Cijepljenje (kalemljenje)

Evo link iz gospodarskog lista .

http://www.gospodarski-list.hr/clanak.aspx?cID=599&refID=15032008
Okuliranje

Želimo li u vrtu ili voćnjaku određenu sortu koju ne možemo nabaviti u prodavaonici ili rasadniku, ne preostaje nam drugo nego da posadimo podlogu, odnosno divlju voćku ili onu koju smo uzgojili iz sjemena i na nju cijepimo plemku željene sorte. Tako, naprimjer, želimo li

Želimo li u vrtu ili voćnjaku određenu sortu koju ne možemo nabaviti u prodavaonici ili rasadniku, ne preostaje nam drugo nego da posadimo podlogu, odnosno divlju voćku ili onu koju smo uzgojili iz sjemena i na nju cijepimo plemku željene sorte. Tako, naprimjer, želimo li uzgojiti bujnu, prilično otpornu jabuku određene sorte cijepit ćemo je na divlju jabuku, a želimo li uzgojiti patuljastu krušku, cijepit ćemo je na dunju čije smo koštice posadili u svom vrtu. Pritom valja napomenuti da viljamovka i neke druge sorte krušaka ne podnose dunju kao podlogu. Takve sorte stoga je bolje cijepiti na divlju krušku, a ako ipak želimo dobiti patuljastu viljamovku, potrebno je napraviti dva cijepljenja - prvo divlju krušku cijepiti na dunju, a kad se cijep primi na njega nacijepiti željenu sortu kruške. Trešnju obično cijepimo na divlju trešnju i sadimo je u duboko, plodno tlo.
Postoji više načina cijepljenja, a većinom se ono izvodi u proljeće neposredno prije kretanja sokova u podlozi ili kad sokovi već krenu. Najčešći način cijepljenja je tzv. okuliranje, koje se može izvoditi dva puta godišnje: u hladnijim krajevima obično krajem svibnja, kad su sokovi u podlozi već krenuli - na budni pup, ili krajem kolovoza, kad počnu prve jesenske kiše - na spavajući pup. Prema tome, ako proljetno okuliranjenije uspjelo, može se ponoviti krajem ljeta, čim ponovno nakon suše krenu sokovi - što je prednost ovog načina cijepljenja.
Okuliranje se izvodi tako da se na kori - najbolje jednogodišnje ili iznimno dvogodišnje podloge - između dva pršljena zasiječe kora u obliku slova T i cjepljarskim nožem malo odvoji od podloge. Zatim se s plemke odreže pup skupa s komadićem kore i drveta te ga se gurne ispod zarezane kore na podlozi te čvrsto omota cjepljarskom gumicom ili nekim drugim vezivom da dobro prione uz podlogu. Pup, dakako, mora ostati slobodan - ne smijemo ga prekriti vezivom. Nakon nekog vremena pup plemke i podloge srastu, a gumica sama otpadne s cijepljenog mjesta.

A na ovom linku ima slika koje Vam prikazuju kako izgleda cijepljenje na raskol a cijelo štivo je jeko poučno i ima dobrih savjeta pa prolistajte malo.

http://www.scribd.com/doc/22220/Alternativno-poljodjelstvo

a...kaj se može cijepiti na divlju šljivu?
njih imam..
i jel bolje prvo divljaka presaditi pa onda cijepiti (iste godine ili slijedeće?), ili ga nacijepiti tam gdje raste, pa kad se cijepljenje primi, na godinu presaditi?
za majkubožju!!! pa to je cijela križaljka

na šljivu ide marelica,nektarina,najbolje je nacijepiti gdje raste pa kad se primi presadit

divlja šljiva, hm...ali dobro, pod divljom šljivom se koda nas ubraja džanarika (mirobalana ili zrezdolija)...na nju se mogu cijepiti sve vrste šljiva, a na njih marelice je preporučljivo okulirati (ako okulirati) na visinu od barem 70 cm i to na jednogodišnji ljetorast (šibu)...na navedene izdanke već u proljeće možeš raditi u raskol (i druge podvarijetete), a ako želiš pravu stvar, onda pokosi te izdanke i do ljeta će tu izrasti mlade šibe na koje ćeš onda (kolovoz) moći vrlo uspješno okulirati

tko nije jako zagrijan za kalemljenje, ja mu uvijek preporučim da kupi gotove sadnice jer razočarenja su moguća, a vrijeme prolazi...

Moj pok.pramđed kalemio je na bjelu šljivu kajsiju.Znači podloga šljiva ,plemka kajsija.Davne 1955god i ta kajsija je još uvjek na životu i rodi svake godine.Susjed več nekoliko godina uzima kalem sa kajsije ali bezuspješno neče se primiti,sve ostalo uspije ali kajsija neče

paor je napisao/la:divlja šljiva, hm...ali dobro, pod divljom šljivom se koda nas ubraja džanarika (mirobalana ili zrezdolija)...na nju se mogu cijepiti sve vrste šljiva, a na njih marelice je preporučljivo okulirati (ako okulirati) na visinu od barem 70 cm i to na jednogodišnji ljetorast (šibu)...na navedene izdanke već u proljeće možeš raditi u raskol (i druge podvarijetete), a ako želiš pravu stvar, onda pokosi te izdanke i do ljeta će tu izrasti mlade šibe na koje ćeš onda (kolovoz) moći vrlo uspješno okulirati

tko nije jako zagrijan za kalemljenje, ja mu uvijek preporučim da kupi gotove sadnice jer razočarenja su moguća, a vrijeme prolazi...

hm, divlja šljiva:)) da, ono kaj je izraslo ispod šljive..samonikla..je to divlje?
nije da sam frik od okuliranja (jučer saznala što je to:)) ali me zanima. tek za eksperimenat:))
a što se vremena tiče..imam ga, nikud mi se ne žuri ..
mada, vjerujem da ću saditi gotove sadnice, htjela bih pokušati ovako nešto.

dado 1 je napisao/la:na šljivu ide marelica,nektarina,najbolje je nacijepiti gdje raste pa kad se primi presadit

našla sam samo..divlju šljivu! zato pitam što bi se dalo s njom.
ako je opće divlja..
jel to ono kaj samo izraste ispod šljive, vjerojatno iz koštica..
jabuku ni jednu..
ali zato sam si napravila jučer sanduk za kompost!
nešto i stavila u njega..doduše lišće, travu, nešto malo kuhinjskog zelenog otpada..
i znaš..čini mi se da će prije sanduk istrunut nego se taj moj biootpad pretvorit u kompost
i poslužiti mi za organsko gnojivo u mom 1,5mx 2,5m vrtu

suncana je napisao/la:

a...kaj se može cijepiti na divlju šljivu?
njih imam..
i jel bolje prvo divljaka presaditi pa onda cijepiti (iste godine ili slijedeće?), ili ga nacijepiti tam gdje raste, pa kad se cijepljenje primi, na godinu presaditi?
za majkubožju!!! pa to je cijela križaljka

Na koštičave podloge ide koštičavo cijepljenje to znači da na svoju divlju trešnju možeš stavit trešnju višnju i šljivu,

A na glog ide jabuka kruška i dunja.

Na orah ide samo orah a na lijesku ide lješnjak i jorgovani.


Eto toliko ja znam od djeda

upotpunjujem križalju..
no, koliko ja znam o tome,dogodit će mi se da izmislim novu vrstu!!

Na lijesku idu jorgovani? I sto se dobije? Lijeska koja ima mirisljavi cvijet ili jorgovan koji rodi ljesnjake?

Smiljan je napisao/la:Na lijesku idu jorgovani? I sto se dobije? Lijeska koja ima mirisljavi cvijet ili jorgovan koji rodi ljesnjake?

tak ti to meni sve izgleda...jednako kao i da na krušku ide jabuka..a otkad me uče da ne miješam kruške i jabuke

našla sam samo..divlju šljivu! zato pitam što bi se dalo s njom.
ako je opće divlja..
jel to ono kaj samo izraste ispod šljive, vjerojatno iz koštica..

ako je ispod šljive, onda je to gotovo sigurno mladunče dotične šljive

moguće je da iznikne iz koštice, ali vjerovatnije je da je to vegetativni izdanak (iz žile) ...u svakom slučaju to je pogodan materijal za cijepljenje

Smiljan je napisao/la:Na lijesku idu jorgovani? I sto se dobije? Lijeska koja ima mirisljavi cvijet ili jorgovan koji rodi ljesnjake?

Ne nego netko nema jorgovan doma pa ga može cjepit na ljesku i tako dobije jorgovan. A ti bi ga presadio KAKO?

suncana je napisao/la:

Smiljan je napisao/la:Na lijesku idu jorgovani? I sto se dobije? Lijeska koja ima mirisljavi cvijet ili jorgovan koji rodi ljesnjake?

tak ti to meni sve izgleda...jednako kao i da na krušku ide jabuka..a otkad me uče da ne miješam kruške i jabuke

Na glog ide jabuka i kruška a to ti je tanka šiba skriz ravna koja raste isto po rubovima šuma a ima samo listove

paor je napisao/la:

našla sam samo..divlju šljivu! zato pitam što bi se dalo s njom.
ako je opće divlja..
jel to ono kaj samo izraste ispod šljive, vjerojatno iz koštica..

ako je ispod šljive, onda je to gotovo sigurno mladunče dotične šljive

moguće je da iznikne iz koštice, ali vjerovatnije je da je to vegetativni izdanak (iz žile) ...u svakom slučaju to je pogodan materijal za cijepljenje

eh, te mladunčadi ja imam ispod šljive

dali netko zna nesto o skarama za cijepljenje ,dali sto vrijede

zvona je napisao/la:Moj pok.pramđed kalemio je na bjelu šljivu kajsiju.Znači podloga šljiva ,plemka kajsija.Davne 1955god i ta kajsija je još uvjek na životu i rodi svake godine.Susjed več nekoliko godina uzima kalem sa kajsije ali bezuspješno neče se primiti,sve ostalo uspije ali kajsija neče

kajsiju je najteže otraniti ali kada počne roditi onda znaš da si uspio

šljivar je napisao/la:dali netko zna nesto o skarama za cijepljenje ,dali sto vrijede

dobre su za tanje mladice do 1 cm, ja sam godinama pokusaval cijepiti tikvicu (stara sorta krusaka) ali mi se nije primilo a radio sam sve po knjizi, prosle godine mi dopi... i samo sam je nasadil i jos k tome se dobro porezal i zamotal izolir trakom i obje su mi se primile jednu na divljak kruske a jedno na dunju.

paor je napisao/la:divlja šljiva, hm...ali dobro, pod divljom šljivom se koda nas ubraja džanarika (mirobalana ili zrezdolija)...na nju se mogu cijepiti sve vrste šljiva, a na njih marelice je preporučljivo okulirati (ako okulirati) na visinu od barem 70 cm i to na jednogodišnji ljetorast (šibu)...na navedene izdanke već u proljeće možeš raditi u raskol (i druge podvarijetete), a ako želiš pravu stvar, onda pokosi te izdanke i do ljeta će tu izrasti mlade šibe na koje ćeš onda (kolovoz) moći vrlo uspješno okulirati

tko nije jako zagrijan za kalemljenje, ja mu uvijek preporučim da kupi gotove sadnice jer razočarenja su moguća, a vrijeme prolazi...

nesto me opet primilo cijepljenje, pa citam ovaj post e al neznam ni kak izgleda dzanarika jel mi je mozes malo bolje opisati, naime myirabolana se spominje kao najbolja podloga za nektarine, marelice, sljive i sl. ja je vjerojatno imam ali je zovemo drukcije.

ne bih ti znao reći kako bi se ta vrsta mogla kod vas zvati, ovaj link bi ti najbolje mogao dočarati izgled

- stablo je robusnije od šljive,
- plod je okruglast, nešto poput krupne trešnje, dolazi u više boja, a najčešće u žutoj i ljubičasto-crvenoj
- kod nas se dosta tih stabala javlja samoniklo pored neodržavanih puteva, živica i sl
- stabla su zdrava, a bolest na plodovima gotovo nisam nikad niti vidio i to je svakako dobar temelj za jednu kalemarsku podlogu mada se u zadnje vrijeme javljaju sumnje da je apopleksija marelice upravo uzrokovana slabom kompatibilnošću džanarike sa novim sortama marelica
- sve stare marelice (kajsije) koje imam u svojem okruženju, po pričama, su baš kalemljene na džanariku tako da navedene nedoumice još uvijek vise
- ja sam zadnja okuliranja radio na 70 cm visine i rezultati mi baš i nisu znakovito uspješniji od klasike
- na džanariku sam uspješno kalemio sve vrste šljiva i to se prima kao ludo, breskvu nisam pokušao zato što u blizini imam lako dostupne vinogradske breskve koja je pak dobra podloga za sve vrste istih

Đanarika ili ti Myrabolana ili ti Zelderija ili ti Ringlov

zvona je napisao/la:Đanarika ili ti Myrabolana ili ti Zelderija ili ti Ringlov

i da ja onda nastavim niz doroncija, hvala P. to je to sto ja imam , gazda (mozak) mi je zablokiral pa se nisam sjetio da google ima odgovore na sva pitanja. BTW sto bi onda bila najbolja podloga za marelicu, i jos jedno da tko zna kako reagira tepka (kruska) na dunju kao podlogu.

to bi onda bila najbolja podloga za marelicu, i jos jedno da tko zna kako reagira tepka (kruska) na dunju kao podlogu

marelica još uvijek nema neku specfiču podlogu pa mislim da za neku amatersku uporabu doroncija uz božju pomoć i dalje ide..

ne ide svaka kruška na dunju, pogotovo ne vilijamovka...

ja imam jednu svoju vilijamovku gdje sam prve godine na dunju kalemio jednu domaću sortu, a onda druge na nju plemku vilijamovke (ako si spretan kalemar, to se može izvesti i u jednoj godini kombinacijom proljetnjeg i ljetnjeg cijepa)...alternativa dvostrukom cijepljenju je kalem na divlju krušku ili možda danas već ima kojekakvih umjetnih podloga, ne znam

konkretno za tepku ne znam...na google vidim da je poznata sorta, ali pri meni nić...po mojem iskustvu, gotovo sve stare surte su kompatibilne sa dunjom, a ako želiš visokostablašicu, onda bez premišljanja na divlju krušku

paor je napisao/la:

to bi onda bila najbolja podloga za marelicu, i jos jedno da tko zna kako reagira tepka (kruska) na dunju kao podlogu

marelica još uvijek nema neku specfiču podlogu pa mislim da za neku amatersku uporabu doroncija uz božju pomoć i dalje ide..

ne ide svaka kruška na dunju, pogotovo ne vilijamovka...

ja imam jednu svoju vilijamovku gdje sam prve godine na dunju kalemio jednu domaću sortu, a onda druge na nju plemku vilijamovke (ako si spretan kalemar, to se može izvesti i u jednoj godini kombinacijom proljetnjeg i ljetnjeg cijepa)...alternativa dvostrukom cijepljenju je kalem na divlju krušku ili možda danas već ima kojekakvih umjetnih podloga, ne znam

konkretno za tepku ne znam...na google vidim da je poznata sorta, ali pri meni nić...po mojem iskustvu, gotovo sve stare surte su kompatibilne sa dunjom, a ako želiš visokostablašicu, onda bez premišljanja na divlju krušku

Tako je moj babogredac.