Tresači

Stavljam par video uradaka koje sam napravio vezano za strojnu berbu višnje, šljive...

Poljski vučeni "kombajn" za berbu višanja Felix Weremczuk.



Poljski vučeni tresač Maja Weremczuk.



A ovako to ide kod nas. Urod je jako umanjen zbog mraza. Tresač Elektronik SP-05 i IMT-549.

Lijepo se vidi kako onaj felix radi dosta i štete...

Kako si ti zadovoljan sa ovim tvojim tresačem?

Da, Felix ima tu manu čije posljedice se vide na početku snimke.

Zadovoljan sam. Bilo je kvarova, no to su uglavnom banalnosti i dječije bolesti koje ipak nebi trebale biti prisutne. Al sve u svemu ide bolje i brže nego što smo planirali.

Super filmovi, lijepo se vide tri različita načina strojne berbe. Ovaj zadnji stroj mi se čini najučinkovitiji - treba najmanje ljudi za posluživanje, a čini mi se da je i najbrži u radu (ali mora se proiznati da su ona dva prva filmića sa potpuno novim strojevima i posade vjerovatno nisu toliko uigrane, pa bi možda moglo ići i malo brže). Ako je pouzdanost strojeva podjednaka, meni se najviše sviđa ovaj zadnji.

Za očekivat je da posade na onim filmovima neće bit puno uigranije od ovoga na snimku jer im to "podneblje" nedozvoljava. Zadnji stroj je najbrži u radu, no nije to samo zbog stroja. Vrlo bitna stvar je formiranje uzgojnog oblika krošnje za strojnu berbu. Što se tiče pouzdanosti o tome bi se moglo razglabat, a o dobavi djelova za te sve tresače. Cijena strojeva je zanimljiva stvar na koju treba stavit naglasak. Za cijenu onog kombajna kupi se cca 6 manjih tresača, a za cijenu vučenog tresača Maja cca 4 manja tresača sa zadnejg videa. Traktori nisu u usporedbi, a za kombjan treba traktor cca 60+ ks, a isto tako i za Maju, dok za SP-05 treba traktor u klasi IMT-539. Računica je jasna i jednostavna.

Jesi probo brat šljive sa svojim tresačem? Jel uopće namjenjen za takvo šta?

Bećarina pusta je napisao/la:Za očekivat je da posade na onim filmovima neće bit puno uigranije od ovoga na snimku jer im to "podneblje" nedozvoljava. Zadnji stroj je najbrži u radu, no nije to samo zbog stroja. Vrlo bitna stvar je formiranje uzgojnog oblika krošnje za strojnu berbu. Što se tiče pouzdanosti o tome bi se moglo razglabat, a o dobavi djelova za te sve tresače. Cijena strojeva je zanimljiva stvar na koju treba stavit naglasak. Za cijenu onog kombajna kupi se cca 6 manjih tresača, a za cijenu vučenog tresača Maja cca 4 manja tresača sa zadnejg videa. Traktori nisu u usporedbi, a za kombjan treba traktor cca 60+ ks, a isto tako i za Maju, dok za SP-05 treba traktor u klasi IMT-539. Računica je jasna i jednostavna.

Tu si rekao sve što se tiče izbora stroja... Čini mi se da je ovaj tvoj (zadnji filmić) iz Srbije i radi sasvim solidno. Kada sam bio na faksu (a to je bilo davno) profesor nam je objašnjavao da je kod tresača najkritičniji dio stroja onaj kojim se obuhvaća stablo, mora biti izveden tako da ne oštećuje koru i deblo prilikom rada (a opet da prenosi vibracije na stablo). Da li si primjetio neke probleme na tom mjestu? Vidi se da su stabla mlada (tanka) i da tresač dobro protrese cijelo stablo, kako će biti kada stabla budu starija i deblja? Da li se onda stablo hvata nešto više nego sada? Koliki je dnevni učinak (koliko sati se radi i koliko stabala cca se pobere)? Uglavnom ovaj stroj je must-have za one koji se ozbiljno bave ovom proizvodnjom. Recimo takva vrsta strojeva je vrijedna državne subvencije prilikom kupovine.

abrkili je napisao/la:Jesi probo brat šljive sa svojim tresačem? Jel uopće namjenjen za takvo šta?

Ja niam probo, al mogu se i šljive tresti i to jako dobro ide. Tresu se šljive namjenjene za rakiju, pekmeze... znači kad su skroz zrele.

@Fidelito: Radili smo sa dva tresača. Drugi tresač je stariji model koji ima "klješta" za hvatanje stabla koja su konstrukcijski lošije rješena pa se nakon određenog broja odrađenih radnih sati javlja luft gore-dolje što u radu automatski dovodi do guljenja kore. Čim se javi taj luft gore-dolje prihvatne gume koje hvataju deblo tjekom trešnje ogule koru. Na našem tresaču je taj prihvat (zglob di su oba klješta povezana sa bolcnom) klješta bolje napravljen (puno bolje i jače) i nema tog lufta gore-dolje tako da nema ni guljenja kore. Što se tiče trešnje velikih stabala tu nema problema. Znam di je tresač radio i sa stablima koja su visoka oko 4,5 m bez problema. Onda je poželjno da se prihvatna klješta malo podignu, što je moguće odraditi na njima samima i na skijama na tresaču. Bitno je da se pogodi točan termin berbe i prethodna aplikacija fiziotropa rasta koji značajno poboljšava otpadanje ploda sa peteljke. Inače moš trest višnju ko lud, al ona uvijek ostavi dobar dio plodova na stablu. Onda ljudi dugo tresu voćku pa polome vršne izboje, rastresu cijelu voćku... sto čuda, a sve u neznanju. Jasno da je rizik kod ostavljanja višanja da skroz sazriju u tome da će u nenadanom naletu oluje same popadat, pa ako naiđe par kišnih dana na samom kraju zriobe onda znaju pucat, trunit... Treba sve kockice fino složit i onda strojna berba ide samo tako.

Dnevni učinak varira i to značajno. Pogledaj video opet pa izmjeri kolko sekundi mu treba po stablu. Inače taj dečko na videu je bio najbrži od njih četvero u dvije smjene pod 7 h svaka (plus 2 x po 0,5 h za pranje i podmazivanje), a odmah iza njega (po brzini) je bila jedna cura koja je "kasnila" cca 1-2 sekunde. Općenito mogu reć da se u voćnjaku sa dobro orezanim i formiranim uzgojnim oblikom krošnje (prilagođenim za strojnu berbu), sa odličnim zdravstvenim stanjem voćaka tj. bez kozičavsti (probaj pogodit zašto je to vrlo važno), uz dobro odjmerenu i pravovremenu aplikaciju fiziotropa rasta, uredan traktor i tresač, dobru poslugu iza tresača te uz dobrog vozača (il vozačicu ) može postić realan učinak od 2 stabla u minuti odnosno 30 sekundi po stablu pa i manje (20-25 sek./stablo). Sve to uz nekakav prinos od recimo cca 10-15 t/ha pa i više.

https://www.youtube.com/watch?v=5JjR7cFZJ1k&context=C38ed816ADOEgsToPDskI8gIPZID2fgrow4qsFzXy5 https://www.youtube.com/watch?v=t-kVMQF53NI&context=C38ed816ADOEgsToPDskI8gIPZID2fgrow4qsFzXy5
Evo jednog tresača za šljive, nome made varijanta, ima objašnjeno kako radi hvataljka za stabla.

Vidi se bećarino (pusta) da si daleko dogurao u tehnologiji svoje proizvodnje.
Već kada si se dotaknuo strojne berbe šljiva, da li kod njih isto treba primjenjivati nekakvu (bio)kemiju ili berba šljive ide samo tako?

Kolko ja znam kod šljive nema aplikacije nikakvih fiziotropa rasta. Ono što znam da je brano je išlo za rakiju (pekmez...), a ta šljiva kad se bere tj. trese onda ona jako lako pada zbog stupnja zrelosti i zbog same težine ploda koja je puno veća nego kod višnje.

Milićev tresač je kopija Slovenskog Skipa koji je kopija Danskog Schaumann-a. Neke stvari je trebao puno bolje iskopirat, neke nije kopirao, neke je trebao dodatno ubacit... Po meni je velik, spor i traži dosta radne snage.

Na ovom videu se fino vidi kako ide berba višanja čija krošnja nije prilagođena za strojnu berbu, a s obzirom na to kolko tresu te (jadne) višnje reko bi da nekoriste fiziotrop rasta. Na 3:35 se jako dobro vidi šta višnji "radi" dugotrajna trešnja.