Zbijena zemlja u vocnjaku: problem?

Evo vec drugu godinu obradjujem lijesku kultivatorom s pacjim nogama koji kada je mokro ide nekih 15 i vise centimetara u zemlju, a kad je suho svega koji centimetar. Nedavno mi je na jednoj njivi susjed jednobraznim plugom radio kanal i njegov je dojam da je zemlja dosta zbijena. Istina, na toj njivi mi je najteza zemlja i na drugim komadima sam siguran da to nije tako drasticno. Interesira me dali ima itko iskustava koliko zbijena zemlja usporava rast? Razmisljam svakih nekoliko godina proci plugom (zbog 1000 razloga ne mogu i ne zelim to raditi svake godine). Ima li smisla to moje razmisljanje? Ili je to samo na razini teorije, sto bih ja bio sklon vjerovati.
Razmisljanja? Iskustva?

Kultivator je teško 'natjerati' u zemlju kada je suho. Obično nema dovoljnu masu da sam ide u suhu zemlju. Ako nije tlo zgaženo teškim strojevima i prohodima kada je tlo premokro (što vjerovatno nije slučaj) mislim da nema potrebe za plugom. Plug nije baš poželjno oruđe u voćnjaku jer odlaže tlo u stranu i na kraju to je vrlo teško poravnati (ako je uopće moguće). Ta duboka obrada jedino bi bila poželjna da se akumulira više vode tijekom zime ako je voćnjak na nagibu. Ali ako je na nagibu onda treba paziti na eroziju, da obrađeno i rahlo tlo (golo bez travnatog pokrivača - jako poželjne 'armature' u ovom slučaju) ne 'odputuje' nizbrdo i onda je obično bolje ne dirati ništa. Tako da je po meni puno bolje proći malčerom i ostaviti biljne ostatke na površini, to će bolje sačuvati vlagu u tlu tijekom ljetnih mjeseci, onemogućiti eroziju i poboljšati filtraciju vode kroz tlo. I naravno pripaziti da se ne ide na silu u mokro tlo da se to ne zagazi. Neobrađivana tla su tvrđa na prvi pogled, ali u njima buja mikrobiološki život, gliste rade svoje hodnike kroz koje se voda pomiče u dublje slojeve i taj efekt ne treba zanemarivati. Nemam tih iskustava u praksi (voćarskih), ali znam da super fino obrađeno tlo nije uvijek najpovoljnije riješenje, a često to donosi puno više problema (i troška) nego koristi. Pokorica, erozija (i vjetra i vode), prekomjerno isušivanje tla, trošak obrade samo su neki problemi sa kojima se susrećeš prilikom obrade. Posebno bi to primjenio u ljeski jer tu kulturu (koja je izuzetno robusna) ljudi kod mene smatraju korovom koji raste gdje treba i ne treba.

potpuno se slažem sa fidelitom,nedavno sam o toj temi razgovarao sa Bećarinom i ima još i problem na frezanoj zemlji da usred onakvih vjetrova kakvi su bili ove godine se nasad polegne u jednu stranu pa posljedice otklanjam još i sada

da, i ja mislim ovko kao i vi sto se tice super sitno obrdjene zemje, medjutim kod mene nije tako. Radim sa relativno laganim IMT 539 i kultivatorom sa "kukuruznim" pacjim nogama koji radi relativno grubo kad udje dublje u zemlju, a kada je suho samo podsjece travu tako da nemam problem sa erozijom. A niti sa vodom koj bi se zadrzavala. Zemlja mi je takva da drugi dan nakon velikog pljuska u proljece, kada je zemlja vec vlazna, mogu uci u njivu bez problema. Nikada se voda ne zadrzava na povrsini.
Uglavnom, zakljucujem, moj traktorcic ne moze sabiti zemlju da bi to bio problem ...

Smiljane IMT 539 odlično sabija zemlju ( bolje nego 200 KS traktor ) pogotovo ako si ograničen sa prostorom između redova u voćnjaku pa si primoran voziti istim tragom .

hm da, idem isti tragom ..... dao si mi misliti, ali ne znam kako to izbjeci (ne, ne zelim i ne mogu stavljati sire gume)... racunam da jesenski prolaz sa pacjim nogama koje idu dubje (a jedno 20 cm) malo popravlja stvar ..

Nisam niti mislio da kupuješ široke gume . Bolje bi bilo da jednom godišnje pošteno prorahliš zemlju sa malo sposobnijim traktorom . Da se razumijemo tvoj 539 ako često prolazi kroz redove voćnjaka će ti bez problema sabiti zemlju u tolikoj mjeri da ti taj gruber/kultivator u ljeto neće ići u zemlju . Ta sabijena zemlja je mačji kašalj za neki snažniji traktor od 80-90 KS .

Neka ispitivanja su pokazala da na sabijanje tla najveći učinak ima osovinski pritisak, tako da su kombajni zapravo najveći sabijači tla u ratarstvu. U voćarstvu je taj problem što se krećeš manje više istim tragovima, ali mislim da je 539 prelagan za neko znatnije sabijanje. Obrađeno tlo će se nakon nekog vremena samo sabiti uslijed dijelovanja kiše/suše, taman da ga ne gaziš sa traktorom. Oruđe koje bi išlo tih 20 cm dubine bio bi neki gruber. Ali za gruber treba podosta snage/vučne sile (barem kod mene) i ne znam za gruber koji bi 539 mogao vući. Možda neki sa dva ili tri radna tijela. A s obzirom da kažeš da se voda ne zadržava na površini nikada, filtracija kroz tlo očito nije problem, nema nepropusnih slojeva. Ne znam, treba probati, ali sve mi ukazuje na to da ne bi trebalo biti nekih problema u tom smislu. Da li misliš da ljeska presporo napreduje, ili si možda primjetio neko propadanje biljaka usljed zbijenosti tla? Može se relativno lako provjeriti kako napreduje korijenski sustav u voćnjaku, samo treba zasukati rukave i - pažljivo kopati. Ako je naišao na neki nepropusni tvrdi sloj onda korijenje ide horizontalno uz taj sloj - to se lijepo vidi. Da li si radio analizu tla? Možda je problem neke druge prirode ako ti se čini da ljeska sporo napreduje - kiselost ili nedostatak nekih mikro ili makro elemenata. Možda tlo ima premali kapacitet za vodu i u ljetnim mjesecima nema dovoljno vode u zoni korijena- jer kod mladih biljaka korijenje je vrlo plitko, ali ove godine moralo bi biti dovoljno vode. Možda kod sadnje voćnjaka si posadio preduboko (česta greška kod sadnje - dubina sadanje mora biti jednaka dubini na kojoj je sadnica bila u rasadniku). Baš pratim jednu manju plantažu ljeske usput kada idem na svoja polja i čini mi se da uopće ne napreduje. Mislim da je to 2. ili 3. godina poslije sadnje i te šibe je još uvijek teško razaznati od korova kada tarupiraju.

Po meni je 539 među prvima na listi za sabijanje tla zato jer nema dovoljno snage za agresivniju dublju obradu tla koja bi popravila stanje . Neki snažniji traktor bez problema može povući podrivač , riper ili pak plug na 50 cm dubine dok 539 to ne može .

Jedan seljanin je došao " pred zid " i više nije mogao svoju zemlju pošteno preorati sa 539 a do sada je uvijek mogao . Kaže da je iz godine u godinu samo sve pliće radio oranje jer traktor nije mogao povući plug na većoj dubini . Čovjek je i do tri puta u godini radio oranje jer za taj traktor i nema baš neki drugačiji izbor stroja . Dakle dolazi kod mene i traži me da mu dublje obradim njivu pa će on onda valjda godinama moći po starom . Ne pišem ovaj post da bi hvalio svoj traktor ali to mi je bila jedna od najlakših njiva koje sam obrađivao u životu . Dakle IMT 539 je sam sebi ugazio njivu da ju više nije mogao obrađivati ... meni se to sa većim traktorom još nije dogodilo . To je poanta . Nađi nekoga da ti jednom razbuba taj beton i pići po starom godinama iza toga .

Oranje sa 539.... sada izlazimo izvan teme, ali sa 539 sasvim se pristojno može orati. Ali sa 16'' jednobrazdnim plugom (barem u mom kraju). Može i sa onim svojim 12'' dvobrazdnim, ali onda je dubina zaista minimalna (ili se radi o super laganim tlima za obradu). Ali za sabijanje nije bitno samo gaženje, nego i proklizavanje kotača, tupe oštrice oruđa sa kojima obrađuješ... Postoji dosta faktora koji utječu na stvaranje sabitog tla.

Prilično sam na temi . Još jednom kažem da je poanta u traktoru kojega Smiljan ima i u priključnim uređajima koje posjeduje . Da je moj seljanin imao naoštren 16 cola jednobrazdni plug možda bi si sam i dalje obrađivao njivu ali nije pa me je zvao . Smiljan isto dolazi sa problemom gdje mu traktor " grebe " po zemlji i pita se kako dalje . Dao sam mišljenje .

eee, fala vam na trudu. Mozda nisam bio jasan. Ja ne vidim problem nego cisto onako teoretski razmisljam temeljem izjave tog mog susjeda koji mi je radio kanal (IMT 539, dvobrazni 10" plug sa dignutom jednom brazdom) i zaklucio da je dosta tvrdo. Nisam bio prisutan, pa to moze biti jednostavno jer zemlja nije bila dobro mokra. Ja kad mi je dobro mokro bez problema sa svojim kultivatorom (moticice i drzaci moticica OLT kultivatora) , ako ga tako podesim (malo vise ukoso) idem do grede i maleni ferdinad to sasvim pristojno, cak bez proklizavanja, vuce. Ljeti mi nije bitna dubina, vec mi je sasvim OK da ide par centimetara u dubinu i reze korov.
I to govorim za svoju najtezu zemlju koja je, cini mi se, puno laksa od vasih laganih tala. Druge njive su takve da uvijek sa svojim kultivatorom (osim bas kad je zara nebeska u 8 mjesecu) mogu ici duboko koliko hocu, odnosno kako postavim kultivator, a jedino ogranicenje na brzinu traktora je izdrzljivost moje pozadine
Sto se tice napretka lijeske, tu mislim da nije kvaka u zemlji, vec u lanjskoj susi, prvoj godini nakon sadnje. Ove godine je prirast bio puno bolji (moze i bolje, znam, ali uzevsi u obzir da stajskog gnoja zemlja nije dugo godina vidjela, nisam nezadovoljan). Slijedeca je stvar da mi je u vecini sorta rimski, za koju je poznato da prvih par godina ima manji vegetativni prirast nego druge sorte.
Sve u svemu, kuzim sto mi hocete reci, odnosno drugim rijecima da svaki problem ima svoje rjesenje. A ja bih dodao poslovicu iz svog informatickog okruzenja: If not broken, do not fix it iliti, ako nije pokvareno nemoj popravljati.

Smiljane nemam volje pretraživati za slikom tvog stroja za obradu ali ako se ne varam tu se stvarno radi o motičici kultivatora za kukuruz ? Mislim nisi ti to ništa preinačio ? Po meni bi neko bolje radno tijelo bilo ono koje nema " pačju nogu " nego nešto poput ripera odnosno sa napadnijim i špicastijim radnim krajem pa da sa njim povremeno prođeš . Neću reći da pačja noga ne valja ali kažem da ne valja stalno . Računam si da motičica kultivatora ima preveliku širinu i kada u priču dodam nekoliko prohoda kotačem po istom mjestu mislim si da si si stvorio ono što se zove taban pluga ... čak mislim da si ga puno prije stvorio nego bi se to ratarenjem na njivi postiglo .

Bavim se i vočarstvom i vinogradarstvom i moram reći da je pingo u potpunosti u pravu. 2.5 kj vinograda mi je posađeno na razmak redova od 2 m i njega sam obrađivo samo s malim fercom i nakon 6 g obrade s njime nisam mogo više tanjurat s tanjuračom od 18 diskova jer je zemlja bila toliko zbijena da ga je tanjurača bacala ko kutiju šibica a o podorivanju i oranju nisam smio ni razmišljat. Kada smo kupili Samu prvi pravi poso joj je bilo izpodorivat taj vinograd i poslje toga ferac opet može tanjurat a i loza mi je nakon par dana odma živnula.

Ferguson ugazi voćnjak samo tako jer se uvijek kreće u istom tragu, pogotovo kad voćnjak dođe do maksimalmne veličine krošnje pa onda si prisiljen ići stalno istim tragom. Naš IMT-549 dok je prsako voćnjak sa vučenim atomizerom 1500 l prosjecao je više nego New Holland TN95FA zato što ima uže gume i nema prednje vuče, pa kad je bilo mokro (a moraš prskat) onda bi šlajdrao non stop i pomalo pravio vagaše i to u zatravljenom voćnjaku. Od kad prskamo sa voćarcem tih problema više nema toliko odnosno smanjenji su maksimalno.

U višnji još uvijek imam crni ugar no kako kaže zvonis ove godine su mi kiša i vjetar napravili čuda u voćnjaku. Od tad više neobrađujem unutarredin pojas. Al kako zlo neide samo tako je i ovdje slučaj. Erozija (vodom) tla je napravila svoje pa mi je kroz nekoliko redova napravil doslovno kanale i odnijela kubike i kubike zemlje koju ću morat navozit nazad. Sad sam prisilljen od iduće godine kositi cijeli voćnjak premda sam htio još jednu godinu ugarit (a možda i uspijem).

Smiljane ako uđeš sa plugom u voćnjak i pooreš ga nemoj više pitat kako sad da izravnam voćnjak. Sa plugom nećeš ništa napravit osim grba i kanala. Jedino rješenje ti je podrivač, ali samo sredinom voćnjaka. I opet nakon toga ćeš imati zbito tlo jer nema daljne obrade (to nije kao ratarstvo, jel). Voćnjak je sav zbit i to je tako pa nek te to onda nebrine. Zatravni ga, kosi i nevodi brigu. Pričali smo da je najbolje voćnjak stalno obrađivati no očito da na nekim tlima i određenim lokalitetima čovijek jednostavno nemože proć bez trave.

I da. Ispodrivamo mi jabuku (košena 6 godina, dakle bez obrade tla) sa jednim radnim tjelom i rusom na neki 60-70 cm i to jeeedva. Poizvaljivale se buse koje sam poslije poravno (nepitaj kako), miševi se zalegli iduće godine u te rupe da je to bilo čudo jedno, onda poslje toga kad nismo noge poizvrtali po tim rupama dok se nisu zatrpale... ma sto čuda. Na nekim mjestima sam uspio rješiti površinsku stagnirajuću vodu (to mi je bio cilj podrivanja) na na veći mjesta je drenaža jedino pravo rješenje.

Edit: P.S.: Ispusti gume na traktoru kolko god možeš, malo ćeš smanjiti gaženje. No nemoj priterat da ti neokrene gumu oko felge pa ti otkine ventil. Ovaj savjet shvati ozbiljno bez obzira na predhodnog smajlija.

ovo oruđe je primarno zamišljeno za obradu voćnjaka, pogon preko priključnog vratila, ali je potrebno imati puzajuće brzine. Dobro je za obradu voćnjaka (tko mora) jer odbacuje obrađeno tlo iza sebe, a ne u stranu kao plug. Radi krupnije buse, kao štihača, ali je dosta spor u radu. Vangatrice ili ti lopatar po našem, nema proklizavanja u radu, još i gura traktor. Da ne zaboravim, dnevno podmazivanje (nekoliko puta), dosta pokretnih dijelova, pretvaranje kružnog u pravocrtno gibanje, dosta naporan stroj za održavati, ali tko mora obarditi vinograd/voćnjak i to još na nekoj uzbrdici/nizbrdici - to je zakon.