Korov, kako se boriti ...

Jeli ovo divlji sirak, ako nije sto je (kod nas to zovu pirika, a znam da je tvrdokorno)? To mi je niko na njivi za jedno deset dana nakon oranja i pripreme za sadnju lijeske, sada, potkraj listopada, bilo je toplo i vlazno .. Zanimljivo da je samo ta trava nikla na mojoj njivi, a na okolnim njivama cijeli set raznih korova. Lani je susjed imao kukuruz na toj njivi. Ima li to kakve veze? Pretpostavljam da me ocekuje zanimljiva slijedeca godina kad se bude trebalo rijesiti je ...
Razmisljanja?

Pirika ti je jako dosadna biljka...

pirika, (Agropyron repens) višegodišnji korov iz grupe trava, u voćnjaku ces ga suzbiti s nekim totalnim herbicidom, ali sistemičnim, obzirom da se širi rizomima, mehanički ga je nemoguće uništiti već ga obradom još više širiš.
takodjer ce ga uništiti neki od sistemičnih graminicida (herbicida koji suzbijaju isključivo biljke iz porodice trava) ti herbicidi nebi trebali biti opasni za voćke, ima ih 15-ak na trzistu neznam sad napamet koji ima dozvolu u voćarstvu, koristimo ih mi ratari....

uostalom, kakve tebi stete radi pirika, osim nje ce ti se javiti i hrpa drugih korova, ako kosis vocnjak, nece ti stvarati probleme, a unutar reda su ti moguca ta dva nacina kemijskog suzbijanja.

Oprez sa herbicidima u mladom nasadu! Mišljenja sam da ih se do 4 godine starosti nasada nebi trebalo koristiti, premda ih neki koriste. Kora mladih biljaka usvaja pesticide stoga treba biti oprezan.

Da, da. Sa svime treba oprezno, ali se postavlja pitanje kako npr. sa nekim selektivnim herbicidima se moze po npr. kukuruzu ili suncokretu, a nebi moglo po vockama. Nisam niti ja pristalica herbicida, ali zar ne postoje herbicidi koji nisu (jako) opasni za (mlade) vocke? Ja sam do sada citao samo o totalnim na bazi glifosata i za njih je jasno da nebi smjeli u mladi vocnjak, ali ne mogu se oteti dojmu da mlada vockica nebi smjela biti "njeznija" od npr. kukuruza sa dva tri lista ... .... Dali postoje neki specijalizirani herbicidi bas namjenjeni upotrebi u vocnjacima?

Probaj s Bastom, ona je isto iz skupine aminofosfonata kontaktnog je djelovanja... a sto se tiče mladih voćaka svi zname za proces lignifikacije i ako to uzmemo u obzir ni jedan herbicid ne bi trebao imati loš utjecaj na voćku...

Sad sam malo zbunjen ... A zasto onda svi vocari s iskustvom ne preporucuju herbicide prvih godina rasta vocki?

nisam voćar pa ti samo mogu nešto o piriki (ono na tvojoj slici)...u mehaničkom smislu nije opasan kompetitor, ali jako crpi hraniva što pogotovo može omesti mlade voćkice u razvoju...inače, znam da je jako tvrdokoran korov, mehaničkim putem ga praktički gotovo nemoguće iskorijeniti...

Zar pirika nije iz porodice primitivnih žitarica

nije, vec je kao i sve vise ili manje primitivne zitarice iz porodice trava...

A lignifikacija i uticaj herbicida na mlade vocke? Svi vocari (i proizvodjaci herbicida) ne preporucuju prvih par godina upotrebu herbicida. Dali postoje drukcija iskustva?

pitanje voćarima: kako suzbiti korove u rasadniku, ako se vodimo ovom permisom da ne bi smjeli koristiti herbicide kod mladih voćaka???

Smiljan je napisao/la:Jeli ovo divlji sirak, ako nije sto je (kod nas to zovu pirika, a znam da je tvrdokorno)? To mi je niko na njivi za jedno deset dana nakon oranja i pripreme za sadnju lijeske, sada, potkraj listopada, bilo je toplo i vlazno .. Zanimljivo da je samo ta trava nikla na mojoj njivi, a na okolnim njivama cijeli set raznih korova. Lani je susjed imao kukuruz na toj njivi. Ima li to kakve veze? Pretpostavljam da me ocekuje zanimljiva slijedeca godina kad se bude trebalo rijesiti je ...
Razmisljanja?

I vi piriku zovete korovom. Eh sran vas bilo. Da je meni pirike sad uh. Za moje ovcice.... salu na stranu ali to ovde ovce tamane ka blesave...
A Smiljane da ti uzmes jednog cetveronoznog runjavog travojeda, ne bi ti tribali herbicidi

sve ima svoje,zato ti ne moraš sjeć papke

Brundalo, hoce li runjavi travojed i lijesku jesti?

dado 1 je napisao/la:sve ima svoje,zato ti ne moraš sjeć papke

1. Orezivanje papaka Inace u Dalmaciji i opcenito na krsu blago ne pati od toga da mu se moraju podrezivat papci. Razlog - kamenjar. kako vi kontinentalci imate velikih problema s time ukljucujuci i bolest zaraznu sepavost, evo jedan mali savjet kako stediti vrijeme i trud a i novac i rijesiti problem papaka. Na tom poslu ovisno o tome koliko se ima blaga se gubi puno vremena od par sati pa sve do nekoliko dana uzastopice.
Dakle ovako - potrebno je napraviti uzani prolaz(hodnik) kojemu su stranice ljese. Sirina neka bude 1m a duzina minimalno 3 pa sve do 10m. Prolaz se ispuni tucanikom granulacije 5-7cm. Prolaz je potrebno smjestiti tako da blago prilikom izlaska iz stale a i prilikom povratka u nju mora proci kroz taj hodnik. Uzima se veca granulacija tucanika iz kamenoloma jer je on puno efikasniji nego sitni. Ukupni trosak je mozda 50-ak Eura zajedno sa transportom a potrebna kolicina tucanika je oko 2m kubna. Bilo bi pozeljno da blago ima vec porezane papke kad se postavi hodnik-prolaz tako da kamen samo odrzava ono sta je vec napravljeno. Neorezani papci ce se sporije trosit i trebat ce ih rezat dok frisko orezani sigurno nece narast.

Smiljan je napisao/la:Brundalo, hoce li runjavi travojed i lijesku jesti?

Da je koza sigurno bi bar koru mlade lijeske pojela a za ovce neznam, ovdi toga nema. Medjutim mislim da bi joj lisce pojela dok je mlada i maleno drvo

Malo o uništavanju korova u voćnjaku herbicidima.

U jabuci unutar redni prostor prskam sa totalnim herbicidom nakon što jabuka napuni 4-5 godina. Godišnje prskam 2-3 puta, ovisi kakva je godina. Prošle godine sam prvi puta prskao korove u jesen i jako sam zadovoljan sa učinkom jer u proljeće nemoram žuriti da oprskam korove. Do sada sam to radio na način da su za traktorom išla dva radnika i svaki je prskao svoju stranu reda sa prskalicom koja je imala jednu diznu i plastični štitnik na kraju, a to je on sve držao u ruci. Nedavno sam kupio herbicidnu prskalicu sa dvije dizne i montirao ju na prednju stranu IMT-549, dodali smo još jednu diznu koja baca škropivo u jednu stranu, stavili smo kopirni točkić i lanac za pridržavanje prskalice.

Prskalica.



Uploaded with ImageShack.us

Krajnja dizna.



Uploaded with ImageShack.us

Lijepo odradjeno. Jel ima na toj prskalici neki zglob u slučaju da zapne za stablo da se ne bi smotala?
Ja imam jednu prskalicu ručno pravljenu koju montiram izmedju prednjeg i zadnjeg točka i bez tog pomoćnog točkića. Napravio sam jedan zglob sa oprugom kada zapne za stablo da se ne savije. Kada stignem slikat ću "spravu" pa ću je postaviti. Takodje sam stavio dvije dizne tako da škropivo pokriva 40-50 cm. Inače veoma je brže na taj način rješavat korov i ne treba dodatne radne snage. Potrošnja mi je oko 300 litara tekućine po hektaru. S tim da veoma malu kocentraciju Herkulesa upotrebljavam cca 1,5 lit. na 300 litara vode.

Ima mehanizam sa oprugom. Vidi se na slici, tamo gdje počinje štitnik.

dali je netko razmisljao ( ili vec radi) o drugacijoj unutar rednoj zastiti od korova bez prskanja, pomocu malciranja.

rucno je to zahtjevan posao ali zato postoje i strojevi, poput naprimjer ovakvog



umjesto ovoga moze posluziti i stroj koji vecina poljoprivrednika ima i koristi ga za spremanje sijena u stale, puhalnik za sijeno se zove, cini mi se.

malciranje ako se dobro napravi u dovoljno debelom sloju, stiti od korova, cuva vlagu i stiti od brzog isusivanja zemlje, stedi vodu i novac, radi se jednom do dvaput godisnje, gnoji zemlju i najvaznije nema potrebe za prskanje sa otrovima.

za malciranje odlicno moze posluziti sijeno ili slama koja je vecini poljoprivrednika lako dostupna.
treba je samljeti i staviti u debljem sloju oko debla vocke ili u cijeli red.
sloj 10 cm debelog malca postavljen u rano proljece sprijecit ce rast korova tijekom citave godine.

malčirao sam voćnjak prve dvije god. samo oko stabla oko 50-60cm u krug i stvarno je super, vlaga je ostajala i po 14 dana duže nego di nema malča

ma da to nije lose ali....

ako se radi o velikim povrsinama to je skup posao, sto je skup posao nego sto se voluharice zavlače pod slamu......

slazem se za vlagu, ali samo oko stabla, sta cemo ako se radi o voćnjaku di je razmak sadnje 2-3 m u redu a povrsina je 3-5 i vise ha??

zar danas ne idemo na navodnjavanje voćnjaka???

ovaj sistem prskanja korova mi se vise svidja...1-3 puta godisnje i nema, cisto ko sunce.

Ovo na jednoj strani bi moglo ici na dvije strane ( mislim), te bi bilo manje prohoda.

rezervoar iza od 350l pa navise i prskaj dok ti zubi ne utrnu.

po meni amortizer uopce nije potreban, prvenstveno zbog nagibne ili zakrenute dizne.

prskati treba 30-40cm od voćke, jer se kasnije pri povratu prskanje preklapa. Bar ja tako radim i nema greske, ne diraju se voćke i nema opasnosti od oštećenja.

najbitnije je podesiti krajnje dizne ( kut bacanja). Kad to jednom podesite nema nikakvih problema.

najbolje je raditi sa dvije dizne, jedna koja baca po sredini (ili je ipak malo zakosena, uzavisnosti o sirini zakorovljenog reda) te krajnjoj koa ce prebacivati skropivo bar 15 cm u susjedan red.

pa u tome i je bit malciranja, da se NE PRSKA.

a svak nek odluci sto mu je pametnije, lakse, isplativije.

za velike povrsine postoje strojevi kao onaj gore na slici koji malciranje pretvara u pjesmu.

istina voluharice se zavlace, ali se zavlace i tamo di nema slame.
meni je ipak ljepse vidit voluharice nego spaljenu zemlju.

zaboravih reć da i slama istrune nakon zimskih dana, pa na godinu jovo nanovo.
ideja nije loša ako se radi o ekstenzivnom načinu gajenja voćaka, ali ako se radi o intezivnom voćnjaku zaboravite tu priču.

to je priča kombinata iz prijašnjih vremena ( nemam ništa protiv njih ) gdje se ljudski rad nemilosrdno koristio na uštrp mehanizacije ( koje ruku na srce nije nesto ni bilo ), al u današnje vrijeme kada se voćnjaci navodnjavaju , postoje zastitne mreže od tuče, meni sasvim ljepo izgleda kad u redu vidim čisto bez korova a međuredni dio zatravljen.

ne kažem da svi moramo imati takve voćnjake, jer su ulaganja velika, al barem treba težiti ka takvom načinu rada.