REPA 2011

gledam tomi na slici i trazim makar da nadjem jednu travku, ali nema je i nema....

odlicna ti je repa...

EFZG je napisao/la:Postovani,

Evo ovo je malo ne vezano uz vasu temu, ali ako bi mi mogli malo pomoci, bio bi Vam puno zahvalan.

Uglavnom zanima me kolika je prosjecna proizvodnja repe po hektaru, kako izgleda ova godina? citao sam malo temu, i izgleda da ste zadovoljni za sad?

sijete obicno u ozujku? a vadi se van kada?

cesto u novinama citamo da je problem u prodaji zita, cijeni zita, i tako dalje, ali nisam bas upucen u to je li imate problem sa prodajom secerne repe?

takodjer, citao sam da cemo ulaskom u EU (?) biti ograniceno koliko repe smijemo proizvoditi. posto nisam upucen u te iznose, zanima me je li ste zadovoljni sa postignutim dogovorom?

ja sam student na EFZG, i trenutno radim istrazivanje za pocetak magistarskog rada (jos nisam odlucio za ovu temu, tako da sam se za pocetak htio informirati kod vas)

hvala

evo da ti malo pomognem, ipak magistarski rad treba sadrzavati i tocne, aktualne, i zanimljive cinjenice i informacije, pa da ti dam malo materijala...

agrotehnika:
zahtjevna ratarska proizvodnja, sije se u ožujku, nekakvi optimalni rokovi su od 15-25 ožujka, istok krece ranije sa sjetvom a zapad kasnije, cijena sjemena po ha je oko 1800 kuna, kada ju posijes da bi dobro nikla i da bi imao dobar sklop (broj biljaka po hektaru) prvo moras imar optimalnu pripremu tla koja krece godinu dana prije sjetve u pretkulturi, optimalnu dubinu sjetve (koja je optimalna ne zna ni vidoviti milan, ipak, kazu na 3 cm) i ako se potrefe vremenski uvjeti ni premalo ni previse kise i ne stvori se pokorica niknut ce dobro... kada nikne (cak i prije) moras makar svaki drugi dan obilazit da ti ju jedan stetnik zvan pipa ne pojede, ako je ima moras prskat... ako dobro nikne slijedi 3 prskanja herbicidima za sirokolisne korove, prihrana, kultivacija, prskanje uskolisnih korova, prskanje folijarna prihrana plus mikroelement bor, plus 2-3 prskanja protiv bolesti na kraju, ako je bilo pojave stetnika radi se o skoro 10 prskanja za razliku od npr kukuruza koji se u pravilu prska jednom, zadnji ulazak u njivu je negdje poč 8 mjeseca, nakon toga se ceka vadjenje... u prvim rokovima su i prinosi nesto manji ali manje su i necistoce te troskovi vadjenja i prijevoza jer se vadi uglavnom po suhom, dok kasniji uvjeti vadjenja daju bolje proizvodne rezultate ali cesto se vadi po nepovoljnim uvjetima...
dobar prinos cistog korjena u nasim krajevima na dobrim tlima u dobrim godinama je od 55-70 tona čistog korjena po ha, odlicni prinosi su od 70 -100 tona, i na nasim tlima (podravina) su rijetkost, ali na lokalitetima sa boljim tipovima tala su uobicajeni...
da bi se postigao ovaj dobar prinos koji sam spomenuo moraju se zadovoljiti svi agrotehnicki zahtjevi, jer svaki propust moze biti poguban za proizvodnu, tako npr ako sve dobro napravis kroz cijeli ciklus proizvodnje, a samo nisi prskao protiv bolesti, moguce je da prinos nece pokriti visoka ulaganja, ili npr sve si napravio kako treba ali nisi na vrijeme prskao repinu pipu koja je znacajno prorijedila sklop, i vec ode eventualna zarada, tako je i sa suzbijanjem korova, ili samom sjetvom... znaci strogo od A-Ž...
inače, vadi se od polovice 9 mj pa do Božića, nekad ranije, nekad i kasnije...

Ekonomija:
proizvodnja repe je proizvodnja visokih ulaganja i visokog rizika, i nije rijetkost da proizvodjaci koji se cijele godine zaduzuju i ulazu u proizvodnju, na kraju ostanu duzni... to moze biti zbog vlastite krivnje ili nemara, ili neznanja, ali moze i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, poplava, susa, ali isto i zbog nepovoljnih ekonomskih uvjeta proizvodnje kao sto su visoke cijene repromaterijala a niske otkupne cijene repe, pa prinosi koji su u dobrim ekonomskim uvjetima proizvodnje donosile zaradu u lošim vode u gubitak...
inace, ako su nepovoljni ekonomski uvjeti proizvodnje onda da bi imao profitabilnu proizvodnju moras ici na veci prinos, veci prinos znaci jos veca ulaganja, a onda se i rizik proizvodnje s ionako visokog penje na ogroman, jer i najmanja greska u proizvodnji moze odvesti u gubitak, a da ne kazemo elementarna nepogoda, tuča ili sl..

inace, zadnjih godina je na europskom teritoriju na snazi tzv reforma proizvodnje secera u kojoj su se mnoge secerane u istocnoj europi ugasile, jer je jeftini secer od secerne trske ugrozavao proizvodnju secera iz repe, pa je tako i cijena repe zadnjih godina bila izrazito mala na negodovanje proizvodjaca, jer su inputi iz godine u godinu rasli, i zarade na proizvodnji su bile male, ako ih je uopce bilo, i kao sto sam napisao puno secerana se zatvorilo ali ni jedna iz zapadnih eur zemalja koje su mogle bolje subvencionirati svoje poljoprivrednike kako bi i dalje proizvodili.
danas secer iz trske vise nije tako jeftin, jer ga brazil preradjuje u etanol i koristi kao gorivo, i pocinje ponovno biti isplativo proizvoditi secer iz repe, a mnoge zemlje su kao sto sam vec i napisao izgubile svoje secerane, no ne npr i francuska i njemacka (na srecu mozemo reci i Hrvatska koja ih ima 3) pa danas se slobodno moze reci da zemlja koja ima proizvodnju secera kao da ima naftna polja... osobno se ne mogu ne zapitati dali kroz sve ove godine iza reforme secera i unistavanja velikog broja secerana nije postojala dobro razradjena strategija jakih europskih zemalja koje su htjele tu visokovrijednu proizvodnju zadrzati za sebe... i u tome su uspjele, i docekale godine kad ce cijena secera biti visoka, a proizvodne kvote imati u vlastitim rukama....

kod nas u RH se inace kroz ove godine sijalo oko 30.000 hektara repe, svaka secerana je preradjivala oko 10000 ha..

secerane sa proizvodjacima rade ugovore o proizvodnji, te kreditiraju proizvodnju repromaterijalom, i na kraju otkupljuju repu i nakon obracuna isplacuju proizvodjacima razliku...

isplate su (sto se tice secerane Viro) godinama u nazat redovite, i nije bilo nikakvih problema sa isplatama...

cijena repe sada ima tendenciju rasta, a zadnjih nekoliko godina je bila izrazito niska...

okvirna ulaganja po ha repe samo repromaterijal iznose oko 10000 kuna po ha, na to treba nadodati jos cijenu zemljista (1000-1500 kn po ha), obrade (X kuna), vadjenja (1200) i prijevoza (1000 ili vise)....

eto ne mogu se vise nicega sada sjetit...

Evo ti kratka kalkulacija s 60ooo kg repe x o,28kn/kg plus 23% pdv = 20,664 kn po hektaru plus poticaj 3000kn suma je cca 23ooo kn po ha e sada minus kako josip kaže 10000kn u repromaterijal što mi malo puno ali ajde valjda on zna pa uzmemo minus zakup zemljišta 1000kn pa minus vađenje 1200kn pa minus prijevoz 1000kn suma minusa je 13200kn.

Znači cca 23ooo- 13000 = 10000kn čistih kuniča po hektaru, a onaj ko ima vadilicu tome ostane još više ,pa ko ima svoju vlastitu zemlju evo još koja kuna gore ,ajd za prijevoz manje više...

Eto meni vamo ljudi kažu da zarade lijepu lovu na njoj i da je jedina ratarska kultura koja se isplati,e sada što tu ima oko nje posla puno više za razliku od kukuruza bože moj i više se zaradi zar ne ..

Tomo odlična je

wow! hvala puno puno na ovom iscrpnom odgovoru! iskreno da kazem, sad sam jos vise zainteresiran, pogotovo pricom o Brazilu, i ovom "razradjenom strategijom"... jel to zvuci gotovo isto kao i prica sa naftom!

ako nije problem, samo da pitam jos nesto kratko... vidim da Viro vecinom izvozi secer dobiven iz repe, a iz trske prodaju na nasem trzistu? (kao sto mi je i vas kolega natuknuo) znaci ocito dobivaju vecu cijenu vani, posto je iz repe kvalitetniji?

ali zar im se vise isplati uvoziti trsku (ako je uvoze?) nego da kupuju vise repe od vas, i od nje proizvode samo kvalitetni (skuplji) secer?


kada si vec dotaknuo kvota (jedan kolega mi je vec dao svoje misljenje o tome), zanima me je li su kvote koje su odredili nama (koje ce vrijediti ulaskom u EU) dovoljno visoke, ili su ih uspijeli dovoljno izkontrolirati?

hvala jos jednom, i ispricavam se sto prekidam vase svakodnevne teme...

E pege, kad bi tvoja kalkulacija bila ispravna, onda bi ja sijao 60-70 ha repe, a ne 10....
A imam i vlastiti kombajn...

Troskovi i rizik proizvodnje su ogromni...

Pa josipe bemu miša pa tako si napisao troškovi za repromaterijal su toliki i ostali troškovi kombajniranje ,zakup i prijevoz toliko ja samo zbrojio dva i dva i oduzeo ono navedeno i došao do takvog rezultata...

E sada bi bilo lijepo, pa ti nam reci koliko tebi ostane čistaka po ha ,samo molim te mi nepričaj ono da si u minusu jer sam sit više laganja ,pa tebi je repa i zaradila imanje koje danas imaš jer ove sve ostale su pušing,htio ti to priznati ili ne vidjet češ ove godine koliko če ti manje novaca biti na računu kad poskidaš kukuruz.. živi bili pa vidjeli..

A ove godine si posijao kukuruz jedno zbog plodoreda ili se varam...nagodinu je repa kod tebe u postotku opet po starom garant.

Tako molim vas da ne lažete više da se repa neisplati sijati ... pa da mi ostane i pola od navedene zarade po ha ja bi bio sretan ,a ne ovako meni od pšenice iskreno ostane jedva 1500kn/ha zarade... ovako bih imao 5000kn/ha
naravno da je sve veliki rizik ,ali mi smo toga svijesni i moramo na to računati i biti spremni riskirati ,jer ko neriskira i neprofitira...

Tako 2008 godina nam je bila odlična htjeli mi to priznati ili ne 2009 i 2010 pušing ova bi opet trebala biti dobra tako moglo bih se ove godine koja kuna više zaraditi...i imati para u rezervi za opet koju lošu i to tako kod nas funcionira stalno .

pege25 je napisao/la:Pa josipe bemu miša pa tako si napisao troškovi za repromaterijal su toliki i ostali troškovi kombajniranje ,zakup i prijevoz toliko ja samo zbrojio dva i dva i oduzeo ono navedeno i došao do takvog rezultata...

E sada bi bilo lijepo, pa ti nam reci koliko tebi ostane čistaka po ha ,samo molim te mi nepričaj ono da si u minusu jer sam sit više laganja ,pa tebi je repa i zaradila imanje koje danas imaš jer ove sve ostale su pušing,htio ti to priznati ili ne vidjet češ ove godine koliko če ti manje novaca biti na računu kad poskidaš kukuruz.. živi bili pa vidjeli..

A ove godine si posijao kukuruz jedno zbog plodoreda ili se varam...nagodinu je repa kod tebe u postotku opet po starom garant.

Tako molim vas da ne lažete više da se repa neisplati sijati ... pa da mi ostane i pola od navedene zarade po ha ja bi bio sretan ,a ne ovako meni od pšenice iskreno ostane jedva 1500kn/ha zarade... ovako bih imao 5000kn/ha
naravno da je sve veliki rizik ,ali mi smo toga svijesni i moramo na to računati i biti spremni riskirati ,jer ko neriskira i neprofitira...

Tako 2008 godina nam je bila odlična htjeli mi to priznati ili ne 2009 i 2010 pušing ova bi opet trebala biti dobra tako moglo bih se ove godine koja kuna više zaraditi...i imati para u rezervi za opet koju lošu i to tako kod nas funcionira stalno .

ma nemojte sad tu zbog mene s nekim tocnim iznosima, i tako, nisam ja to trazio, ja sam samo htio okvirno za pocetak znati...

evo saznao sam i vise nego sto mi je trebalo za sad, tako da, zahvaljujem se...

Pazi rođo EFZG nema to veze s tobom ili možda ima da ti nisi kakav iz pete kolone

He he ja neznam odakle si se ti uopče sad stvorio tu i ko si ti uopče ali nema veze...


Pazi iskreno zaradi se od svega po malo od repe najviše ,e sada meni niko nije kriv što mi sva lova ode na kredite za zemlju ,strojeve , ljubavnice ,alkohol i sl.,ali i to je moja zarada ..
Tko zna i hoče raditi da se zaraditi i pristojno živjeti od poljoprivrede htjeli mi to priznati ili ne...
Tako repa je daleko najisplativija ratarska kultura i točka,a kako več rekao za istu moraš imati neke preduvjete dobru zemlju puno znanja i ulaganja plus malo sreče ista te dobro nagradi s kunama..

Evo samo još ovo i neču više ,ja da samo imam dobu zemlju ko što je nemam sijao bih repu garan ,no ovako šutim i sijem što mogu i ja opet zadovoljan barem za sada...

Landpower165tdi je napisao/la:Tomo odlična je

ajde stavi slike svoje repe, moca i case isto, znam da je vaša još bolja!

pege, možeš računat 14-15 tkn/ha troškova i sa prinosom od 50t/ha taman se pokriješ, a nekad bilo dosta 25-30t/ha za troškove. Najveći trošak je mineralno gnojivo. Zato treba ić na visoke prinose, 70-80 t/ha.

JOSIP FERGUSON je napisao/la:

inace, zadnjih godina je na europskom teritoriju na snazi tzv reforma proizvodnje secera u kojoj su se mnoge secerane u istocnoj europi ugasile, jer je jeftini secer od secerne trske ugrozavao proizvodnju secera iz repe, pa je tako i cijena repe zadnjih godina bila izrazito mala na negodovanje proizvodjaca, jer su inputi iz godine u godinu rasli, i zarade na proizvodnji su bile male, ako ih je uopce bilo, i kao sto sam napisao puno secerana se zatvorilo ali ni jedna iz zapadnih eur zemalja koje su mogle bolje subvencionirati svoje poljoprivrednike kako bi i dalje proizvodili.

ovo nije sasvim točno.. Italija nije istok pa je zatvorila većinu šećerana..
i Njemačka je zatvorila par šećerana..
Danska, Slovenija, Poljska, Češka, Mađarska itd.
za francuze nisam siguran, a u EU su francuzi, švabe i poljaci najveći proizvođači..
ima ovdje jedan zanimljiv dokument:
http://ec.europa.eu/agriculture/capreform/sugar/infopack_en.pdf

tomo_MF je napisao/la: Zato treba ić na visoke prinose, 70-80 t/ha.

pa zar to nije i cilj svega?
a Pege je u pravu, dugogodišnjim proizvođačima repe upravo je repa najdohodovnija kultura oko koje je građeno cijelo imanje..

Eto tomo-JD ako ti se da baci jedan tvoj troškovnik gdje se vidi u šta si ti utrošio tih 14-15 t kn da bi dobio prinos repe od 50t ,e majketi baš me zanima...ako je to istina onda je lud ko ju sije jer ovo je onda stvarno totalni pušing.... meni kolega koji ju je prošle godine sijao kaže da je lijepo zaradio ,naravno da je moglo i bolje ali je zadovoljan ,samo što je potvrdio da se tu naradiš puno više ,nasekiraš se oko nje ,puno riskiraš ali eto opet ju je ove godine sijao tako nevidim baš iskrenog razloga kad kažeš da se neisplati...
Pazi u svakoj kulturi postoji rizk tj to je pod normalno vrijeme je glavni čidbenik u našoj proizvodnji i ono odlučuje kako čemo zaraditi koje godine,naravno ako su ispunjeni svi agrotehnički uvjeti i napravljeno ono s naše strane sve ok...znači kod nas u našem poslu nazovi mo to tako sreča je največi faktor koji utječe kolko čemo zaraditi ili ne..
Ja sam odradio ono najbolje što sam mogao i na to isto sam mogao utjecati da bude bolje ili gore napravljeno ,ali dali če pasti kiša ili ne ,isto tako tuča ili poplava e na to ja nemogu utjecati zato je zaduzen onaj gore kako se to zna reči...
Pazi ja do sada imam duga na pšenici za repromaterijal (sjeme ,gnoijvo,zaštita) 4000 kn/ha znači limitirano mi je zaduženje i iskorišteno do kraja ,tvz ostali troškovi tipa( goriva, zakupa , kombajniranja ,troškova silaosa ,osiguranja i sl) su cca još 3000kn što je za ovu godinu sve ukupno ok cca 7000 kn ,pšenica izgleda ok s obzirom da je relativno kasno posijana gnoidba nije ni blizu kako struka preporuča ,poplava mi jesenas dosta uništila usjev pa sad ova suša i unatoč svemu nadam se budimo realni prinosu od 5500 /ha.

Pa sada opet kalkulacija I 5500 x 2,4kn/kg +23% = .......? + 2000kn poticaja to je ....uh para
ili II 5500x 1,6 kn/kg +23% =.......? +2000kn poticaja to je malo manje para

Ako bude ova I kalkulacija aktualna što se toplo nadam biče i za jd 6930 i nakon dugo godina napokon i zaraditi..

Tako da sam recimo sa mog stajališta išao na veča ulaganja ,nebi baš ništa više zaradio jer bi se i troškovi povečali ,a stime preuzimam samo i rizik veči od bankrota jer bi se zadužio puno više od 4000 kn/ha.(dobro pa je limitiran)
Evo primjera da sam uložio još recimo 1000kn/ha od ovog što jesam dali bi mi pšenica rodila više od recimo ove moje očekivane cifre od 55ookg/ha ? Da rodi više 500kg/a x 2,4kn/kg + pdv = 1223 kn više po ha ,znači dobar sa 230 kn ,pa da rodi i 1000kg više što je nemoguče jer jednostavno klimatski uvjeti to nedopuštaju,a ujedno je i kako več reko i rizik od bankrota veči...
Zato malo više sredine ulaganja je najbolje ..
Tako sve je to relativno ,dali iči na veči prinos ili ne u idealnim uvjetima definitivno opravdan čin ,no u ovakvim našim je to prerizčno no svatko ima svoju kaklulaciju .

Stoga treba ulaganja prilagoditi ono da biljka ima dosta svega za razvoj tako da ona na kraju ipak ako godina bude ok da solidan prinos tako da se čovjek može pokriti dugove ili uloženo i da mu na kraju kapne koja kinta na konto ...

He ja vamo svega nadrobi po običaju samo znam ko hoče i zna raditi tj če i zaraditi a svi ostali koji kažu da nezarade lažu i amen, end i točka

Sory na soft off tomo -JD krivac

pege nemožeš uspoređivat pšenicu i soju gdje s malih ulaganjima možeš nešta izvuć s repom ili kukuruzom koji imaju veliki genetski potencijal rodnosti i gdje uz velika ulaganja možeš pouno puno izvuć. I ja se slažem s tobom treba ići sa velikim ulaganjima i velikim prinosom i za onom tko zna kako i ima samo malo sreće ( druga stvar je ako je godina iznimno kišna kao prošla, ili bude neka prevelika suša, al to je 1 od 10 godina) može dobro zaradit.

Ako nastavi repa ovako bit če para!









Uploaded by debo99999

He he debo dao bog da se okulačiš lijepo izgleda nema šta ,pa nadam se češ moči pege-u posudit koju kunu ako mi bude zatrebalo za jd 6930

Vratim ti majke mi

Ako bude sreče biče nama obojici dobro.
Ja sam napaljen na zelenka 5R 85 ks kod nas bi uskoro jedan trebo stići.
Za pomoći prika ja sam uvijek samo javi!
Dobro kažeš ''biti čemo i mi kulaci jednog dana''.

debo odlična repa, ludilo kako raste brzo.... trebat će nam kiše u 6. i 7. mjesecu....
debo siješ na 45 ili 50? Jel ima ovdje netko da sije na 50?

Bome dobro raste repa, ja sam se iznenadio posljednjih dana, morat ću i ja sutra malo poslikat

Tomo budem sutra stavio ali prosjek mi je takav ko ta tvoja kako koji komad
negdje bolja negdje lošija

Sijem na 50 cm sa 'agriom' razmak sjemena 16 cm.
U zadnja 3 dana palo 6 litara a najavljali 50. Ako bude kiše u 6. i 7. mjesecu bit če para :$: .

Kod nas u selu nije palo 5 litara u zadnjih mjesec dana, podhitno bi trebala jedna prava kiša, jer je zemlja ispucala po nekoliko cm, na dobrim zemljama se još ne primjeti toliko, ali na lakšim se već vidi da nedostaje kiše, a tek je početak lipnja...

sad će u srijedu neboj se kolega bumo mi njih prestigli

debo9999 je napisao/la:Sijem na 50 cm sa 'agriom' razmak sjemena 16 cm.

Vidi se na tvojim slikama da je razmak 50 cm zato sam i pitao

evo je Tomo fali joj kiše puno






i ovakve imam 4-5ha tu je malo mokro bilo u sijetvi