Svjetska poljoprivreda

Gledam malo izvješće o stanju uroda i zasijanih površina za kolovoz 2008. (World Agricultural Production - August 2008) i pored ostalih podataka, interesantni su podaci o prosječnim prinosima pšenice u nekim zemljama, a pogorovo Argentini koja općenito slovi kao velika izvoznica poljoproizvoda...

pšenica,
- država - urod t/ha - zasijane površine mil.ha

- Argentina - 2,87 - 4,7
- Indija - 2,8 - 28
- Rusija - 2,18 - 26,1
- Kazakhstan - 1,04 - 13

soja
država - urod t/ha - zasijane površine mil.ha

- Argentina - 2,8 - 17,7
- Brazil - 2,84 - 22
-

Ne vjerujem tim statistikama ... sigurno nije tako .

službena statistika nikad nije točna,a li kao neki orijentir - može poslužiti...

kako tako mali prinosi

mladen je napisao/la:kako tako mali prinosi

zato jer su im i ulaganja mala, mada se kaze da je statistika tocan zbir netocnih podataka imas dolje link za pdf u kojem vidis da se primjerice za psenicu prinosi krecu od 1 pa do 8 tona po ha ili za kukuruz od 650 kg pa do 9,5 tona , malo nelogicno ali tako pise

čak i SAD i Australija debelo zaostaju za našim prinosima u pšenici i kukuruzu. Općenito svi puno manje ulažu u umetna gnojiva, a interes zadovoljavaju ogromnim površinama po gospodarstvu tj. ekonomičnosti proizvodnje. S druge strane, prinosi soje su vrlo dobri, možda tu ulogu igra GMO zastupljenost....

paor je napisao/la: možda tu ulogu igra GMO zastupljenost....

koliko sam ja citao oni u modifikacijama nisu isli na prinos vec na otpornost prema bolestima,stetnicima i odredjenim herbicidima, tako je i prije par godina (dok je PG bio zastupnik za dekalb) bio najavljivan njihov kukuruz kojeg ne napada zlatica ni moljac a i otporan je prema herbicidima na bazi glifosfata tj. moze se prskati cidokorom i ostalim klonovima sto dosta pojeftinjuje proizvodnju, ista stvar je i sa sojom. u SAD je udio GMO proizvoda u ukupnoj proizvodnji i do 75 % (soja) pamuk 71% , kukuruz 34 %

paor je napisao/la:čak i SAD i Australija debelo zaostaju za našim prinosima u pšenici i kukuruzu. Općenito svi puno manje ulažu u umetna gnojiva, a interes zadovoljavaju ogromnim površinama po gospodarstvu tj. ekonomičnosti proizvodnje. S druge strane, prinosi soje su vrlo dobri, možda tu ulogu igra GMO zastupljenost....

A koliki su nasi prinosi? Pazite, prosjek nije ono sto najbolje gazde na najboljoj zemlji dobiju vec u to treba uracunati prinose psenice u npr. Lici, a i pitanje je dali je sva psenica koja se proizvede registrirana. Sto ako je sustav proizvodnje u Argentini takav da veliko gospodarstvo izveze samostalno psenicu i ako to ne udje u statistiku. Ili ako hrane vlastitu stoku. Kazem to zato jer me jako iznenadila informacija iz prve ruke da u Kanadi uopce nemaju informaciju koliko im stoka antibiotika pojede. Ako je tako u jednoj organiziranoj Kanadi mogu si samo misliti kako je u polukolonijalnoj Argentini.

Smiljan je napisao/la:

paor je napisao/la:čak i SAD i Australija debelo zaostaju za našim prinosima u pšenici i kukuruzu. Općenito svi puno manje ulažu u umetna gnojiva, a interes zadovoljavaju ogromnim površinama po gospodarstvu tj. ekonomičnosti proizvodnje. S druge strane, prinosi soje su vrlo dobri, možda tu ulogu igra GMO zastupljenost....

A koliki su nasi prinosi? Pazite, prosjek nije ono sto najbolje gazde na najboljoj zemlji dobiju vec u to treba uracunati prinose psenice u npr. Lici, a i pitanje je dali je sva psenica koja se proizvede registrirana. Sto ako je sustav proizvodnje u Argentini takav da veliko gospodarstvo izveze samostalno psenicu i ako to ne udje u statistiku. Ili ako hrane vlastitu stoku. Kazem to zato jer me jako iznenadila informacija iz prve ruke da u Kanadi uopce nemaju informaciju koliko im stoka antibiotika pojede. Ako je tako u jednoj organiziranoj Kanadi mogu si samo misliti kako je u polukolonijalnoj Argentini.

Ako je tako onda kratko i jasno ti statistički podatci nisu točni . Čemu brojati milione hektara u ako se hrana sa tih površina ne broji ?

Ljepo rece branko da je statistika tocna suma netocnih podataka Vjerojatno je ekonomicnost na gospodarstvu sa 2000 Ha ima sasvim druge parametre.
Usput, gledao sam svojedobno neku emisiju o stocarstvu u Juznoj Americi. Uglavnom, imaju krave koje kad ih vidis rekao bi da su polugladne, ali ih zato imaju tisuce na desecima tisuca hektara i vide ih jednom ili dvaput u zivotu prvi put kad im kao telad udaraju zigove i drugi put kad ih prodaju

i naravno da onda mogu nama konkurirati cijenom...a to je opet samo ekonomistička(trgovačka) politika,a ne proizvođačka,kao naša gdje pazimo da nam usjevi rode,a stoka prede od miline,i opet trgovci kao i ti južnoamerikanci nam pokupe sav kajmak...

Siegfried Hofreiter owns 20.000 hectares of farmland making him Europe's biggest farmer. Most of that land is in eastern Germany and Lithuania.

Kazem to zato jer me jako iznenadila informacija iz prve ruke da u Kanadi uopce nemaju informaciju koliko im stoka antibiotika pojede.

Upotreba antibiotika u nas (Dukat) je strogo kontrolirana. Meni dva puta mjesečno uzimaju uzorke. Ukoliko se ustanovi i najmanji trag, odmah se zabranjuje potpuni otkup mlijeka na mjesec dana. Napominjem da kod nas nisu u pitanju antibiotici u svrhu povećanja mliječnosti, nego naprosto oni koi daju veterinari liječeći upale i sl.

Čini se da trenutno najveći prijepor izaziva velika upotreba Posilaca - Monsanto ( rBGH), hormona koji povećava mliječnost do 30%. Iz navedenog linka se može vidjeti da je Monsanto izgradio novu tvornicu u svrhu pa se slijedom može očekivati daljnji pritisak na treće zemlje (i Hrvatasku).
Kanada ima zabranu upotrebe Posilaca (link).

UPDATE

Upravo sam naletio na link koji kazuje da se Monsanto planira izvući iz proizvodnje Posilaca, tj. planira prodati kompletnu proizvodnju. Hm, malo čudno. Nije Monsanto taj kojem treba lova da prodaje zlatnu koku. Službeni odgovor je da se više planiraju posvetiti proizvodnji sjemena i sl. Sve je moguće, ali zanimljiv je podatak da će američki regulatori uskoro imati na dnevnom redu Posilac temu nakon koje bi se mogla donijeti odluka da svo Posilac mlijeko bude obilježeno, odnosno natpis na ambalaži bi bio "posilac free"...

Ma tip je puknut ... sve Claas traktore ima ... to ne može biti dobra stvar

ima on i kejsa

Nije toliko prejak....eto pingo u usporedbi sa tobom 100 puta jači što i nije toliko strašno ako uzmemo u obzir da je recimo većina brodskih obrtnika sa primjerice 20 radnika isto toliko puta bogatije od tebe....nemoj me krivo shvatiti ali uzeo sam tvoj primjer ako govorimo o recimo 200 ha zemlje....znači građevinska firma koja zapošljava 20 radnika sa adekvatnim strojevima ima sigurno preko 100 mil. kn prometa godišnje..hm...htio sam reći da bi ga ovi naši tajkumčićiu mogli poslati po šibice a da ne govorimo o todoriću i kompaniji....al čovjek radi 20000 ha zemlje...netko bi rekao kralj...što bi apsolutno po meni trebao i biti iz više razloga....no dobro

pingo je napisao/la:Ma tip je puknut ... sve Claas traktore ima ... to ne može biti dobra stvar

istina