stroj za izradu drenaže

neznam dal ova tema gdje postoji ako ima priključite i ovo

dakle stroj za izradu drenažnih kanala da se mogu položiti cjevi unutra
kakvih sve ima mene bi zanimao nekakav koji bi se kopčo na traktor ili
bi se dao u izradu istog jel ima kakva firma gdje bi se kupio onaj lančani prijenos i lopatice koje kopaju
nebi to bilo ništa profesionalno nego amaterski za svoju uporabu

prijedlozi kritike ideje...

nije nikakva posebna pamet, osim dvije 'sitnice': prvo stroj bi sa drenskom cijevi morao polagati i batudu, to jest filtracioni materijal, i onaj drugi problem je taj da stroj treba imati super preciznu regulaciju dubine polaganja. Cijev mora imati određeni pad, ne preveliki ili premali, cijev mora biti postavljena skoro vodoravno (ako cijev ide gore-dole, voda će se zadržavati u nižim dijelovima). Uglavnom, to su specijalizirani strojevi, ako želiš malo raditi onda iskopaj rov rovokopačem, položi batudu na dno i cijev, pa batudu gore i zatrpaj zemljom. Ako želiš ozbiljno raditi proguglaj izraz drenmaster....

ako je vučeni kao ovaj gore, traktor bi trebao imati puzajuće brzine... Ali ovaj gore je posebno zanimljiv - ima pasivno radno tijelo pa je interesntno kako uspjeva zadržati precizno radnu dubinu (radi vibracija u radu)... Svakako zanimljivo rješenje za manje pothvate drenaže.

evo ovakvo je meni nešta na pameti!
jednostavno lako izradivo i mislim da bi funkcioniralo

ps slike su sa poljoinfo foruma nadam se da se neće netko naljutit!

Traktor ima relativno malu masu i biti će teško precizno održavati dubinu. Osim toga (sada sam to 'pokopčao', gledajući ove slike) uvijek sam se pitao zašto su velika većina (zapravo svi koje sam dosad vidio) drenmasteri gusjeničari, pa čak i oni mali... Jer traktorske gume u radu imaju dosta veliki hod gore-dole, to ovisi o opterećenju, tvrdoći podloge itd. jer je površina nalijeganja relativno mala. Gusjenica je sa druge strane skoro kruta, ima veliku pvršinu i stabilnija je u radu, a to je za takvu preciznost regulacije dubine veoma važno. Ako nemaš stabilonu platformu, nema smisla nivelacija pomoću lasera (ako se još uvijek tako radi). Osim toga polaganje drenaže bi moralo ići dublje od najdublje obrade, a to je obični podrivanje (koje bi trebalo biti redovita mjera na teškopropusnim tlima) na 60-70 cm + 30 cm rezerve i filtracionog materijala i evo nas na minimalnoj dubini drenaže od 1 Metar. Drenaža je skupi zahvat i ne ispalti se to raditi ofrlje. Baš da želim to raditi i da ima posla rabljeni manji drenmaster je bolja opcija. A ovi strojevi gore bi bili dobri za polaganje raznih kablova i cijevi.
I još jednom da napomenem (što mnogi zaboravljaju) da ako nemaš kuda odvesti vodu sa parcele, ako je kanal u koji odvodiš vodu pun vode (ili obrastao) - drenaža ne radi ili slabo radi. Ako se parcele nalaze u blizini rijeke koja ima nasip - treba predvidjeti neke pumpe (koje će raditi) i koje bi prepumpavale vodu (dizale ju) iz kanala u rijeku kada ona ima visoki vodostaj (čest slučaj kada pada puno kiše) Ovisan si o održavanju kanalske mreže, a to je rak-rana kod nas. Zatim razmak cijevi ovisi o propusnosti tla za vodu, ako su nepropusnija tla cijevi idu na manji međusobni razmak i obratno. Također razmak ovisi i o dubini na koju se polažu cijevi. Zato se prvo radi projekt drenaže, a onda se po tom projektu izvode radovi. I one drenaže koje su izvedene rade slabo ili ne rade jer se ne čiste cijevi ili nije ugrađen filtracioni materijal (batuda, pijesak) pa dolazi do zamuljivanja cijevi. A filtracija nije ugrađena, jer ona bitno poskupljuje izvedbu same drenaže.

Zaboravi na to, barem za amaterske svrhe. Ako ti već leži voda, poigraj se malo dubljim podrivačem, a ako ima koja depresija u kojoj leži voda, obično ti je jeftinije tu staviti mali upojni bunar -probušiš glinu do propusnih slojeva (šljunak ili pijesak), zacijeviš perforiranim cijevima i zapuniš batudom/ krupnim šljunkom. Usput pitaš nekog u općini ili sl. da tvoja parcela možda nije u nekoj vodozaštitnoj zoni nekog vodocrpilišta - onda niš od upojnih bunara.

Evo slike jedne mašine za kopanje kanala, traktor je od bivšeg kolege i na prednje točkove ove rakovice je napravio kočenje, širina kopanja je negde oko 20-tak cm a dubina je 1,20m ali nemože da izbaci svu zemlju tako da je čista dubina oko 1m. Ako još nekog intresuje nek pita stojim na raspolaganju.

zaboravio sam već na ovu temu!

kupili smo mali stroj za kopanje drenaže kopa oko 13-150 cm ima dva cilindra disel motor na gusjenice naprijed ima dasku koja može ljevo desno gore dolje stroj pali ali ga treba malo dotjerat uglavnom pun pogodak za malo para

poslikat ču ga dok stignem!

Pazi samo da to nije stroj koji polaže kablove i cijevi. Zapravo radi se o istom uređaju, ali ovaj za polaganje cijevi ili kablova ne mora imati preciznu regulaciju dubine rada. I nema mogućnosti polaganja batude.

vjerovatno je taj fidel ima regulaciju kao kipa na traktoru dakle nula
nema nikakvih dodataka samo ta testera
mislimo teren prvo iznivelirat pa na tu testeru ugradit neki mjerni štap i to cjelo vrijeme pratit nivelirom pa ručno položit cjevi a na to batudu probat čemo pa čemo vidit!

Cijev mora imati veoma malen pad, skoro ravno. Ne sijećam se više (sa predavanja na faksu) koliko je to bilo (1% ili možda 0.5% ?) ali znam da je rečeno da ne smije biti preveliki pad jer bi se cijevi mogle zamuljiti (voda 'prebrzo' ode, a ostane mulj koji se osuši i zaštopa cijev), a i uz veliki pad na nekoj dužini cijevi na kraju bi cijev morala biti jako duboko (velika visinska razlika). S obzirom da je drenažna cijev izbušena - nemoj se nadati da će kroz cijev curiti voda zakonom spojenih posuda ako bude išla u tlu gore-dole. Batuda će pomoći da sustav bolje radi. Bitan je i razmak između dviju paralelnih cijevi - to ovisi o dubini na koju se cijevi polažu i o propusnosti (filtraciji) tla za vodu. I najvažnije je da imaš kuda odvesti vodu - u neki kanal koji neće biti pun vode (preko izlaza drenažne cijevi iz tvog polja) kada bude trebao primiti višak vode.

Fidelito je napisao/la:Cijev mora imati veoma malen pad, skoro ravno. Ne sijećam se više (sa predavanja na faksu) koliko je to bilo (1% ili možda 0.5% ?) ali znam da je rečeno da ne smije biti preveliki pad jer bi se cijevi mogle zamuljiti (voda 'prebrzo' ode, a ostane mulj koji se osuši i zaštopa cijev), a i uz veliki pad na nekoj dužini cijevi na kraju bi cijev morala biti jako duboko (velika visinska razlika). S obzirom da je drenažna cijev izbušena - nemoj se nadati da će kroz cijev curiti voda zakonom spojenih posuda ako bude išla u tlu gore-dole. Batuda će pomoći da sustav bolje radi. Bitan je i razmak između dviju paralelnih cijevi - to ovisi o dubini na koju se cijevi polažu i o propusnosti (filtraciji) tla za vodu. I najvažnije je da imaš kuda odvesti vodu - u neki kanal koji neće biti pun vode (preko izlaza drenažne cijevi iz tvog polja) kada bude trebao primiti višak vode.

manji za jednu decimalu

Može 0.5% za drenaže, a može čak i manje, ali to je već ozbiljni problem preciznosti. Manje od 50 cm visinske razlike na 100 m dužine nije problem odmjeriti nivelirom, ali uz ovu tehnologiju, da se teren poravna, pa opičiš kanal konstantne dubine - teško da će poravnati teren tak precizno, pa dno kanala ide gore-dole. Također, teško je s mašinom za kanale iskopati kanal i ostaviti ga za naknadnu ugradnju cijevi, bez da se nešto od iskopane gline ne uruši. Tu opet stradava preciznost, jer cijev ide gore-dolje, preko hrpica. Utješno je to, da čak ako i drenaža ide malo gore dole, ta voda koja će tu ležati, ležati će na dubini od 1m, a ne na površini i voda će s vremenom ipak odlaziti.

Zamuljivanje kod drenaža je pak priča za sebe. Zasipavanje drenaže batudom ili šljunkom stvarno povećava učinkovitost odvodnje i drenaže se ne rade bez toga zasipa (samo zatrpati istom glinom nije preporučljivo), ali...ta batuda uvijek ostaje u direktnom kontaktu sa okolnom glinom, a s obzirom na veliku razliku u promjeru zrna zasipa ( >5 mm pa do >60 mm) i gline ( <0,002 mm), ovisno o količini vode, prilikom procjeđivanja iz gline u zasip voda nosi sitne čestice gline sa sobom. To se inače zove unutrašnja erozija. Te čestice gline obično završe na rupicama drenažne cijevi, ili se lagano talože u cijevi. S vremenom se tog zla zna nakupiti toliko, da je cijev potpuno začepljena. Inače, ako netko vidi da iz drenažne cijevi izlazi mutna voda, to je jasan znak da ona iznosi čestice gline sa sobom. Građevinari to na manjim drenažama rješavaju tako da oko zasipa postavljaju geotekstil ili neki slični filterski materijal, koji čestice gline zaustavi na kontaktu gline i zasipa, ali to bi na većim površinama ipak bilo preskupo, zato je skoro svaka drenaža u poljoprivredi ograničenog vijeka trajanja. Neka se zamulji za koju godinu, a neke potraju i par desetljeća...

gledaj ja bih trebao vući drenažu sa cca 250m dal je to uopće moguće koliki je to pad da recimo bude razlika početak kraj 50-60 cm teren je razlike oko 20-40 cm ne znam ništqa točno dok se teren malo ne snimi!

ovo za geotekstil znam pošto sam prije radio u građevinskoj firmi pa samo tako radili ali uopće nemam pojma koliko košta taj geotekstil!

e sad pad od 1% znači 1 cm na 100cm što u mom slučaju iznosi 250cm što je neizvedivo ili o.5% što je 125cm i to je ne izvedivo

dajte koji komentar na ovo!

Nikakav pad od 1 % andro, drenaža se radi s padovima od 0.1-0.2 % (najčešće 0.1 %) ovisno o projektu .
Znači tebi bi trebalo cca 25-50 cm pada što ako podijeliš sa 2 (jer pad bi trebao ići od sredine parcele na obje strane) daje razliku od 12,5 - 25 cm između visine cijevi kod kanala i sredine parcele.

Bez lasera nema posla.

Ajde ti prijatelju, kad bude vremena, posudi kakav-takav nivelir i sam pogledaj kako izgledaju kote po toj tvojoj ledini. Ako je slučaj da ledina bar malo (10-20 cm na tih 250 m) visi prema kanalu na koji ciljaš, a relativno je ravna, bez većih depresija - e onda smo na konju, čak i s najobičnijom makinom za zakapanje kablova. Naime, da ti tu drenažu ukopaš na oko 1 m dubine, da je ona skroz horizontalna, bez ikakvog pada prema kanalu, čak i uz pokoji skok od 10-ak cm - ona bude ipak ispunila svoju funkciju tj. voda odlazi s površine na razinu cijevi i ta cijev ju ipak drenira prema kanalu. Na radiš drenažu oko temelja crkve, ili u klizištu, već na ravnoj ledini koja je samo malo mokrija, Ili?

S geotekstilom se ne zamaraj, jer bi to samo zakompliciralo stvari (inače ti je cijena 5-15 kn/m2, a za to pitaj npr. Werkos iz Osijeka). Zamuljivanje se znatno smanji, a možda i eliminira ako umjesto batude debele ko šaka staviš nešto sitnije, npr. pijesak/šljunak 0,2-30 mm. Pa valjda u Gradištu ima pijeska iz Save. Ako neko misli da to ne valja za drenažu, nek izlije kantu vode u rupu na hrpi pijeska.

nisam se dobro izrazio dakle njiva je 500m u sredini je rupa koja je dublja od krajeva bar 20-40 cm e sad da mi ta parcela ne pliva moram nešto poduzet pa sqam mislio drenažu radit!
naravno da ču ja to još iznivelirat al reko zima svi smo u kučama pa da malo porazgovaramo o tome kako najlakše to riješit

To već malo komplicira stvar, ali možda je moguće riješiti i bez skupih igračaka... npr. kopača koji se laserski navodi i prema tome produbljuje jarak po potrebi. Čini mi se da ti takvu mašinu nemaš. Onda moraš imati nivelir i stalno pratiti/mijenjati dubinu jarka koji kopaš, barem od sredine ledine prema kanalu...a možda i ne moraš.
Inače, ne moraš ti zvati ovlaštenog geodeta na ledinu da ti posnimi sav teren, ali ipak bi bilo dobro uzeti najobičniji nivelir i posnimiti par visina. Osobito dno kanala na par mjesta duž tvoje parcele, da se ne dogodi da mi nešto kombiniramo, a zapravo nemamo kud s vodom. Dobro je znati i do kud se voda u tom kanalu diže, da se ne dogodi da nam voda iz kanala ulazi u drenažu i dodatno natapa tvoju jamu. onda smo tek napravili investiciju na hrvatski način.

U najgorem slučaju, ako nas baš i visina kanala i vode u njemu zeznu, može se stvarno izbušiti upojni bunar nasred jame (nije to neka strašna komplikacija) i po potrebi oko njega zrakasto postaviti par drenažnih cijevi.

Bilo bi dobro da nam zakačiš pokoju sliku konkretne ledina, a najpoželjnije su one na kojima se vidi gdje leži voda i kud bi ti htio s tom vodom (kanal), pa ćemo biti mrvicu pametniji.

E pazi sad pajdo: osim slikica, daj ti reci i položaj te ledine tj. ili ju sam nađi na karti u ARKOD-u ( to su ti one N i E koordinate u donjem lijevim uglu ispod karte a mogu i one u stupnjevima), ili samo daj broj katastarske čestice i kat. općinu za nju, da ju ja nađem. Da mi malo vidimu kako ta ledina izgleda na avionskim snimkama (orto-foto), pa ćemo biti pametniji. Možda onda nađem i kakvu kartu 1:5000 sa svom topografijom, a možda i neki moji prijatelji geodeti već imaju to područje snimljeno (bar u grubo). Nikad ne znaš čega sve ima okolo.

majs je napisao/la:Nikakav pad od 1 % andro, drenaža se radi s padovima od 0.1-0.2 % (najčešće 0.1 %) ovisno o projektu .
Znači tebi bi trebalo cca 25-50 cm pada što ako podijeliš sa 2 (jer pad bi trebao ići od sredine parcele na obje strane) daje razliku od 12,5 - 25 cm između visine cijevi kod kanala i sredine parcele.

Zabunio sam se 'samo' za jedan red veličina... kako sam već rekao davno je to bilo kada se slušalo na predavanju, a i nije bio osnovni predmet. Znam samo da je jako mala veličina, tako da je vjerovatno 0.1% u pitanju. Ako toga nema puno za drenirati išao bi sa većim promjerom cijevi. Ne toliko radi protoka vode, nego radi eventualnog težeg zamuljivanja i manje će biti osjetljivo na (manja) odstupanja u padu.

eto neka fotka

dakle u smjeru ovih strelica bi trebala ići drenaža

ovo okruženo je rupa!