Buče (bundeve)

IMT555 je napisao/la:Jel se buče trebaju ručno okapati, jel postoji kakav stroj za to, ako postoji može slika.

Vidim spominjete tu total za korove, jel poslje toga uopče raste korov?

Lako za korov, mene brine više dali nakon njega rastu buće:-)

Koliko sam čuo da ih treba ali ako dobro zaspricaš onda će mozda manje...no ovisi i o tome kakva ti je zemlja prije bila...

Nakon sprica prije i poslije mislim da ne bi trebalo puno.

Sto se strojeva tiće nemam pojma... ako stavis na veći razmak mozes sa traktorom ugl specijalizirani nemas

Kopanje se mora, ako korovi pobjegnu. Jer buče ne mogu držati korove pošto nemaju veliku lisnu masu, a i kako se bliži kraj vegetacije, tako lisna masa slabi (kao i suncokret)
Poslje totalca raste korov, logično, kao što i raste bundeva. Uz kvalitetnu agrotehniku, tu mislim na pripremu tla nakon žetve. Znači ja sada planiram nagodinu sijati ih na pšenicu. Nakon pšenice ide tanjuranje da krenu korovi i samonikla pšenica. Prskanje totalcem u jesen, da se pripremi tlo. Gnojidba u brazdu, dodati kalcij, i stajski gnoj. Duboko oranje, rano zatvaranje brazde, da korovi poniknu, opet totalni herbicid, sjetva, i prskanje nakon sjetve i to je prava priprema terena

Ako korovi podivljaju jel sta jos ljudi bacaju a da nesteti bućama? Ja cu stavljati na razmak od 70 cm pa ce mi biti malo kriticno uci u polje a kako male crnce ne drzim:-)..osjecam da bi tu moglo biti problema

Mi bundeve sadimo sad četvrtu godinu i ove godine bude 6 rali/jutara. Predkultura kukuruz, agrotehnika 50kg po rali/jutru prije oranja, u prolječe zatvaranje brazde rotodrljačom i sjetva, nakon sjetve odma drugi dan špricanje sa totalcem doza 2l/jutro.
Tak i prihrana NPK 15X15X15 200kg/ral odma nakon sjetve. i kad niknu prije nego se redovi spoje ide se ručnom prskalicom između redova i šprica se korov totalcem. To bi bilo uglavnom to. Sušaru imamo improviziranu obična drvena kutija sa webastorom od tamića i sistem radi odlično dnevno se može osušit oko 50kg.

Znaci prihranu odmah nakon sjetve bacis?
Sto se zastite tiće sta mislis sa totalcem par dana prije pa onda dan nakon sjetve jos sa kombinacijom?
Koji totalac koristis?

Koju sortu sijes i koliki su ti prinosi?

Hvala

tihomirebj odakle si tocno i ja sadim isto 1,5 rali buca al na razmak 140

tihomirbj je napisao/la:Znaci prihranu odmah nakon sjetve bacis?
Sto se zastite tiće sta mislis sa totalcem par dana prije pa onda dan nakon sjetve jos sa kombinacijom?
Koji totalac koristis?

Koju sortu sijes i koliki su ti prinosi?

Hvala

Ne, totalcem se ide nakon sjetve odmah tj drugi ili treči dan. Zato jer se zatvori brazda sredinom ili krajem trečeg sa rotodrljačom i nikne korov koji mislio u tih mjesec i pol i onda se pošprica kad je sjeme u zemlji. Najbolji efekt totalca kod nas.
Eh ime neznam ažalost, al je na bazi glifosata. Sortu neznam zato jer smo koperanti jedne uljare i dobijemo sjeme iz Austrije. Prino je bio najbolji 800kg/jutro, a prošle godine je jedna parcela podbacila tj bilo ambrozije puno pa je bilo oko 600kg/jutro.

EDIT: To su prosječni prinosi da ne zaboravim.

manjo85 je napisao/la:tihomirebj odakle si tocno i ja sadim isto 1,5 rali buca al na razmak 140

Iz Bjelovara baš, Ti?

E a ovi koji bace totalac prije sjetve a kombinaciju dan dva nakon sjetve, jel i to ok?

Prihranu radis odmah nakon sjetve?

Ovaj prinos je u vlažnim ili suhim kosticama?

tihomirbj je napisao/la:E a ovi koji bace totalac prije sjetve a kombinaciju dan dva nakon sjetve, jel i to ok?

Prihranu radis odmah nakon sjetve?

Ovaj prinos je u vlažnim ili suhim kosticama?

Ako zatvoriš brazdu i pošpricaš kad nikne večina sjemena trebaš čekat minimalno 7 dana da totalac napravi svoje, i onda pripremiš zemlju za sjetvu i to je to jer nema više korova na površini za špricat a kad nikne več su i tikve vani.
Prinos je u mokrim očiščenim.

Znaci tvoja preporuka za totalac je da nakon sjetve buće ga bacim?

Koja ti je agrotehnika?
EDIT sorta je Gleisdorfer Ölkürbis
Mi tak radimo sad ako si ti pošprical več sad neče odmoč.

Auuu... pa 800kg mokrih. Ja mislio imati bar toliko suhih

Kile, bućo moja, ti se odmah mislio openezit..
      

Pa logično. Nećemo valjda da radino bezveze, to sam onda mogao i kukuruz posadit   

iz velike pisanice

Čitam malo i čudim vam se dečki.

Zašto se svi bojite totalnih herbicida, kada bi trebali znati da skoro svi djeluju folijarno odnosno preko lista, tako da se doslovno sve smije prskati do nicanja ... naravno korov bi trebo biti vani.

Idem iduci tjedan za Sloveniju za Ptuj po sjeme za buce uzet cu vjerovatno hobrid opal die saat. Cijena 18.000 kosta 210 eura. Ako netko treba neka se javi

Kile kod nas je zemlja kakva je i ovo je prinos za Podravinu odličan, makar njoj bolje paše pjeskovitije tlo. Neko negdje u Slavoniji je dobil navodno 2000kg/ha mokrih.

Haso je napisao/la:Kile kod nas je zemlja kakva je i ovo je prinos za Podravinu odličan, makar njoj bolje paše pjeskovitije tlo. Neko negdje u Slavoniji je dobil navodno 2000kg/ha mokrih.

Koliko ovisi sorta koju siješ u praksi naravno jer na papiru piše da se puno više dobije ako su to hibridi?.. No puno puta se drugacije u praksi pokazalo nego je na papiru

Na koju se dubinu siju buče?

IMT555 je napisao/la:Na koju se dubinu siju buče?

Evo nesto malo skraceno mozda Ti pomogne, ovi iskusniji koji to rade godinama neka kažu ako slučajno nešto nestoji

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Sjemenka uljne tikve golice je bez ljuske, tamno zelene boje, visokog sadržaja ulja (48-50%), a dobiveno ulje je tamno-zelene boje i visoke kakvoće. Sjemenke se koriste u pekarstvu kao dodatak kruhu, a tikva (plod) koristi se u ishrani stoke direktno ili putem silaže. U Austriji se od ploda tikve proizvode sokovi , marmelade , želei itd.
U našim proizvodnim uvjetima postižu se urodi sjemenki od 1.200 do 2.500 kg/ha sirovog sjemena,odnosno od 600 do 1.200 kg/ha suhih sjemenki. Hibridni kultivari imaju nešto veći prinos sjemenki od sortnih kultivara.

Gnojidba
U čistim hranjivima ovisno o sadržaju hranjiva u tlu i očekivanom ili zadanom urodu preporučujemo gnojidbu u čistim hranjivima:
N: 120-150 kg/ha, P2O5: 150-180 kg/ha i K2O: 220-280 kg/ha

Obrada
Preporučamo jesensku obradu i grubu pripremu za sjetvu u jesen, a u proljeće sjetvospremačem pripremiti sjetveni sloj i posteljicu za sjeme dovoljno prije sjetve kako bi potakli nicanje korova. Par dana prije sjetve suzbiti korove s jednim od totalnih herbicida (Cidokor, Herkules i dr.) u dozi od 2-4 l/ha. Neposredno prije sjetve pripremiti sjetveni sloj i posteljicu za sjetvu na dubinu od 2-3 cm na težim ili 3-4 cm na lakšim tlima.

Sjetva
Tikve su termofilne biljke pa im je za rast i razvoj potrebno mnogo topline, svjetlosti i vlage tla. Osjetljive su na niske temperature, pa je optimalan rok sjetve od konca travnja do kraja prve dekade svibnja (od 25.4. do 10.5.) kada su temperature tla između 12 i 15 stupnjeva C.
Potrebna količina sjemena za sklop od 18.000 – 20.000 biljaka je 4 do 6 kg/ha, a razmak unutar reda, kao i red od reda, ovisi o strojevima kojima će se vršiti mehaničko suzbijanje korova.
Sorta GLEISDORFER se sije kukuruznom sijaćicom na 140 cm razmaka reda od reda, tada je razmak u redu ili biljka od biljke ca. 40 cm.
Sjeme hibrida GL OPAL i GL RUSTIKAL sije se s razmakom između redova od 70 cm jer se tada postižu najveći prinosi. Hibrid GL RUSTIKAL preporučamo za suše, a hibrid GL OPAL za vlažnije uvjete proizvodnje.

Zaštita
Korove u tikvama suzbijamo mehanički i kemijski (primjenom herbicida).
Primjenjuju se herbicidi na bazi glifosata (totalni) za suzbijanje isforsiranih korova prije sjetve.
Kao dobra hebicidna kombinacija (primjena jedan dan nakon sjetve) pokazala se:
STOPM AKVA (PENDIMETALIN od BASF-a) 3,33 lit/ha protiv jednogodišnjih uskolisnih i nekih jednogodišnjih širokolisnih korova + CENTIUM 36 CS (KLOMAZON) 0,33 lit/ha protiv jednogodišnjih širokolisnih i nekih uskolisnih korova.
Može se koristiti i kombinacija (odmah nakon sjetve): STOMP 330 E (2,0-2,5 lit/ha) + CLON 480 EC (0,3-0,4 lit/ha) ovisno o tipu tla. Teža tla veće doze, a lakša tla niže doze. Za suzbijanje travnih korova poslije nicanja mogu se koristiti većina graminicida kao Focus ultra u dozi 1-1,5 l/ha.

Od štetnika, tikve znaju napasti klisnjaci i lisne uši, koje su vektori Zuchini virusa. Stoga se sjeme tretira sistemičnim insekticidom (Gaucho) i fungicidom (Captan). Od bolesti u vegetaciji često se javlja pepelnica i plamenjača, a suzbijaju se Rubiganom EC u dozi 0,2-0,3 l/ha i Ridomil Gold MZ 68 WP u dozi 2-2,5 kg/ha.

Berba
Berba se obavlja kad su tikve dobile žuto-crvenkastu boju a sjemenka je čvrsta i lako se odvaja od mesa. Nakon berbe, sjemenke se peru s vodom pod pritiskom.
Potom se prosušuju i suše u sušnici na temparaturi 40-60 stupnjeva C do konačne vlage od 8-10 %.

tihomirbj je napisao/la:

Haso je napisao/la:Kile kod nas je zemlja kakva je i ovo je prinos za Podravinu odličan, makar njoj bolje paše pjeskovitije tlo. Neko negdje u Slavoniji je dobil navodno 2000kg/ha mokrih.

Koliko ovisi sorta koju siješ u praksi naravno jer na papiru piše da se puno više dobije ako su to hibridi?.. No puno puta se drugacije u praksi pokazalo nego je na papiru

Mislim da je ovo obično sjeme i do sad nismo probavali hibride, možda druge godine posijemo nešto hibrida baš da vidimo razliku.

Uzmi ove godine za pola ha pa usporedi uzivo dok raste heheh a i Kile treba nekoga da uzme pola sjemena za hibride jer ovi austrijski dolaze u pakovanju od 18.000 sjemena.-)

mi smo dve godine zaredom špricali z stompom i nismo nikaj kombajnirali ove godine dual i clon.