Afera s dioksinom!

Nije samo problem u nekakvoj većoj ili manjoj potrošnji sredstava za zaštitu bilja. Prvo je pitanje odabira sredstva koje će najkvalitetnije odraditi posao i pravovremena aplikacija. To treba znati. Zatim sama aplikacija koja mora biti precizna - i to treba znati napraviti kvalitetno. Ispravna prskalica (manometar, filteri, regulacija tlaka, miješanje sredstva, radna brzina, odgovarajuće dizne sa tablicama, stalni tragovi itd.) je neki normativ, a koliko ih je ispravno realno u upotrebi u praksi? Koliko ljudi uopće zna pravilno raditi sa tom opremom? Zatim povoljni uvijeti rada (vjetar, temperatura, rel. vl. zr., rosa, vjerovatnost kiše ako je neki zemljišni herbicid u aplikaciji.... ili suho vrijeme itd.). Mnogi ljudi uopće ne razumiju što, kada i kako treba raditi i onda se kasnije čude zašto 'sredstvo nije djelovalo'? To je onaj bolji slučaj, a u najgorem slučaju postajemo žrtve takvih stručnjaka zaštite bilja. Da se pooštri aplikacija sredstava zaštite bilja, bilo bi posla za ljude koji znaju raditi, moglo bi se nešto i zaraditi, a sa druge strane ti koji uvijek promaše zaštitu bili bi zadovoljniji jer bi imali pravovremenu profesionalnu uslugu i ta sredstva koja (skupo) plaćaju bil bi im djelotvorna. A sada ti isti kažu - daj duplu dozu da bolje djeluje. Problem je u općem neznanju. Jedina svijetla točka (koliko vidim po forumu, ali i oko sebe) je to da je sve više mladih ljudi koje interesira to što rade i traže savjete kako raditi još bolje.

http://www.nationmaster.com/graph/agr_pes_use-agriculture-pesticide-use

He živio @paor ala si nas po kratkom postupku ugasio

možda bi bilo bolje pobrisati ovaj link jer em su podaci uglavnom zastarjeli, em ima puno nedorečenosti....pogledati komentare ispod tablice


(a tek ovo http://www.nationmaster.com/graph/agr_tra-agriculture-tractors)

tu ni nema hrvatske, po tom mi ni ne koristimo pesticide ili nismo obuhvaceni tom anketom

Ova tablica je relativna jer računa potrošnju u kg aktivne tvari na Ha. To može jako varirati, jer postoje herbicidi gdje je potrebno par grama po Ha, a vjerovatno postoje i plantaže koje po prirodi stvari troše puno više aktivne tvari po tom istim hektaru. Onda je razlika u klimi - u tropima puno više ima raznih skladišnih i drugih štetnika (kukaca i dr.) na koje se troši dosta pesticida (puno više nego u umjerenom klimatskom pojasu jer radi tople klime i općenito pogodnih uvjeta - razvoj je puno brži). Ali što se tiče recimo potrošnje antibiotika u stočarstvu prije par godina bilo je navedeno da su u Danskoj uspjeli prepoloviti kumulativnu (zbrojenu) potrošnju antibiotika u odnosu na količinu proizvedenog mesa (svinja) u okolnim europskim zemljama. Znači netko se ipak negdje brine o tome da se što racionalnije upotrebljavaju antibiotici i postoji svijest o tome da je to moguć izvor problema za zdravlje ljudi u budućnosti. Bolje spriječiti nego liječiti. Jeftinije je.

Fidelito je napisao/la:...... Prerađivači sada su sami odgovorni za zdravstvenu ispravnost svojih proizvoda, i tako je zaista u EU (osobno sam to provjeravao), ali su izgrađeni i ti dodatni mehanizmi kontrole uzimanja uzoraka u dućanima sa police i analiziranja. ......

Prema informacijama koje ja imam kod nas su te stvari bile, nebi vjerovali, bolje definirane nego u samoj Europi i sjevernoj Americi i u zadnjih par gdina nam od tamo dolaze smijesne stvari da ce kao proizvodjaci sami sebe kontrolirati. Pouzdano znam iz prve ruke da u Kanadi nesto sto se kod nas zove sanitarna i veterinarska inspekcija tamo niti ne postoji. Tamo drzavne institucije koje se bave preventivnom zastitom zdravlja ljudi izlaze na teren i uzimaju uzorke samo iskljucivo kad se netko otruje i privatnom tuzbom trazi naknadu stete. Objasnjenje je pretrasno: "Ako je u nekoj zalogajnici nesto jeftnije veci je i rizik da ces se otrovati. Sam biras." Cakstovise, tamo je uobicajena pojava da farmer ne dopusta ulaz drzavnim veterinarima na farmu ako neamju sudski nalog pod izlikom "To je moja stoka i sto koga briga cime je hranim". Iz perspektive potrosaca to je prestrasno. Sto se Europe tice imam samo svoje dojmove kao potrosaca. U Engleskoj i, nebi vjerovali, Austriji sam osobno svjedocio da postoje ducani i mesnice koje kod nas nebi mogle dobiti dozvolu za rad, a kad bi ih i dobile bile bi zatvorene od strane gospodarske i sanitarne inspekcije u roku 24 sata. I govorim o centru Londona i Beca. Primjerice, Billa u centru Beca ima na mlijecnom odjelu zahrdjale frizidere. O higijeni zaposlenika da i ne govorim. Tu smo mi Europa. (primjerice, u Austriji je sasvim normalno da majstor za picu koji mijesa tijesto radi i sa novcima. Prestrasno.)
Takodjer, svjedocio sam pregledavanju fotografija sa jedne pokazne svedske peradarske farme (Svedjani delegaciji veterinara iz cijelog svijeta pokazivali kako se radi suvremeni uzgoj peradi). Nas covjek na prvoj fotki nekakvog postrojenja uocio hrdju , a kod nas se to radi od nhrdjajuceg celika. A na vratima se vidi da ne dihtaju tako da omanji pas moze uci u peradarnik.... itd itd itd Uglavnom covjek kaze da 95% nasih peradraskih farmi imaju bolje uvjete nego ta svedska pokazna. kako izgledaju one koje nisu pokazno mogu si samo misliti.
Sto se tice nasih inspekcija, znam da (istina i bog, za jednu od mnogih) one izlaze na svaku prijavu i ako treba uzimaju uzorke, a ako je prijava neanonimna OBAVEZNO salju odgovor onome tko je prijavio. Cisto radi objektivnosti da nije kod nas bas sve lose, a u Europi sve super. Hrpa losih stvari nam je doputovala i sa zapada.

zbog toga što je Smiljan napisao a i iz iskustva smatram da je naša domaća hrana vrlo kvalitetna! Ne znam od kuda bi dioksini dospjeli u našu stočnu hranu? jedino iz uvoza.
nažalost vrlo malo naše domaće hrane završi na domaćim stolovima.
Naš narod jede uglavnom uvozno meso i povrće ,u zadnje vrijeme i kruh.
Da su inspekcije stroge u EU takve zagađene hrane ne bi niti postojalo.