerao ljude razmišljati i mijenjati neke stvari u filozofiji rada pa bi oni sa par ha zemlje koje rade morali raditi nešto dohodovnije nego što rade sada.
naravno da bi se to ostvarilo potrebno je imati i neke preduvjete za normalno poslovanje a to je prije svega filozofija plaćanja na vrijeme i po dogovoru/ugovoru.
sustav poticaja (samo čistog poticaja po jedinici površine) u ovakvom obliku kakad je danas kod nas je apsolutno neodrživ imajući na umu najveći uteg naše poljoprivrede sa trenutnom proizvodnjom a to je veličina polja i veličina gospodarstva i vjerujem da će se to takvim pokazati ulaskom u EU.. poljoprivrednici sa imanjima od po par ha i onda po tome sjetva pšenice/kukuruza nisu nikome isplativi, najmanje sebi i ako se neće mijenjati po pitanju proizvodnje jednostavno će propasti. ovako ili onako..
a dok ih netko ne natjera na promjenu sami mijenjati neće ništa..

Picek ne sjećam se točno, ali mislim da je bilo u pitanju jedno imanje od 45 ha koje je kupio i mislim da cifra bila 850 k €. Zajedno s tim imanjem ima 250 ha obradivog tla.
Picek zaboravio si napomenuti da dotični gospodin ima udio u 4 vjetroelektrane na svome imanju (tj. koperant je s nihovom "elekroprivredom") ukupno cca 4,5 MW i sadržaj organske tvari u najlošijem tlu cca 5 %, a u najboljem preko 10 % tako da i nije neki presličan slučaj za usporedbu njihovog modela poticanja s našim.
Isto tako dotični gospodin radi usluge sjetve, prskanja i žetve ako se ne varam i dobije novce za max 15 dana za izvršene usluge i isto tako radi usluge dorade sjemena (farmersko sjeme) za nekolicinu poljoprivrednika iz okolice.
Što se tiče tog njihovog poticanja prema kvaliteti tla samo ću reći da je gospodin rekao da na 1 ha tog "lošeg" tla bez navodnjavanja ima cca 60-65 t krumpira.

Ja na svojem lošem tlu nemogu uzgajati krumpir...pa čak i na najkvalitetnijem bi proizvodnja bila upitna - trebam li zato dobiti manji poticaj nego npr. Zrine ili Mr. Nustemburg?
Mislim da kada bi bila takva politika da bi kod mene bilo jedno cca 80 % polja pod šikarom, a to nam ne treba, pogotovo u trenutku kada smo općenito deficitarni u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ako bi već bilo poticano po kvaliteti tla na taj način, bilo bi onda OK da ja dobijem poticaj za TUG u iznosu barem 200 E/ha
Picek pa ti bi mene u grob natero...

Zrine moj hrvatska nikad nije bila balkan nego doseljenici s juga su nam donesli balkanske običaje.

majs je napisao/la:
Picek pa ti bi mene u grob natero...

sad ćemo skoro početi sa sjetvom zobi u tvojoj blizini.
pa ako to uspije kako i očekujem, odmah i tebi još jednu dovozimo
polovnu barem ako ne novu, onda ćeš ti i na svojoj TUGI od zemlje prosperirati i sa manjim poticajem