nepovoljana PH reakcija zemljišta, kako popraviti

Molim iskusne, da mi objasne kao popraviti visok PH zemljišta. Moje zemljište prema analizi ima PH 8,5 u vodi a 7,61 u 1M KCI, CaCO3 58,4 %, aktivno vapno 15,3 %, tekstura- teška glina ( glina 49%,prah 33.4%). Znam da se zemlja može zakiseliti sumporom do 100g/m2, zelenom galicom 60g/m2, kiselim tresetom itd itd. Više me zanima sumpor i zelena galica, jer su dosta jeftinije metode, a u planu sam tretirati veću površinu. Koja se metoda od ove dvije bolje pokazala u praksi, vrijeme trajanja i maksimalna dozvoljena doza sumpora i z. galice po m2 ( institut mi nije dao konkretne odgovore).
Također savjeti oko popravljanja kiselih zemljišta bi dobro došli, tako da na jednom mjestu imamo što više informacija o ovom problemu.
Hvala.

Nikada nisam niti pomislio da bi netko mogao imati takav problem (lužnatog tla) kod nas (PH veći od 7). Naime, na kontinentu svi imamo manjih ili većih problema sa (pre)kiselim tlima. Prvo bi trebao postaviti pitanje da li uopće je potrebno mijenjati reakciju tla (to jest ići prema većoj kiselosti), pa ako je potrebno - onda pogledati u knjige kako to postići... Uglavnom sa tim stvarima treba biti oprezan da se tlo ne dovede u stanje koje je nepovoljno za proizvodnju. Ovaj Ph od 7.61 u NKCl ne čini mi se nešto jako veliko jer Ph je logaritamska podjela, ali sve ovisi o kulturi koju planiraš na toj površini. Pitanje je i na kolikoj dubini tla želiš postići promjenu (10 ili 30 cm), kao i sastavu i količini humusa u tom tlu.

Upravo zato što su tla u RH većinom kisela, problemu lužnatosti tla se slabo prilazilo. Tražio sam odgovore od instituta ali su mi davali neodređene i nepotpune informacije o problemu. Meni je potreban PH oko 6,8 na dubini do 30 cm. Pretpostavljam da naši dalmatinci imaju više iskustva s lužnatim tlima ( Vrgorac,Split, Sinj itd). Instituti koje neću navoditi, su samo naveli s čim se tla mogu zakiselit. Zato i tražim savijete ljudi koji su u praksi provodili mjere zakiseljavanja, pratili PH kroz određeno vrijeme itd. Kod nas crvenice su kisele, a podizanje PH se izvodi dodavanjem kamene prašine koja se može jeftino naći u kamenolomu (bogata krečom), drvenim pepelom, građevinskim krečom, mineralnim đubrivima s klorom itd.

Vrlo je mala razlika između ph 6.8 i 7 . Stvar je u logaritamskoj podjeli ph, a to znači da (na primjer) je razlika između Ph 6 i 7 je deset puta manja od razlike između ph 5 i 6, a sto puta manja između 5 i 6, a tisuću puta manja od razlike ph između 4 i 5. To znači da ako za promjenu reakcije (na primjer kalcifikacija) sa ph 5 na ph 6 treba 1 tona nekog materijala, za isti materijal i dubinu biti će potrebno 10 tona istog materijala za promjenu reakcije sa ph 4 na ph 5. Upravo zato je kod malih promjena reakcije potrebno biti jako oprezan sa dodavanje materijala za kalcifikaciju (ili zakiseljavanje). Biljke su sa druge strane jako otporne i mogu uspijevati u relativno velikom rasponu ph vrijednosti (ako uzmeš u obzir da je ph logaritamski podijeljen a ne linearno). Stvar je dalje u tome da kod jako kiselih reakcija tala na primjer aluminij počinje biti otrovan za biljke koje ga usvajaju, a kod viših reakcija tala taj isti aluminij više nije otrovan za biljke (makar je prisutan u tlu u istoj količini). Ne znam koje kulture želiš uzgajati na tim površinama, ali uglavnom treba biti jako oprezan sa malim promjenama kiselosti. Sa druge strane bilo koji materijal kojim se utječe na kiselost treba dobro promiješati sa tlom, a znam da nagle velike promjene kiselosti tla isto nisu poželjne, puno bolje je to provoditi po malo ali više puta u nekom dužem vremenskom razdoblju. Možda bi čak samo upotreba uree (i nekih drugih umjetnih gnojiva) kroz vrijeme dovoljno zakiselila to tlo.

Fidelito je napisao/la:Vrlo je mala razlika između ph 6.8 i 7 . Stvar je u logaritamskoj podjeli ph, a to znači da (na primjer) je razlika između Ph 6 i 7 je deset puta manja od razlike između ph 5 i 6, a sto puta manja između 5 i 6, a tisuću puta manja od razlike ph između 4 i 5. To znači da ako za promjenu reakcije (na primjer kalcifikacija) sa ph 5 na ph 6 treba 1 tona nekog materijala, za isti materijal i dubinu biti će potrebno 10 tona istog materijala za promjenu reakcije sa ph 4 na ph 5. Upravo zato je kod malih promjena reakcije potrebno biti jako oprezan sa dodavanje materijala za kalcifikaciju (ili zakiseljavanje). Biljke su sa druge strane jako otporne i mogu uspijevati u relativno velikom rasponu ph vrijednosti (ako uzmeš u obzir da je ph logaritamski podijeljen a ne linearno). Stvar je dalje u tome da kod jako kiselih reakcija tala na primjer aluminij počinje biti otrovan za biljke koje ga usvajaju, a kod viših reakcija tala taj isti aluminij više nije otrovan za biljke (makar je prisutan u tlu u istoj količini). Ne znam koje kulture želiš uzgajati na tim površinama, ali uglavnom treba biti jako oprezan sa malim promjenama kiselosti. Sa druge strane bilo koji materijal kojim se utječe na kiselost treba dobro promiješati sa tlom, a znam da nagle velike promjene kiselosti tla isto nisu poželjne, puno bolje je to provoditi po malo ali više puta u nekom dužem vremenskom razdoblju. Možda bi čak samo upotreba uree (i nekih drugih umjetnih gnojiva) kroz vrijeme dovoljno zakiselila to tlo.

Možeš li preporučiti kakvu dobru knjigu,literaturu i sl., na ovu temu.

Ja sam upoznat sa tlima koja se zovu solončak i solonec. Javljaju se uz rijeke i jezera gdje se u tlu javlja puno lakotopivih soli koje uzrokuju alkalnu reakciju. Kod takvih tla se problem rješava ispiranjem povečanim normama navodnjavama da se maknu lakotopive soli koje uzrokuju lužnatu reakciju. Isto se tlo zakiseljava uporabom GIPSA. Nemam iskustva s tim pa bi bilo bolje da pitaš nekog tko je bolje upučen kako i na koji način se koristi gips u te svrhe.

Ej ljudi, pozdrav svima..
Može li jedno malo pitanje, čime bi bilo naj ekonomičnije popraviti ph vrijednost zemljišta sa 4 na 6.. Kreč ili šta već?
hehe hvala