Jesu li poticaji stvarno poticaji?

Evo ovako, zanima me nešto o tim prokletim poticajima. Možda ja ne kužim sustav pa molim nekog pametnijeg da pokuša objsaniti. Dakle radi se o tome da li su poticaji stvarno poticaji za proizvodnju ili ipak nešto drugo? Naime, ako meni kao proizvođaču mlijeka otkupljivač plati samo 2/3 cijene koštanja litre mlijeka a ostatak se dobije kroz premiju meni je tim prihodima tek podmiren osnovni trošak proizvodnje, odakle mi onda sredstva za unapređenje proizvodnje? Isto tako, situacija sa pšenicom, cijena pšenice + poticaj po ha pokriva tek osnovne troškove proizvodnje. Dakle, meni se čini da su poticaji zapravo davani kako bi hrana u trgovinama bila jeftinija (jeftiniji inputi za prerađivačku industriju) a ne da bi se poticala poljoprivredna proizvodnja. Po meni bi pravi poticaji bili kada bi otkupljivači naših proizvoda platili realnu cijenu (ne mogu reči tržišnu jer je na tržištu uvozna hrana po cijenama umanjenim za poticaje iz država iz kojih su uvezeni) a od države se dobili dodatni novci za poticanje proizvodnje. Pitam ovo zbog toga što sad mnogi napadaju seljake kako su dobili milijarde kuna poticaja a proizvodnja nam je u padu.

Mislim da si dobro prokonto što su poticaji za običnog seljaka .

Kako stvari stoje kod mene u mojoj državi što se tiče poticaja i mog načina privređivanja, izračunao sam da su poticaji koje dobivam na godišnjoj razini i kad ih raspodjelim kroz 12 mjeseci , ispada da mi država daje mjesečno prosječnu plaću, sve ostalo ide na troškove .

Žalosno je da sve što ide na troškove trostruko premašuje poticaje

Poticaji u zapadnom svijetu su zamišljeni za stabilnost proizvodnje i cijena . Nažalost kod nas uvijek kasnimo i sve iskrenemo na svoje .Na primjer meni daju poticaj za ovce 12kom. i ratarstvo 4 ht. Na žalost ja sam prisiljen svoje proizvode prodavat na crno jer ne postoji legalno tržište barem u mom kraju . Kad bi postojala veza proizvodnje i otkupa i prerade onda bi taj novac koji je dobiven od društva bio na korist svima .

poticaji kod nas nisu stvarno poticaji,jel ne poticu nista...ideja jest da smanji cijenu,ali na taj nacin da poticaji sjedaju na racune za proljetnu sjetvu 2011,kao sto sam naziv kaze u proljece 2011.ideja je ta da farmer tada ima gotovinu i trazi rabate od trgovaca na repromaterijal koji ce tim novcem(poticajem) kupit.ovako,kad poticaji kasne po par mjeseci il igodinu i vise dana,to tada nisu poticaji,nego krpanje dugova,takav novac ne pojeftinuje proizvodnju.znaci repro materijal uzimamo na dug,nema rabata+kamata+ugovor,neki traze i osiguranje usijeva+to sto povrsenu robu moramo odmah prodat,da bismo pokrili dug,a ne je stavit u silos i cekat bolju cijenu.znaci ako poticaj kao sto je sad primjer za proljetnu sjetvu 2011 sjeda tek sada i to samo polovica iznosa(da ne spominjem da neki uopce nisu ni dobili),to ne moze biti poticaj,jer ne potice nit 2011-tu, nit ista.a da ne spominjem da bi u normalnom svijetu bili vec isplaceni poticaji i za 2012-tu proljetnu sijetvu.e tada se tek moze pricati o poticajnim mjerama za smanjenje troskova proizvodnje....to je sto se tice ratarstva il povrtlarstva...

LJudi moji to nisu poticaji nego spoticaji

dobra, dobra !!

Željko velite da se vama čini da su poticaji zato da bi hrana u trgovinama bila jeftinija? Pa je li doista jeftinija???? Meni se čini da nije,dapaće sve je više skuplja a ne jeftinija. Poticaji slabo i vrlo malo pomažu seljaku pri proizvodnji određenog proizvoda,a tako i krajnjem potrošaču koji taj proizvod kupuje.

NH T5060 DARKO je napisao/la:Željko velite da se vama čini da su poticaji zato da bi hrana u trgovinama bila jeftinija? Pa je li doista jeftinija???? Meni se čini da nije,dapaće sve je više skuplja a ne jeftinija. Poticaji slabo i vrlo malo pomažu seljaku pri proizvodnji određenog proizvoda,a tako i krajnjem potrošaču koji taj proizvod kupuje.

izgleda onda da se negdje između pojavila mafija!
Da, istina da proizvodi nisu jeftiniji u trgovinama, navodno zbog drugih povečanih troškova trgovine. Samo mi nikako nije jasno zašto i nama ne priznaju da su se povečali troškovi proizvodnje...

Tošo je napisao/la:LJudi moji to nisu poticaji nego spoticaji

s obzirom na ovogodišnji način isplate, čini mi se da je to istina..

Dok našu poljoprivredu i proračun iz godine u godinu sve više uništavaju poticaji koji pogrešno navode seljake što i u kojoj količini napraviti ili uzgojiti, Novi Zeland (nešto više od 4 milijuna stanovnika) okrenuo je priču naopako (ipak su oni tamo Down Under), tako što je u potpunosti ukinuo sve subvencije poljoprivredi. Čak ni jeftini plavi dizel nemaju. I propala poljoprivreda, a ljudi ostali gladni jer je sve uvozno skupo.

Ne baš. Novi Zeland nakon ukidanja subvencija postao je svjetski poznat kao zemlja visoko kvalitetnih, učinkovitih i inovativnih agrarnih sustava, koji su profitabilni bez državne pomoći. Imaju podjednak broj ljudi koji se bave poljoprivredom kao i prije 30-ak godina.

http://monopolizam.wordpress.com/2011/10/18/poljoprivreda-bez-poticaja/

nije primjereno uspoređivati našu (čak niti EU) poljoprivredu sa NZ...to odprilike izgleda kao da uspoređujemo arabiju i HR (obadvje države imaju vlastite bušotine nafte i plina, ne?...)

NZ je raj zemaljski za stočarstvo i oni to obilato koriste (mnogi farmeri nemaju čak ni traktor...)

drugi veliki razlog velikog uspjeha NZ poljoprivrede je "blizina" nezasitnog tržišta koje baš treba njihovu "naftu" - japan, indonezija, filipini...

Poljoprivredni poticaji u svojoj prvoj fazi bili su zaista poticaji, ali ne za poljoprivredu, nego da raja 'lakše' se odluči kod biračke kutije (zato su i bili usmjereni prema najširim masama, a ne isključivo prema profesionalnim poljoprivrednicima). Većina tako podijeljenog novca nije imala znatniji utjecaj na unaprijeđenje poljoprivredne proizvodnje (poticalo se nekomercijalna gospodarstva), a više je imala utjecaj da se zacementira vlast na neko vrijeme (dva mandata). Nije se žalilo novca da se ostane ili dođe na vlast (i u nekim drugim granama, ne samo u poljoprivredi), sada se to jasno vidi. Jedino što kod poticanja poljoprivrede lovica je išla najširim masama, po malo svima (dobro, nekima i malo više). Oni koji su bili naivni i mislili kako će dugoročno opstati kao mala nekomercijalna poljopirvredna gospodarstva, i ulagali u takva svoja (nekomercijalna) gospodarstva sredstva (što iz kredita, što iz ušteđevine), a da će im država vječno nadoknađivati razliku cijene realnog koštanja proizvodnje i otkupnih cijena danas su u (pre)velikoj gabuli. I nije ih za kriviti jer im je tada dražva slala jasan signal da će ih izdašno podupirati, a i otkupne cijene su bile bolje, tako da se taj model tada činio vrlo realnim (iz perspektive malog proizvođača).
Tko je tada gledao ukupnu sliku gospodarstva i državnih financija te brzinu kojom se država zadužuje da bi provodila takav model potpora, bilo je vrlo izvjesno da je taj model dugoročno neodrživ. Normalno da se sve raspalo, država sada gleda isključivo kako smanjiti izdatke i dovesti svoj proračun u neki normalni tok (da troše u proračunu najviše toliko koliko uprihode) što i je neka normalna politika, ali u međuvremenu dogodilo se to da su mnogi poljoprivredni proizvođači dosadašnjim politikama postali ovisni o poticajima kao takvim, jer o novcu se vrlo lako postaje ovisan. Lakše se postaje ovisan o novcu - nego o alkoholu ili nekim drugim opijatima.

Najveća glupost je podupirat razliku cijene između proizvođačke (realne) i otkupne cijene, to je bacanje novaca. O tome je bilo govora, to je bačen novac i na taj način potpore bi trebale biti svakim danom sve veće, a to niti jedno gospodarstvo nebi izdržalo. Kada bi imao neograničen izvor realnog finnaciranja takav model bi završio da bi mi proizvođači davali svoju proizvedenu robu trgovcima badave a onda još i plaćali (trgovcima) da tu robu preuzmu (kao dobili ste poticaj pa dajte nešto i nama). Tome nema kraja. Poticaj se mora odvojiti na neki način od cijene koštanja proizvoda, a poticati se jedino isplati nekakvo tehnološko unaprijeđenje proizvodnje, poticaj je novac koji mora ostati u štali ili na polju, a ne završiti ne polici dućana (čitaj u bilanci nekog trgovačkog lanca ili 'organizatora proizvodnje'). Unaprijeđenje proizvodnje dugoročno će dovesti do diversifikacije proizvodnje, smanjenja uvoza hrane, veće sigurnosti proizvodnje (kako one ekološke tako i ekonomske). Cijena sirovina, to jest osnovnih poljoprivrednih proizvoda nema velik utjecaj na cijenu hrane na polici dućana. Cijena na polici je maksimalizirana da se ostvari maksimalni profit, to je cijela nauka kojom trgovci dobro vladaju, dok je naša cijena koju mi postižemo prilikom prodaje tim prerađivačima, otkupljivačima (to jest trgovcima) nerealno mala u odnosu na ulaganje i rizik koji mi snosimo u našem dijelu proizvodnog lanca (da, proizvodnog lanca, jer bez naše proizvodnje nema niti njihove - a ta činjenica je zapravo porazna za njih). Najzabavniji su mi 'stručnjaci' koji mi od cijene koštanja proizvodnje odbijaju poticaj kao nekakvu nadoknadu koju sam dobio od države da budem konkurentniji na tržištu, pa mi onda opet priča o tim istim novcim da ih moram uložiti u unaprijeđenje svog gospodarstva, pa mi kaže (za te iste novce) da je to nadoknada za skupo financiranje proizvodnje, pa mi onda opet priča da mi je to nadoknada za život u ruralnom području. Mora se odlučiti za jedno, jer ne možemo trošiti ista sredstva 4 ili 5 puta.

Lijepo je ovo što si napisao Fidelito. I to bi poticaji zaista trebali biti. Ali čini mi se da je to teorija. Mene zanima trenutna praksa. Probaj staviti na papir prihod koji dobiješ od prodaje svojih proizvoda (bez poticaja) i troškove proizvodnje. Dali si u toj računici na nuli? Imaš li možda zaradu? Ako da, onda su ti poticaji stvarno poticaji za unapređenje proizvodnje. Ali ako su ti prihodi manji od troškova, onda su ti poticaji samo nadoknada razlike cijene, nikako poticaj za razvoj.

Naravno, u slučaju da ako radim sa minusom u redovnoj proizvodnji poticaj ide prvenstveno za vraćanje eventualnih dugova koje sam ostvario proizvodnjom, jer ako je gospodarstvo financijski u minusu onda se ide 'pod vodu' (tako i jedino tako treba biti) i nemaju smisla planovi razvoja itd. . Prvenstveno treba preživjeti danas, da bi uopće mogao razmišljati o planovima za sutra. Ja načelno tvrdim da poticaji prvenstveno trebaju biti potrošeni za razvoj proizvodnje. Možda je edukacija tu iznimka, jer se itekako isplati ulagati i u edukaciju, ali i to spada pod razvoj proizvodnje. Znači proizvodnja treba biti takvog obujma i karaktera da je ona sama po sebi u plusu i mora se sama financirati. Nema smisla ulaziti u proizvodnju u kojoj će u računici na dohodovnoj strani morati biti uključen i državni poticaj
- a sve da bi računica bila pozitivna.
Govorim načelno, a to se (manje-više) tiče svake proizvodnje. Smatram da su poticaji za kapitalna ulaganja bili kvalitetna stvar, ali i to se uspjelo izroditi i izjaloviti jer oni kojima je bila dužnost regulirati sustav da se to ne događa - nisu radili ništa. Ministarstvo, savjetodavna služba i ostali uključeni u davanje podrške poljoprivredi i zakonodavna vlast moraju voditi računa o duhu zakona i namjerama koje se žele postići donesenim zakonima. Kod nas se to sve pretvara u privatno-državno partnerstvo da se što bolje isprazne đepovi poljoprivrednika i sredstva predviđena za razvoj (preko projekata) na način da se veliki dio vrijednosti tih investicija preljeva u đepove trgovaca, projektanata, a raznorazne (nepotrebne i neadekvatno skupe) studije su napisane sa kojima si nemožeš pošteno niti guzicu obrisati jer je papir pregladak. Copy-paste bussiness reklo bi se, i to je država dozvoljavala i poticala, a mi to sve tolerirali i platili. Sada kad na prosvjedima vidim kako neki mašu sa tim 'studijama' u kojima negdje piše da bi cijena mlijeka trebala biti tolika, a sada nije, i to je kao ljudima neki argument - ne znam da li bih plakao ili se smijao. I još na to (kao dodatni argument) veli: kao ja sam tu studiju platio toliko tisuća (ili desetina tisuća) kuna...

zeljko6 je napisao/la:Lijepo je ovo što si napisao Fidelito. I to bi poticaji zaista trebali biti. Ali čini mi se da je to teorija. Mene zanima trenutna praksa. Probaj staviti na papir prihod koji dobiješ od prodaje svojih proizvoda (bez poticaja) i troškove proizvodnje. Dali si u toj računici na nuli? Imaš li možda zaradu? Ako da, onda su ti poticaji stvarno poticaji za unapređenje proizvodnje. Ali ako su ti prihodi manji od troškova, onda su ti poticaji samo nadoknada razlike cijene, nikako poticaj za razvoj.

Što je poticaj ? To je trenutna situacija da u Hrvatskoj ne dođe do masovnog prestanka obrade zemlje !

U čemu je problem ? Problem je što mi ne možemo izračunati cijenu ljudskog rada , cijenu stroja , repromaterijala i reći 1 kg. žita na bazi 5 tona po hektaru košta toliko !

Vas koji se bavite sa uzgojem žita bih zamolio da to izračunate i napišete po stavkama troškova i koliko tražite za Vaš rad + rad strojeva ( traktor , kombajn , dovoz do silosa , čekanje pred silosom ) ??

Tu kalkulaciju smo mi već xy puta izbacivali i ništa se nije promjenilo.

Đuro Japarić je napisao/la:

zeljko6 je napisao/la:Lijepo je ovo što si napisao Fidelito. I to bi poticaji zaista trebali biti. Ali čini mi se da je to teorija. Mene zanima trenutna praksa. Probaj staviti na papir prihod koji dobiješ od prodaje svojih proizvoda (bez poticaja) i troškove proizvodnje. Dali si u toj računici na nuli? Imaš li možda zaradu? Ako da, onda su ti poticaji stvarno poticaji za unapređenje proizvodnje. Ali ako su ti prihodi manji od troškova, onda su ti poticaji samo nadoknada razlike cijene, nikako poticaj za razvoj.

Što je poticaj ? To je trenutna situacija da u Hrvatskoj ne dođe do masovnog prestanka obrade zemlje !

U čemu je problem ? Problem je što mi ne možemo izračunati cijenu ljudskog rada , cijenu stroja , repromaterijala i reći 1 kg. žita na bazi 5 tona po hektaru košta toliko !

Vas koji se bavite sa uzgojem žita bih zamolio da to izračunate i napišete po stavkama troškova i koliko tražite za Vaš rad + rad strojeva ( traktor , kombajn , dovoz do silosa , čekanje pred silosom ) ??

Mala pomoć (kalkulator) oko računanja cijene koštanja radnog sata traktora:

http://www.agravis.de/hauptnavigation_agravis_de/technik/infothek_2/kostenrechner/schlepperkosten/schlepperkosten_1.html

Kile je napisao/la:Tu kalkulaciju smo mi već xy puta izbacivali i ništa se nije promjenilo.

Nisam vidio tu kalkulaciju , jer ja žito u brdskom djelu Slavonije ne sijem , osim nešto malo prošle godine za kokoši koje supruga drži !

Ove godine mogu izračunati trošak obrade preko 2 ha voća i očekivani prihod 0 , oo kuna , sve je smrzlo !
Koliko ću i da li imati prihod na kukuruzu , zobi , trtikalu , krumpiru , povrću , božićnim drvcima , to sada ovisi prvenstveno o nebu !
Poticaje sam investirao , da li će biti vraćeni , da li će biti i dodatni prihod ! Da nije poticaja , ja osobno ne bih investirao rad stroja , svoj rad i svoj novac u obradu zemlje , jer tu ima puno rizika ! Zemlju moramo raditi , jer je riječ o hrani što znači život !

Zanimljiva tema sada kada je aktualna isplata > poticaja >

1. koja je svrha ? Poljoprivredna proizvodnja uglavnom je pod vedrim nebom , a to znači izložena rizicima ; klimi , bolestima , divljači , glodavcima  i tržištu
2. budući da je poljoprivredna proizvodnja većinom za prehranu ljudi ,a to znači ŽIVOT , izmišljeni su poticaji iz 2 razloga ;
A ) da se pomogne ljudima koji se bave sa tom proizvodnjom u smislu rizika , ostanka ljudi na dijelovima države iz više razloga ,
B ) da se pojeftini hrana za najsiromašniju populaciju u državi

Što javnosti trebamo prezentirati ?
1 ha neobrađenog zemljišta = o kn društveni bruto proizvod + opasnost od požara itd .
1. ha obrađenog zemljišta u ratarstvu = na primjer 3000 kn sa poticajem + rad stroja + vlastita sredstva
2. ako po 1 ha u suši bude 3 tone žita po 1kn kg , onda onaj tko je radio zemlju je na pozitivnoj nuli
3. ako 3 tone samelje mlinar on je na dobitku
4. ako 3 tone bijelog praha zvano brašno ispeče pekar i proda štrucu po 6 kn to je 18 000 kn ,
5. koliko Linić uzima PDV na hranu ? Koliko uzima na repromaterijal nama koji nismo u sustavu pdv = 25 %

Zaključak ; svima se u Hrvatskoj ISPLATI investirati putem poticaja u obradu zemlje , pri čemu smo u NAJGOREM položaju MI koji OBRAĐUJEMO zemlju !

http://www.index.hr/vijesti/clanak/zaustavite-linica/725521.aspx e ovo je pljacka stoljeca ljudi moji a mi se pitamo zasto nemaju da nama daju nasu crkavicu mater im uh.....

Kad su bili pregovori sa Linićem u Zagrebu(prošli prosvjedi) otvoreno je rekao seljacima(osim što ih je omalovažavao,prijetio i vrijeđao)da novci nisu problem,da novca ima(vidimo i za koga ima),ali da za seljake nema.Pošto smo mi paraziti, izgleda da trebamo pocrkati u što većem broju.Gdje mi to živimo???

opg biotrava je napisao/la:Kad su bili pregovori sa Linićem u Zagrebu(prošli prosvjedi) otvoreno je rekao seljacima(osim što ih je omalovažavao,prijetio i vrijeđao)da novci nisu problem,da novca ima(vidimo i za koga ima),ali da za seljake nema.Pošto smo mi paraziti, izgleda da trebamo pocrkati u što većem broju.Gdje mi to živimo???

Nisam upoznao Linića , ali sa obitelji trpim i plaćam što on radi . Primitivni , prgavi komunistički kadar koji nas cijedi kao isjeđene limune .

U Postu sam napisao ; 1 ha zakorovljenog zemljišta = 0 ( nula ) kuna kao društveni bruto proizvod !
U lancu obrade zemlje mi smo prvi o kojima ovise mnogi , do popova ( iz svih vjerskih zajednica ) koji nam pružaju ruke da uzmu dio novca od obrađene zemlje .

Nedavno sam u dokumentaciji koju sam poslao predstavnicima novoosnovane udruge OPG napisao prijedloge KAKO NASTUPATI PREMA JAVNOSTI ;
dio ; da je poljoprivreda za Hrvatsku bitna iz gospodarskih , demografskih , strateških , ekoloških i estetskih razloga ,
- da u poljoprivredi sudjeluje znatan broj sudionika , od profesora u školama , veterinara , proizvođača mehanizacije , zaposlenih u prehrambenoj industriji , trgovini , trasportu , proizvodnja opreme ( mehanizacije ) , repromaterijala

Kao predsjednik jedne udruge pisao sam projekat za donaciju iz fondacije gospodina Sorosa ; komunikacija sa građanima ,
Dobili smo donaciju i tjekom više godina provodili u praksi u zaštićenom dijelu prirode !

Slijedom opisanog SVI koji prdsravljaju seljake putem medija , morali bi o poljoprivredi POČETI DRUGAČIJE govoriti !!!!!!!!!

opg biotrava je napisao/la:Kad su bili pregovori sa Linićem u Zagrebu(prošli prosvjedi) otvoreno je rekao seljacima(osim što ih je omalovažavao,prijetio i vrijeđao)da novci nisu problem,da novca ima(vidimo i za koga ima),ali da za seljake nema.Pošto smo mi paraziti, izgleda da trebamo pocrkati u što većem broju.Gdje mi to živimo???

U jebote sad ću i ja početi ko gospodin Đuro ...   

Komunistička partija nikada nije trebala seljake, znači ovakve kakvi jesmo, privatnici. Njih su zanimali kombinati preko kojih se kralo (kao i danas todorić,žito itd) i to se subvencioniralo a ondašnje poljoprivednike jok ...
2000 godine kada su došli na vlast pokrenuli su isto hajku protiv seljaka ali ipak u manjim razmjerima jer je i sma ministar bio neka vrsta seljaka ...
Sada dolaskom opet na vlast sav teret krize se prebacuje na seljaka, i reže se na svakom mjestu a nabijaju nam se novi nameti ... smanjuje poticaj jer računaje da ćemo se (i da možemo se ) zaduživati te na taj način subvencioniramo i banke a i petrokemiju te sjemenarske institute ...

Nažalost tko prije a tko kasnije će shvatiti da komunističkoj partije ili danas SDP-u su seljaci smetalo, i tu se poi tome neće ništa promijeniti...

falkon 2 je napisao/la:

opg biotrava je napisao/la:Kad su bili pregovori sa Linićem u Zagrebu(prošli prosvjedi) otvoreno je rekao seljacima(osim što ih je omalovažavao,prijetio i vrijeđao)da novci nisu problem,da novca ima(vidimo i za koga ima),ali da za seljake nema.Pošto smo mi paraziti, izgleda da trebamo pocrkati u što većem broju.Gdje mi to živimo???

U jebote sad ću i ja početi ko gospodin Đuro ...   

Komunistička partija nikada nije trebala seljake, znači ovakve kakvi jesmo, privatnici. Njih su zanimali kombinati preko kojih se kralo (kao i danas todorić,žito itd) i to se subvencioniralo a ondašnje poljoprivednike jok ...
2000 godine kada su došli na vlast pokrenuli su isto hajku protiv seljaka ali ipak u manjim razmjerima jer je i sma ministar bio neka vrsta seljaka ...
Sada dolaskom opet na vlast sav teret krize se prebacuje na seljaka, i reže se na svakom mjestu a nabijaju nam se novi nameti ... smanjuje poticaj jer računaje da ćemo se (i da možemo se ) zaduživati te na taj način subvencioniramo i banke a i petrokemiju te sjemenarske institute ...

Nažalost tko prije a tko kasnije će shvatiti da komunističkoj partije ili danas SDP-u su seljaci smetalo, i tu se poi tome neće ništa promijeniti...

bogme da, decki u pravu ste 100%, sjecam se kad su dosli na vlast bilo je jako gadno, no izgleda da su ovaj puta odlucili da nas uniste do kraja   
po sebi gledam te poticaje sto dobim ja umnozim 5x, a sada sam jer su mi prepolovljeni poticaji smanjio proizvodnju na 50%. jedino mi zao sto sam stvarao i mucio se 10 godina otislo sve u vjetar ( da ne budem prost )
time gubi porezna, mirovinsko, zdrastveno, vise ljudi na burzi...
i sto su oni time dobili ?

falkon 2 je napisao/la:

opg biotrava je napisao/la:Kad su bili pregovori sa Linićem u Zagrebu(prošli prosvjedi) otvoreno je rekao seljacima(osim što ih je omalovažavao,prijetio i vrijeđao)da novci nisu problem,da novca ima(vidimo i za koga ima),ali da za seljake nema.Pošto smo mi paraziti, izgleda da trebamo pocrkati u što većem broju.Gdje mi to živimo???

U jebote sad ću i ja početi ko gospodin Đuro ...   

Komunistička partija nikada nije trebala seljake, znači ovakve kakvi jesmo, privatnici. Njih su zanimali kombinati preko kojih se kralo (kao i danas todorić,žito itd) i to se subvencioniralo a ondašnje poljoprivednike jok ...
2000 godine kada su došli na vlast pokrenuli su isto hajku protiv seljaka ali ipak u manjim razmjerima jer je i sma ministar bio neka vrsta seljaka ...
Sada dolaskom opet na vlast sav teret krize se prebacuje na seljaka, i reže se na svakom mjestu a nabijaju nam se novi nameti ... smanjuje poticaj jer računaje da ćemo se (i da možemo se ) zaduživati te na taj način subvencioniramo i banke a i petrokemiju te sjemenarske institute ...

Nažalost tko prije a tko kasnije će shvatiti da komunističkoj partije ili danas SDP-u su seljaci smetalo, i tu se poi tome neće ništa promijeniti...

2000 postao je ministar poljoprivrede Božidar Pankreić , sin seljaka Josipa , koji je u Saboru pričao viceve . I onda je Pankretić išao sa izmjenama zakona za državnu zemlju na štetu seljaka , to smo rekli Mesiću ali nismo ništa mogli promijeniti jer je bio REŽIMSKI Ustav  ! Posebnu štetu Pankretić je napravio sa izmjenama Zakona o potprama u stočarstvu i proizvodnji mlijeka .
Imao sam priliku razgovarati sa Pankretićem itd .

U SDP Vladi broj 2 , odlučili su se na feudalizam u kojem seljak ima status kmeta koji ima ili uzima državnu zemlju u zakup .

Sa uvozom , sa PDV 25 % na repromaterijal , sa skupim gorivom neminovno je daljnje uništavanje poljoprivrede ?

Koje je rješenje ? Naći predlagatelja zakona iz članka 85 Ustava ; Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik , klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada RH !
Slijedom napisanog ne možemo očekivati da će nesposobna Vlada predložiti zakone u interesu hrvatske poljoprivrede te  klubovi kukuriku koalicije !

Jedina je nada naći Ustavnog predlagatelja iz redova opozicije da uputi prijedloge Zakona pisane i od predstavnika nas koji imamo PRIVATNU zemlju!

Treba otvoreno pitati Karamarka da li on misli biti na platnom spisku , a da ga nema u Saboru ili će u ime kluba HDZ predložiti zakone i DOĆI u Sabor da ih brani ?????????????
Želim reći da ne moramo čekati da Karamarko dođe na vlast i predloži promjene !!!!!!!!!!!

Njegova retorika da traži ostavku Milanovića je demagogija !

Čime nas zabavljaju ?
Bacanjem kostiju bez mesa , slučajem X , Y , a sve da narodu usmjere misli od životnih problema i načina rješavanja !!