Pasmine svinja i njihove klasifikacije

Hrvatske pasmine svinja, inozemne pasmine svinja u Hrvatskoj. Vi koji se bavite svinjogojstvom posaljite sve materijale ili njihove naslove pa cemo ih postavit, buduci da ja o svinjama neznan nista. Materijal ce biti klasificiran kao i u ovcarstvu i kozarstvu

Yorkshire ( Veliki jorkšir , Engleska velika bijela svinja - Large white)

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

pasmina nastala u engleskoj pokrajini jorkšir iz domace svinje u vise od 100 godina odabiranja. vrlo skladne gradje, cvrsta i pokretna. razmjerno otporna i dobro podnosi nase klimatske uvjete. glavne karakteristike su malo grublja glava, usmjerena duzina trupa, strsece usi, vrat umjereno dug, ledja pravilna i ravna, cvrste i pravilne noge. posjeduje svojstva dobre plodnosti i otpornosti, pogodna je i za slobodni nacin drzanja na pasnjacima. tipicna je mesnata pasmina. krmace prase od 9 do 12 i vise prasadi po leglu. prasad je vitalna i pri porodu tezi oko 1300 grama, a u dobi od 28 dana postize tezinu od 6 do 7 kg. u zadnje vrijeme se koristi uglavnom za krizanje sa landrasom (neras yorkshire + krmaca landras) zbog njezinih odlicnih majcinskih osobina (pazljiva i brizna majka)

Landrace (landras )

kmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

jedna je od najcescih bijelih mesnatih svinja. nesto je duzi od velikog jorskira, s klopavim usima, manjom glavom tanjih i slabijih nogu. dobre je plodnosti, prasad ima veliku porodnu tezinu, u hranidbi ima dobru konverziju hrane. pogodna je za krizanje s drugim pasminama za poboljsanje majcinskih osobina i otpornosti (jorksir) odnosno mesnatosti (pietrain, duroc).landrasa postoji vise podpasmina a kod nas su najzastupljeniji svedski i njemacki a jos se mogu naci engleski, belgijski, nizozemski, danski, finski, americki itd.

Pietrain (piatren)

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

pasmina nastala u belgiji, (sluzbeno) bijela pasmina sa crnim sarama, intenzivnije se pocinje uzgajati pedesetih godina dvadesetog stoljeca, a najvise se uzgaja u belgiji i njemackoj u koju je uvezena 1960 g. kraceg je trupa , vrlo izrazene sunke i lopatice, izrazito mesnata pasmina sa vrlo malim postotkom medjumisicne masti, imaju dosta lose majcinske osobine, malu mlijecnost, a prosjecno kote 6 do 8 prasadi. jedna od mana im je sklonost prema oboljevanju posebice bolesti zglobova (okostavanje zgloba), osjetljiva na stres, slabija konverzija hrane . vecinom se koristi za krizanje sa drugim pasminama (landras, jorksir) radi poboljsavanja mesnatosti. postoji jos i njemacka varijanta pasmine.

Duroc (durok, prije se nazivao jos i duroc jersey odnosno jersey red)

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

pasmina nastala u SAD krajem 19. stoljeca krizanjem engleske tamworth pasmine , crvenog berkshira i jos nekih drugih pasmina, boja se krece od svjetlo zlatne pa do jako tamno crvene (mahagonij) , pojedini primjerci mogu teziti i preko 400 kg (osobno sam vidio krmacu od 410 kg) , prosjecno imaju od 9 do 12 prasadi, meso ima veci postotak medjumisicne masti pa je s time kvalitetnije za susenje i preradu od pietraina. kod je manje zastupljena i vecinom se koristi za krizanja radi poboljsanja mesnatosti (landras, jorksir) odnosno kvalitete mesa (pietrain).

Jos neke pasmine koje su kod nas vrlo malo ili uopce nisu zastupljene

Hampshire (hempsir New hampshire)

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

pasmina nastala u SAD vjerojatno vuce porijeklo od staroengleske pasmine (old english breed) uvezene iz engleske pokrajine Hampshire sredinom 19. stoljeca. crna boje sa bijelim pojasom kod prvih nogu, nesto manja od duroka, usi su strsece, ima dobro razvijenu sunku i kare. meso slovi kao najkvalitetnije za termicku obradu. krmaca koti oko 10 prasadi koja su snazne konstitucije i s vrlo malim gubitcima do odbijanja.

Berkshire

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]


engleska pasmina nastala krajem 19.stoljeca u pokrajini berkshire, tamno crvene do crne boje s karakteristcnim bijelim "carapicama" , noge su slabe u odnosu na tijelo, vrlo kratak nos. nasa crna slavonska svinja je nastala krizanjem berkshira, mangalice i poland china pasmine.


Tamworth

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

porijeklom iz engleske, vrlo malo rasprostranjena, riđe boje, uska dugacka glava, male strsece usi, koti 8 do 9 prasadi, ima vrlo tanku ledjnu slaninu, cvrste je konstitucije, izrazito otporna pasmina koja vrlo dobro koristi ispasu. koristi se za krizanje s jorksirom zbog dobivanja krizanaca za prvoklasan "bacon" (spek, slanina) tov.

Chester white

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

pasmina nastala u SAD , boja je kao sto joj i ime govori bijela, vrlo rasprostranjena u SAD, mesnata pasmina

Poland china

krmaca
[You must be registered and logged in to see this image.]

nerast
[You must be registered and logged in to see this image.]

pasmina nastala u SAD u 19. stoljecu, koristila se kao jedna od linija prilikom nastanka nase crne slavonske svinje. vrlo plodna pasmina kod koje legla od 16 do 17 odojaka nisu rijetkost, izrazito brz porast. odlicna konverzija hrane a tijelo joj je vrlo cvrste gradje osobito noge.

Hibridne pasmine

nastale u krizanjem a najpoznatije su Cotswold (engleska), Hypor (nizozemska), Seghers (belgija),i Kahyb (madjarska) ÖHYB F1 (austrija) VNS F1 (njemacka)

VNS F1
[You must be registered and logged in to see this image.]

ÖHYB F1
[You must be registered and logged in to see this image.]

Kahyb
[You must be registered and logged in to see this image.]

Hypor
[You must be registered and logged in to see this image.]


Krizanje

krizanjem se nastoje poboljsati osobine kako tovljenika tako i rasplodnog materijala. na manjim obiteljskim gospodarstvima vecinom se radi o dvopasminskom krizanju krmaca landras ili jorskir + nerast pietrain ili durok, rijedje tropasminska {nerast jorskir + krmaca landras} + nerast pietrain ili durok, dok cetvero pasminska , unakrsna i rotacijaska se skoro pa iskljucivo rade na velikim farmama (kod nas dubravica, senkovac, magadenovac, vrbovec)

malo me smeta što se uvriježilo mišljenje da je crna slavonska svinja nešto autohtono ili od starina...

mangulica je sorta svinja koja je stoljećima gotovo jedina egzistirala na ovim prostorima...ja ih se ne sjećam ali se dobro sjećam nekadašnjih priča starijih koje su išle u prilog ove tvrdnje

babina greda 1935.g.

[You must be registered and logged in to see this image.]

jedina nasa prava autohtona koja nije dobivena selekcijom i krizanjem i jedna od najstarijih priznatih pasmina na svijetu je turopoljska svinja prvi put se pismeno spominje 1352 godine, a smatra se da su je hrvati doveli sa sobom iz pradomovine te da je vecina ostalih pasmina u okruzenju (slovenska krskopoljska) nastala selekcijom iz turopoljske svinje. ostale pasmine koje se spominju kao nase su jos bagun, šiška i mangalica. no mangalica je bila rasirena u ovom dijelu europe tak da nije samo nasa.

[You must be registered and logged in to see this image.]

koga vise zanima o turopoljskoj svinji moze si procitati na:

[You must be registered and logged in to see this link.] (uzgajivac turopoljske pasmine u austriji)

paor je napisao/la:malo me smeta što se uvriježilo mišljenje da je crna slavonska svinja nešto autohtono ili od starina...

mangulica je sorta svinja koja je stoljećima gotovo jedina egzistirala na ovim prostorima...ja ih se ne sjećam ali se dobro sjećam nekadašnjih priča starijih koje su išle u prilog ove tvrdnje

mangulica, ostali nazivi mangalica odnosno eng. mangalitsa se navodi kao svinja koja se uzgjala u austriji, madjarskoj njemackoj, bugarskoj rumunjskoj itd. i dosta se uzgajala i u nasim krajevima kod mene su je jos zvali i "bagun" mada je bagun posebna pasmina.

ti bokca jos se budem uobrazio pa mi bude i kruna na glavi izrasla , tko ima volje nek usporedi opis pasmina sa naseg foruma s opisom na ovoj stranici [You must be registered and logged in to see this link.] , ja sam inace opise pasmina pokupio iz knjijge g. Zeljka Dolenca "svinjogojstvo" i s ove web stranice [You must be registered and logged in to see this link.]

nastavak opisa kod nas relativno nepoznatih pasmina :

Oxford Sandy & black

engleska pasmina , a sam prijevod imena pasmine bi znacio oksfordska pjescano crna svinja, jos je poznata i pod nazivima "puding od sljiva" (eng. plum pudding) i oksfordska šumska svinja , u engleskoj se uzgaja cca 200 do 300 godina a vjerojatno je nastala krizanjem tamworth i berkshire pasmine ili sve tri pasmine vuku zajednicko porijeklo. vrlo je rijetka.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Hereford

americka pasmina nastala pocetkom dvadesetog stoljeca na farmi R.U. Webera u drzavi Missouri krizanjem pasmina duroc, chester i OIC (ohio improved chester - ohio poboljsani chester) da bi kasnije bila provedena krizanja i sa pasminom poland china kada se dobiva danasnji oblik pasmine, sa crvenom bojom tijela i bijelom glavom i barem dvije bijele noge.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mora Romagnola

talijanska autohtona pasmina , danas vrlo ugrozena, radi se o pasmini dugog klinastog tijela i visine do 80 cm, s prosjecnom tezinom odraslih primjeraka od 250 do 300 kg.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Large Black (velika crna svinja)

engleska pasmina, opisana u 19. stoljecu a pretpostavlja se da je nastala u 16 ili 17 stoljecu od stare engleske svinje (old english hog) . jedina je engleska potpuno crna pasmina, vrlo je otporna i samim time pogodna za slobodni (vanjski) uzgoj , ugrozena pasmina.

[You must be registered and logged in to see this image.]

a opis crne slavonske svinje ostavljam da napise netko tko se bavi njenim uzgojem jer kako bi reako presvetli u gruntovcanima "ne bi se štel mešati".

koliko je onaj nerast barksire (tak nekak)

paor je napisao/la:malo me smeta što se uvriježilo mišljenje da je crna slavonska svinja nešto autohtono ili od starina...

mangulica je sorta svinja koja je stoljećima gotovo jedina egzistirala na ovim prostorima...ja ih se ne sjećam ali se dobro sjećam nekadašnjih priča starijih koje su išle u prilog ove tvrdnje

babina greda 1935.g.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pa gle ta mangulica na slici ( Bijela mangulica ) definitivno nije naša svinja pošto je to ustvari srpsko-mađarska svinja iako se uzgajala u svim zemljama Panonske regije. A za Crnu slavonsku kažeš da nije autohtona. Evo ti par primjera. CSS je nastala od Crne lase ili Lasaste mangulice ili Buđanovačke svinje i berkshire nerastova odnosno poland chine. Lasani ( popularno zvani u Srijemu) su nastali križanjem Bijele i određenih svinja iz Srijema ( selo Buđanovci ). Ovo ti je sa jedne srpske stranice: Vrsta Lasaste mangulice razvila se na jugu Mađarske i u Hrvatskoj, ukrštanjem bele mangulice i sremske svinje. Leđa i slabine (bokovi) prekrivena su crnom dlakom, ali donji deo tela, stomak i unutrašnje strane nogu i završetak uglova usta su žuti, beli ili srebrnosivi.
Dakle bazna pasmina je možemo reći hrvatska pošto je tada Srijem bio hrvatski. A o ovim stolječima o kojima pričaš to ti baš ne stoji. Pazi ovo: Josef Palatin je kao poklon primio čopor rase, "Šumadija" od 10 krmača i 2 vepra iz Topčiderskog krda od knjaza Miloša 1833. god. Rasna stoka razvila se u domaću, stekla reprodukciju i znatno doprinela razvoju nove rase svinja mangulica. Dakle široki pojam svinje mangulice seže tek od 1833. godine a ne stoljeća u nazad. A selekcija CSS je započeta u drugoj polovici tog istog stoljeća. Hm. A ako u toj priči autohtonosti smetaju berkshire, poland chine i do najposlije cornval u mangulici ima mađarskih Bokonyi i Szalontai, a u Turopoljcu slovenskih i austrijskih svinja.

jedina nasa prava autohtona koja nije dobivena selekcijom i krizanjem i jedna od najstarijih priznatih pasmina na svijetu je turopoljska svinja prvi put se pismeno spominje 1352 godine, a smatra se da su je hrvati doveli sa sobom iz pradomovine te da je vecina ostalih pasmina u okruzenju (slovenska krskopoljska) nastala selekcijom iz turopoljske svinje. ostale pasmine koje se spominju kao nase su jos bagun, šiška i mangalica. no mangalica je bila rasirena u ovom dijelu europe tak da nije samo nasa.

Turopoljska svinja je naša najstarija pasmina svinja koja je prema Ritzoffyju (1931) prošla kroz tri faze razvoja.

Prva faza se odvijala u ranom srednjem vijeku kad je izvršeno križanje šiške i krškopljskog svinjčeta. Ovaj oblik zadržao se do kraja 17. stoljeća. Nakon prestanka Turske opasnosti dolazi do uvoza u Turopolje bijelih svinja, vjerojatno iz Hrvatskog zagorja ili Štajerske. Uvezene svinje ( jedan od oblika nove krškopoljske svinje) križale su se sa starim oblikom turopoljskih svinja. U trćoj fazi svinjogojac Miško pl. Leder je uvezao svinje s kojima je križao postojeće. Dobiveno potomstvo je bilo visokokvalitetno, te je kao takvo zadovoljilo uzgajivače. Ovaj oblik turopoljske svinje je zadržan do danas.

Jedina prava autohtona pasmina je Šiška koja je nastala direktim pripitomljavanjem divlje svinje. Sve iza Šiške je selekcija na ovaj ili onaj način.

[You must be registered and logged in to see this link.]
Mladen Pavić, glasnogovornik MPRRR glavom i bradom, kaže : "Riječ je apsolutno o uvjetima kakve pravilnik i propisuje. Poglavito kada su ove svinje u pitanju, autohtone svinje mangulica.˝ Mislim stvarno. Netko tako važan iz ministarstva ne kuži razliku između domaće, autohtone Crne slavonske svinje i srpsko-mađarske autohtone svinje mangulice. Pa ko nam Državu vodi Bože mili.