Prskalice

A u ostalom, tko je nebi htio???

zvona, tata pričal da dok je kupil špricu i počel špricati nekad davno da su se prinosi odma povečali. ak se danas ne pošpricaju kulture protiv drača i bolesti, tu uroda nema. bar ja tak mislim a i vidim v svom kraju iz priloženog

Sigurno je da bez ispravne prskalice nema rezultata u zaštiti, ali to ne znači da moraš platiti 130000 Kn da bi imao dobru prskalicu. U toj cifri može biti svašta: navođenje ili zračna potpora, ali treba biti racionalan i znati što ti je zaista neophodno za tvoj posao i onda dobro znaš što ćeš odabrati. Recimo meni bi GPS dobrodošao ali ne toliko za prskalicu koliko za rasipavanje gnojiva, ali to danas košta nekih ca. 10000 Kn, zračna potpora mi ne treba, vjerovatno je lijepo imati eletroniku koja regulira (automatizira) rad prskalice, ali to je (za mene, za moj obujam posla) daleko preskupo i nepotrebno. Jednostavno dobar posao se može obaviti i sa najjeftinijom prskalicom, ako je tehnički ispravna, samo treba znati svoj posao. Elektronika sa druge strane sigurno olakšava posao operateru, ali ta ista elektronika samo tehničko održavanje diže na sasvim drugi nivo, a da ne govorimo o nabavnoj cijeni koštanja te iste elektroničke regulacije rada prskalice. Za nas korisnike/vlasnike strojeva najbitnije je moći kvalitetno odraditi neku operaciju ali uz minimalni financijski trošak. Jer što manje potrošiš - više ti ostaje u đepu (ako ti ostane). A treba voditi računa i o operateru (zdravlju). Teško mi je zamisliti raditi sa atomizerom u voćnjaku u traktoru koji nema dobru kabinu sa nadtlakom i elektronskom regulacijom rada atomizera unutar te kabine. U tu 'matermatiku' treba staviti i zdravlje, posebno kod rada sa zaštitnim sredstvima.

Evo što ovoj nedostaje da bi obavila isti posao ,kao i neka nova. Osnovni princip rada za sve je isti,bila jeftina ili skupa. Fidelito je to sve ljepo obrazložio.Elektronika je tu da samo olakša ili zagorča posao.Recimo da kod nas ima jedna ,, prastara ,, nošena RAU prskalica,600 lit,raspon 12 m. Odavno ne radi ništa,smeta i zauzima prostor.Svake godine u jednom od semestara ide na Poljoprivredni fakultet u Osijek,u kabinet za poljop.mehanizaciju. Da bi se studenti upoznali sa radom prskalice,i sve što je potrebno. Rade i uče na prskalici staroj 20 i više godina.Zašto rade na ,, zastarjeloj ,, tehnologijom u današnje vrijeme visoke tehnologije.Što ne izađu na teren i upoznaju se sa najmodernijom tehnikom nove Hardy Commander vučene prskalice ili nešto starije JD vučene prskalice.Obje imaju elektroniku i nekoliko mogućnosti prskanja.

Čime su prskali prije,kada nije bilo prskalica? I opet su imali žetvu.Da se usporedi imali su veće prinose nego li danas.Tako da bez prskalice nema ni žetve,ne drži vodu.Isto tako i u EKO proizvodnji[/quote]

neznam žašto su ih onda izmislili PRSKALICE ti vjerojatno ako radiš poljoprivredu ne prskaš pa daj nam malo pojasni da i mi probamo.. da dobijemo veče prinose

evo jedne prošle godine kupljene

Zvona je napisao/la: Evo što ovoj nedostaje da bi obavila isti posao ,kao i neka nova. Osnovni princip rada za sve je isti,bila jeftina ili skupa. Fidelito je to sve ljepo obrazložio.Elektronika je tu da samo olakša ili zagorča posao.Recimo da kod nas ima jedna ,, prastara ,, nošena RAU prskalica,600 lit,raspon 12 m. Odavno ne radi ništa,smeta i zauzima prostor.Svake godine u jednom od semestara ide na Poljoprivredni fakultet u Osijek,u kabinet za poljop.mehanizaciju. Da bi se studenti upoznali sa radom prskalice,i sve što je potrebno. Rade i uče na prskalici staroj 20 i više godina.Zašto rade na ,, zastarjeloj ,, tehnologijom u današnje vrijeme visoke tehnologije.Što ne izađu na teren i upoznaju se sa najmodernijom tehnikom nove Hardy Commander vučene prskalice ili nešto starije JD vučene prskalice.Obje imaju elektroniku i nekoliko mogućnosti prskanja.

Sigurno je za edukativne potrebe puno bolje demonstrirati najobičniju, najjednostavniju prskalicu (kao uvod u tehnologiju aplikacije zaštite bilja) nego neku najmoderniju full spec. Radi se zapravo u osnovi o vrlo sličnim uređajima, samo kod modernih prskalica upravljanje radom je pomoću elektroventila, pa to otvara mogućnosti automatizacije procesa. Naravno, prvo treba naučiti raditi sa najobičnijom prskalicom (pritisak, dizna, radna brzina, količina vode po jedinici površine, tablice itd.), bez automatike, a kada ti je to jasno - onda je jasno (manje-više) kako radi i ta najmodernija prskalica. U svakom slučaju kada radiš sa tom najmodernijom prskalicom onda - u principu - moraš znati još više nego kada radiš sa običnom prskalicom. Moraš biti upoznat sa osnovama elektrotehnike, (znati barem ono osnovno, strujni krug) i imati pri ruci pribor za otklanjanje nekih manjih kvarova. Preoptimistično je očekivati da će sve uvijek raditi besprijekorno, ili da će se kupovinom takve prskalice uvijek samo stiskati gumbi. Na kraju krajeva treba i znati kada, zašto i koji gumb treba stisnuti. Što je stroj složeniji - moraš znati više da bi ga mogao optimalno iskoristiti.
Ako je prskalica jednostavna - ne mora značiti da je i zastarila. Možda ima i modernijih riješenja, ali ako meni tehnološki zadovoljavajuće odradi ova stara prskalica - koja se amortizirala ili je jeftinija od neke najmodernije - onda je meni ta jednostavnija trenutno optimalnije riješenje za moje potrebe. Može i neka skuplja, ali onda mi netko mora baciti računicu koji je moj ekonomski interes uložiti 130 KKn u prskalicu, ako mi taj posao može odraditi i ona za 35KKn. Jer tu je financijska razlika u investiciji očita, a pitanje je da li će ova skuplja biti učinkovitija, bolja, trošiti manje sredstva ili imati neku drugu prednost koju ću ja u svojem poslu moći unovčiti (ako budem imao najskuplju prskalicu u selu i okolici vjerovatno će dobro djelovati na moj ego, ali tu nema kune za mene). Sve se na kraju svodi na kunu.

slaven22 je napisao/la:

Čime su prskali prije,kada nije bilo prskalica? I opet su imali žetvu.Da se usporedi imali su veće prinose nego li danas.Tako da bez prskalice nema ni žetve,ne drži vodu.Isto tako i u EKO proizvodnji

neznam žašto su ih onda izmislili PRSKALICE ti vjerojatno ako radiš poljoprivredu ne prskaš pa daj nam malo pojasni da i mi probamo.. da dobijemo veče prinose[/quote]

Pa izmislita je isto kao i traktor,da bi se samo olakšao posao.No u EKO proizvodnji se korovi uništavaju drugim tehnikama,no ovo je ipak tema o prskalicama.

Lijep pozdrav forumašma iz Podravine.
Novi sam na forumu ali ga pratim duže vrijeme.
Nedavno sa kupio vinogradarsku prskalicu Leško sa pumpom Vrećek MP-65.
Budući da prskalica 2 godine nije bila u pogonu trebalo bi rastaviti pumpu. Naravno, upute ili katalog dijelova nisam dobio.
Molio bi nekog da mi pošalje katalog dijelova pumpe.
Mislim da je kolega Branko iz Lunjkovca objavio jednu stranicu iz kataloga, pa ga lijepo molim da mi pošalje katalog na PM.

evo imam za pitanje za stručnjake..imam traktor imt 540 i prskalicu mio standard 600 litara i 12 metara grane dizne su četvorke e sad ja bi da bacam 200 litara po ha...al nikak da uskladim prskalicu i traktor da toliko baci pa ako neko zna kojom brzinom da idem i koliki pritisak na prskalici i gas na traktoru da imam da mi toliko baci..ako neko zna bio bi mu zahvalan da mi kaže..

Za 200l/ha trebaju trojke ili čak dvojke.Mi radimo s dvojkama i to nam je optimalno.

uzimat ču ja sad nove dizne nije problem uzet trojke ili čak dvojke...ali pati me ovo ostalo...gas,brzina,pritisak..

Ja sam četvorkom normalno radim 200l/ha, prskalica agromehanika

mario 6.30 je napisao/la:uzimat ču ja sad nove dizne nije problem uzet trojke ili čak dvojke...ali pati me ovo ostalo...gas,brzina,pritisak..

http://www.findri.hr/savjeti/download/Tehnika%20prskanja.pdf

Tomi kaže da radi s četvorkama,tu ili mora biti prevelika brzina kretanja ili premali tlak što daje loše kapljice.Mi radimo cca 10km/h i tlak oko 4bara.Na tom tlaku dobijamo dobru veličinu kapljica a brzina ne mora biti opasna za krila prskalice.

Očito nerazumijete da postoje više vrsti dizna a ne samo po brojevima, te..po brojevima što rade lepezasti mlaz nisu za kulture koje su iznikle već samo za prije nicanja korova, znači svatko bi morao imati najmanje dvije vrste..te lepezasti, i jedne okrugli mlaz što proizvode maglu koja pada na biljku i troše duplo manje vode od npr. lepeze br.4.

Brzina oko 8km/h...imam elektroniku na prskalici, naštelam na 200l/ha pa ona sama regulira tlak...obično radim sa većom količinom vode, jednom ili dvaput sam radil sa 200, nisam primjetil da bi bil ikakav problem, normalno je radilo sve...e sad ako je bila lošija kvaliteta kapljica ja to iz kabine nisam baš primjetil, ona je prskala i sve je bilo ok  

bhorv je napisao/la:Očito nerazumijete da postoje više vrsti dizna a ne samo po brojevima, te..po brojevima što rade lepezasti mlaz nisu za kulture koje su iznikle već samo za prije nicanja  korova, znači svatko bi morao imati najmanje dvije vrste..te lepezasti, i jedne okrugli mlaz što proizvode maglu koja pada na biljku i troše duplo manje vode od npr. lepeze br.4.

Naravno da postoji više vrsta diza ali čovjek je naveo da s četvorkom ne može postići ono što želi i na to mu je odgovoreno.Nisam smatrao potrebnim da zakompliciram stvar s par listova tablica,tip dize,potrošnje,protiv vjetra,fungicidna,za folijarac i sl.Otvori lechlerov katalog pa ćeš vidjeti koliko samo oni imaju toga za ponuditi.

el ima neko odgovor na moj slučaj..

To ce ti neko tesko objasnit a da ti sve sprovedes. Mozda bi ti bilo bolje i jednostavnije uzet si jedno jutro ili hektar i na njemu ustimat prskalicu tak ja radim, ja prskam sa 4mm brzina oko 7-8 kmh pritisak 2 bara potrosnja vode 170l kj tako prskam psenicu protiv korova. Sa 4 neznam jel mozes tak malo vode potrosit jedino da brzije vozis.

mario 6.30 je napisao/la:evo imam za pitanje za stručnjake..imam traktor imt 540 i prskalicu mio standard 600 litara i 12 metara grane dizne su četvorke e sad ja bi da bacam 200 litara po ha...al nikak da uskladim prskalicu i traktor da toliko baci pa ako neko zna kojom brzinom da idem i koliki pritisak na prskalici i gas na traktoru da imam da mi toliko baci..ako neko zna bio bi mu zahvalan da mi kaže..

da precizno obaviš zaštitu moraš imati zadovoljene slijedeće uvijete:

- precizan i ispravan manometar na prskalici
- znati svoju točnu radnu brzinu (koja mora biti donekle konstantna sa minimalnom varijacijom broje okretaja motora)
- znati koje dizne koristiš / dizne moraju biti ispravne (ne poderane) i za njih moraš imati odgovarajuće tablice odnosa tlaka i protoka
- prskalica mora biti ispravna - znači da nema curenja na crijevima, pumpi itd.

Ako imaš to zadovoljeno - onda možemo razgovarati o preciznoj aplikaciji.

manometar mora biti sa finijom podjelom i sa odgovarajućim rasponom (recimo 0-6 ili 8 bara), ako uzmeš neki sa velikim rasponom (0-20 bara) u radnom području biti će mali otklon i nećeš moći precizno mjeriti tlak što je inače vrlo bitno, manometar mora biti umjeren i napunjen sa glicerinom unutra, čep gore na manometru mora biti otovren u radu
Radnu brzinu moraš znati, ako ne znaš moraš ju izmjeriti. To znači priključi prskalicu, naliješ do pola sa vodom, odmjeriš dio puta sa metrom (50 ili 100 metara) uzmeš štopericu, izmjeriš brzinu traktora (to jest vrijeme potrebno za prevaliti potreban izmejreni put) u stupnju prijenosa i sa brojem okretaja motora sa kojim radiš u polju, odbiješ klizanje (kojeg uvijek ima u poljskim uvijetima, recimo 2%) i to je tvoja radna brzina.

Kada imaš sve to, napiši podatke na forum pa će mo raspraviti dalje.

mario 6.30 je napisao/la:el ima neko odgovor na moj slučaj..

Probaj sa 3 bara i oko 10km/h.

slavene tak ču i morat danas sutra ču ič prskat pšenicu pa ču probat uštimavat....fidelito kad budem imo pravi traktor i pravu prskalicu onda čemo slagat po tvome...rajtek hvala budem probo...

jd4755 je napisao/la:

bhorv je napisao/la:Očito nerazumijete da postoje više vrsti dizna a ne samo po brojevima, te..po brojevima što rade lepezasti mlaz nisu za kulture koje su iznikle već samo za prije nicanja  korova, znači svatko bi morao imati najmanje dvije vrste..te lepezasti, i jedne okrugli mlaz što proizvode maglu koja pada na biljku i troše duplo manje vode od npr. lepeze br.4.

Naravno da postoji više vrsta diza ali čovjek je naveo da s četvorkom ne može postići ono što želi i na to mu je odgovoreno.Nisam smatrao potrebnim da zakompliciram stvar s par listova tablica,tip dize,potrošnje,protiv vjetra,fungicidna,za folijarac i sl.Otvori lechlerov katalog pa ćeš vidjeti koliko samo oni imaju toga za ponuditi.

Prijetelj, meni osobno netreba Lechlerov katalog, ja sam naveo da još uvijek ljudi neznaju za drugu vrstu dizna osim lepezaste, a vi znalci im tu objašnjavate brzinu,manji ili veći broj dizne...koje uopće nisu za prskanje..u ovom stadiju pšenice...zato sam naveo da trebaju imati i tu drugu vrstu dizne (keraničke) koja daje maglovit mlaz kruga na podlogu, za razliku od obične koja daje crtu, a još ako su podešene paralelno, umjesto u koso s granom..potpuni promašaj..Eto to je moj najjednostavniji odgovor zašto s četvorkom nemože postići što želi

bhorv je napisao/la:

jd4755 je napisao/la:

bhorv je napisao/la:Očito nerazumijete da postoje više vrsti dizna a ne samo po brojevima, te..po brojevima što rade lepezasti mlaz nisu za kulture koje su iznikle već samo za prije nicanja  korova, znači svatko bi morao imati najmanje dvije vrste..te lepezasti, i jedne okrugli mlaz što proizvode maglu koja pada na biljku i troše duplo manje vode od npr. lepeze br.4.

Naravno da postoji više vrsta diza ali čovjek je naveo da s četvorkom ne može postići ono što želi i na to mu je odgovoreno.Nisam smatrao potrebnim da zakompliciram stvar s par listova tablica,tip dize,potrošnje,protiv vjetra,fungicidna,za folijarac i sl.Otvori lechlerov katalog pa ćeš vidjeti koliko samo oni imaju toga za ponuditi.

Prijetelj, meni osobno netreba Lechlerov katalog, ja sam naveo da još uvijek ljudi neznaju za drugu vrstu dizna osim lepezaste, a vi znalci im tu objašnjavate brzinu,manji ili veći broj dizne...koje uopće nisu za prskanje..u ovom stadiju pšenice...zato sam naveo da trebaju imati i tu drugu vrstu dizne (keraničke) koja daje maglovit mlaz kruga na podlogu, za razliku od obične koja daje crtu, a još ako su podešene paralelno, umjesto u koso s granom..potpuni promašaj..Eto to je moj najjednostavniji odgovor zašto s četvorkom nemože postići što želi

Prijatelju ako je dizna 'keramička', onda znači da je napravljena od keramike -keramika je samo materijal od kojega je napravljena (i to je jedan od trajnijih materijala za diznu). Materijal ne definira oblik, kapacitet i namjenu same dizne. Samo tijelo keramičke dizne obično je od plastike, ali otvor kroz koji struji sredstvo za prskanje je od keramike (bijeli umetak u plastičnom tijelu). Keramika je vrlo tvrd materijal i takve dizne su puno dugotrajnije od mnogih drugih materijala, a to znači da puno duže odražavaju svoju karakteristiku protoka pri određenom tlaku - jednostavno manje se troše sa vremenom.

Što se tiče zakrivljenosti dizne, tako da se mlazovi ne preklapaju, to je kod modrenih prskalica riješeno samom konstrukcijom tijela/nosača dizne u kojeg se dizna umeće, taj nosač - kada se dizna pravilno namontira - sam po sebi daje potrebni položaj dizne u odnosu na susjednu diznu tako da se mlazovi ne preklapaju. Ako već ulazimo u detalje, jako je bitna visina grana sa diznama od tla, tako da se postigne jednolično dvostruko preklapanje po cijelom radnom zahvatu.

Što se tiče vrsta dizna, ima tu puno vrsta i moglo bi se dosta napisati i ispričati, ali osnovno je veličina kapljica i kapacitet protoka korz diznu, to jest što želiš postići sa određenim diznama. Krupnije kapi - manji drift, sitnije kapi veći drift (zanošenje). Krupnije kapi - slabije djelovanje kontaktnih herbicida, sitnije kapi - jače djelovanje istih (samo jedan od primjera krupnoće kapi na kvalitetu obavljenog posla). Kod svih dizna vrijedi općenito pravilo da kada radiš sa manjim tlakovima - stvaraju se krupnije kapi, kada radiš sa većim tlakovima stvaraju se sitnije kapi. Svaki model dizne ima neko optimalno područje tlaka (i protoka) u kojem se može raditi. Zato i imamo dizne različitog kapaciteta protoka (01, 02, 03, 04, itd.). Ova oznaka 04 znači da dizna ima protok od 0.4 galona u minuti pri tlaku od 40 PSI. Za isti posao (istu količinu sredstva po Ha i istu rdanu brzinu) možeš koristiti i 2,3 ili čak 4 različite dizne po protoku, ali onda ćeš raditi sa tri, četri različita tlaka, a to znači da će one dizne manjeg protoka morati raditi sa većim tlakom (i kao posljedicu većeg tlaka proizvoditi će manje kapljice), dok će dizne većeg protoka raditi sa manjim tlakom (i proizvoditi krupnije kapi). Veličina protoka dizne označava se i bojom samog tijela dizne:
http://www.c-spray.com/nozzle-nomenclature.html
Ja recimo, za zemljišne herbcide koristim injektroske dizne (ID, IDN ili IDK Lechler) koje miješaju zrak sa sredstvom, daju krupnije kapi i manji je drift sredstva (uredno se može raditi po slabijem vjetru, bez opasnosti od zanošenja), dok se iste nisu pokazale kao dobro riješenje za kontaktne herbicide (prekrupne kapi i sredstvo jednostavno iscuri sa lista korova), pa za kontakne herbicide koristim 'obične' (keramičke) dizne koje stvaraju puno manje kapi ('maglu'), ali tu treba biti oprezan sa driftom, a i sa isparavanjem ako je jako vrući dan.