Koliko je dovoljno zemlje obrađivati da se može od nje živijeti.

Pa ja osobno mislim da i nije neki problem odraditi 50 hektara jer i sam obrađujem tu negdje +- koji hektar, a uz to imam i "poveći" stočni fond pa opet sve stignem ali mislim da je to krajnja granica odrađivanja bez dodatnog zapošljavanja za stalno radno vrijeme

Pazi nikada neobrađuješ svih 50 ha odjedanput nego recimo 25 ha posiješ u jesen a 25 u prolječe.Za recimo 12,5 ha uljane uzmeš 7 dana godišnji i to posiješ u 8mj plus par dana rada poslje 15 sati,pa 12,5 ha pšenice uzmeš opet 7 dana pa posiješ,a ostalo 25ha lagano poreš zimsku brazdu i u prolječe 50% manje posla i uzmeš opet godišni i posiješ pola suncokreta i pola soje i poso gotov.Platiš kombajn ovrše i posao gotov .Tu pravog efektivnog rada svaki dan da radiš po 8 sati treba ti cca 40 dana za 50 ha uz dobru organizaciju.Znam da ljudi u sezoni rade i više od 12 sati da posiju na vrijeme.

Nije krajnost jer u svemu tome treba dosta ručnog rada,i rada sa minimalnim korištenjem strojeva.Sa time da nebi bio zaposlen,nego se posveto tome.Tako da je u toj proizvodnji 50ha dosta rizično ako nema dovoljan broj ljudi

Slavonski gačan je napisao/la:Nije krajnost jer u svemu tome treba dosta ručnog rada,i rada sa minimalnim korištenjem strojeva.Sa time da nebi bio zaposlen,nego se posveto tome.Tako da je u toj proizvodnji 50ha dosta rizično ako nema dovoljan broj ljudi

O kakvom ručnom radu ti govoriš he he, halo ovdje se govori o ratarskoj proizvodnji i u 21 smo stolječu gdje mehanizacija obavlja večinu posla,jedino ako vožnju traktora neračunaš pod ručni rad O kakvom ti biznisu briješ molim pojasni.

Gdje nema ručnog rada u poljoprivredi nema ni kruva.....POANTA CIJELE ANKETE....

nino je napisao/la:

Slavonski gačan je napisao/la:Nije krajnost jer u svemu tome treba dosta ručnog rada,i rada sa minimalnim korištenjem strojeva.Sa time da nebi bio zaposlen,nego se posveto tome.Tako da je u toj proizvodnji 50ha dosta rizično ako nema dovoljan broj ljudi

O kakvom ručnom radu ti govoriš he he, halo ovdje se govori o ratarskoj proizvodnji i u 21 smo stolječu gdje mehanizacija obavlja večinu posla,jedino ako vožnju traktora neračunaš pod ručni rad O kakvom ti biznisu briješ molim pojasni.

prijatelju nemaš ti pojma,ovdje sa svojih 1-2ha mogu imati veču zaradu nego ti sa 10ha pšenice ili neznam čega.

Slavonski gačan je napisao/la:

nino je napisao/la:

Slavonski gačan je napisao/la:Nije krajnost jer u svemu tome treba dosta ručnog rada,i rada sa minimalnim korištenjem strojeva.Sa time da nebi bio zaposlen,nego se posveto tome.Tako da je u toj proizvodnji 50ha dosta rizično ako nema dovoljan broj ljudi

O kakvom ručnom radu ti govoriš he he, halo ovdje se govori o ratarskoj proizvodnji i u 21 smo stolječu gdje mehanizacija obavlja večinu posla,jedino ako vožnju traktora neračunaš pod ručni rad O kakvom ti biznisu briješ molim pojasni.

prijatelju nemaš ti pojma,ovdje sa svojih 1-2ha mogu imati veču zaradu nego ti sa 10ha pšenice ili neznam čega.

Pazi slažem se ja s tobom i vjerujem da se može zaraditi na tako relativno malim površinama ali to nije ratarstvo,već najvjerovatnije misliš na uzgoj povrća ili nekog voća ili .Dobro ako malo bolje razmislim kod uzgoja repe treba tu i puno kopanja pa evo i puno ručnog rada.

Nino, nisi li malo editirao svoje postove (na prvoj stranci)? Napisao si da se anketno pitanje tiče čiste ratarske proizvodnje, a sada taj tvoj post na prvoj stranici ne mogu naći. To bi razjasnilo moge (nepotrebne) dileme. A koliko je potrebno zemlje za koliko toliko normalan živo ovisi i o individualnim sposobnostima. Na primjer ne mogu se svi baviti (uspješno) proizvodnjom sjemenskog kukuruza ili nekim drugim specijaliziranim poslovima na kojima se može nešto više zaraditi, pa je za takvu proizvodnju potrebno i manje površine da bi si zaradio plaću. Ali u samom pitanju krije se i jedna klopka - a to znači (barem za mene) što je sa razvojem tog gospodarstva? Nekada je bilo dovoljno par hektara pšenice i ostvario bi popriličnu dobit, jučer je to bilo možda 10 Ha, danas je ta površina 30 (ili 50 ha), a slijedom toga sutra će se ta granica pomicati naviše. Svi koji rade žele ostvariti neki profit, svima su nam fiksni troškovi na nekoj razini i želimo taj fiksni trošak podijeliti na što više hektara. To na primjer znači - da ako imaš traktor, rata kredita ili amortizacija će biti jednaka ako radi 2 ha godišnje ili 20 Ha, a kada se godišnji iznos te amortizacije podijela sa 2 ili 20 razlika je velika, zar ne? Nitko ne može 'kriviti' druge ako se žele ponašati racionalno, raditi i nešto zaraditi u poslu koji radi, a kod nas ta racionalizacija se svodi na to da više radimo, jer je očito da cijene naših proizvoda neće ići prema gore. Sa druge strane poljoprivrednici koji rade ratarsku proizvodnju u najrazvijenijim zemljama rade puno više od tih 100 Ha, sami bez dodatne radne snage. Ovi u EU kojima je prosijek 10-20 Ha bave se i drugim proizvodnjama, povrćem, voćem, cvijećem, itd.. To ne znači da onaj tko radi 10 Ha voća (ili cvijeća)živjeti loše ili neće preživjeti (on bi lako mogao živjeti puno bolje nego neki ratar opterećen velikim investicijama). U takvoj proizvodnji možeš ostvariti veliki profit, ali vjerovatno treba uložiti više individualnog rada. Mi u državi jednostavno prvenstveno moramo stabilizirati ratarsku, zatim stočarsku proizvodnju, i paralelno razvijati voćarsku i povrtlarsku proizvodnju. To što smo mala država i prema nekim gore postovima od 100000 današnjih (navodnih) poljoprivrednika za veliku ratarsku proizvodnju bilo bi dovoljno nekih 5000 možda se čini malo nerealno, ali to je blizu realnih potreba za 'veliko' ratarstvo (merkantilni kukuruz, pšenica, repa, itd). Ionako, realno gledano, većina od tih 100000 gospodarstava ne mogu preživjeti (kao gospodarstva) u tržišnim uvijetima, ali to ne znači da moraju ljudi ostati gldani ili bez krova nad glavom, ili da ih zato treba istjerati sa sela... Ako nemam uvijete za proizvodnju (raspoloživo zemljište, infrastrukturu, mehanizaciju, kapital) neću se uopće upuštati u to. Jer kada ti fali samo jedna karika u tom dugom lancu proizvodnja je nemoguća (ili neracionalna). Neka radi onaj tko može, a ako imam ideju mogu raditi nešto drugo. Najgore je kada nemaš svoje ideje, nego kopiraš to što susjed radi.

Nino i da se bavim samo ratarstvom sa tih max 50ha bilo bi mi dovoljno za normalan život.Recimo lan,konoplja,sirak,proso,sjetlo sjeme-sjajac,muhar,raznorazne vrste graška,grahorica,sitni crveni,žuti i bjeli kukuruz,suncokret krupni bjeli i šareni. Za tržište i kupca barem meni nije problem( veči mi je problem skladištenje jer nemam prostor za to) .To su kulture čija se cijena kreče od 3-4 pa sve do 20kn po kg.No te kulture meni bi bile samo zbog plodoreda.

Slavonski gačan je napisao/la:Nino i da se bavim samo ratarstvom sa tih max 50ha bilo bi mi dovoljno za normalan život.Recimo lan,konoplja,sirak,proso,sjetlo sjeme-sjajac,muhar,raznorazne vrste graška,grahorica,sitni crveni,žuti i bjeli kukuruz,suncokret krupni bjeli i šareni. Za tržište i kupca barem meni nije problem( veči mi je problem skladištenje jer nemam prostor za to) .To su kulture čija se cijena kreče od 3-4 pa sve do 20kn po kg.No te kulture meni bi bile samo zbog plodoreda.

E pa onda znam za koji si odgovor glasao

Isa 3 hektara se može super živjeti ako je kultura koja je zasađena lako za prodat i postiže dobru cijenu. meni je trenutno na 2500 m kvadratnih ispalo da mi je rodilo 5 tona šljive od toga je prodano 70% po cijeni od 5-6 kuna a ostatak je skuhan u rakiju a rakije se ispeklo 150 litara prodajem je po 40 kuna i prodao sam već 15 litara.
moja dobit na 2500 m kvadratnih je 26000 kuna dez da sam odbio posao i naftu i repromaterjal ali kad se uzmu vaučeri iz proljeća u obzir i poticaj koji dobivam svaku godinu to je sasvim dovoljno da pokrijem troškove nafte umjetnog gnojiva i ostalig potrebština. tako da mi je ova lova čista.

Kad bude rodila šljiva na 1 hektar to bi značilo da če moja zarada bit oko 100000 kuna
a to je samo jedan hektar.