Pir

Evo, nađoh na njuškalu sjeme pira. Kaže čovjek da ide oko 300 kg/h i da je dobio oko tone. E sad, jel ima neko nekih iskustava s pirom? Koliko sam shvatio, sjeme je iz Like, a sijano u okolici SB-a. Nikakva umjetna gnjojiva, nikakvi pesticidi, sve ekološki. Planiro sam uzet nekih 100-200 kg, pa vidit kako ide. Skupo je, a i ljuštenje je problem. Inače, pir se sije skupa s pljevom, a tako se treba i vršit...

Niko nije radio s pirom? Dobra ili loša iskustva? Bolesti, nametnici i sl?

o piru 'znam' samo ovo

Pir, njem. Dinkel, tal. Farro, a stari hrvatski naziv je Krupnik.
Krupnik ili pir
Pir se prije upotrebe ljušti, a zbog njegove lupine je vrlo otporno i ne zahtijeve umjetna gnojiva niti insekticide, te je zbog bio uzgoja sve traženiji. Od pira se izrađuje poseban kruh. Zrno pira je odličnih svojstava pa sadrži vrijedne aminokiseline, ugljikohidrate, masti, vitamine B, E i K i brojne minerale.
Općenito, pir je prastara pšenica koja se uzgajala još prije 9000 godina u kolijevci civilizacije – srednjoj Aziji i Bliskom Istoku. Koristila se uglavnom kao kaša jer su sve tadašnje sorte bile obavijene čvrstim pljevicama. Zrno pšenice koje lagano ispada iz pljevica je „noviji čovjekov izum“ a prve sorte su oplemenjivanjem dobivene prije otprilike 1000 godina.
Smatra se da su pozitivna svojstva dinkel pšenice to što je probavljivija i ukusnija od obične pšenice, tako da je dobra za prehranu bolesnika i rekonvalescenta, te za prehranu djece i starijih osoba.
Nadalje, pojedine osobe alergične na proizvode od obične pše¬nice mogu u određenoj mjeri jesti proizvode od dinkel pše¬nice, no treba naglasiti da dinkl nije bezglutenska
Dinkl je interesantna forma pšenice koja se u RH rijetko susreće i agronomi o njoj vrlo malo znaju, posebice o agrotehnici proizvodnje.

RWA ima sjeme pira. oko 6kn/kg. sjetvena norma je kao zob njihova od 100-150 kg/ha. ja sam htio ove godine posijat oko 1/4 hektara za probu, al doma su 4 glave i svaka vuče na svoju stranu tako smo odustali za ovu godinu, al probo bi nagodinu isto ko i proso kojeg isto RWA ima ide 15 kg/ha

Viš, viš, a tamo se prodaje za 15 kn/kg. I kaže da ide 300 kg/ha. A jel imaš di očistit? Ima samo na par mjesta u Hrvatskoj navodno. Osim ako se može davati stoci neočišćen.

pa čistiš ga ako hoćeš brašno za sebe. mislim ako se ne varam recimo kravama paše kad u šrotu ima više vlakana pa sam ja to mislio normalno sašrotat isto ko i zob iako ima još više pljeve izgleda, al kao što rekoh to bi kravama trebalo bit dobro. za ostale životinje ne znam, al po meni što god jede zob može jest i pir

Onda ti je bolje zob posijat, trebali bi biti veći prinosi. Ali opet, prema ovome što paor kaže, kvalitetnije je od zobi. Mi smo sijali cca pola jutra zobi za sjeme i dobili oko tonu, s time da nije bilo nikakve zaštite ni umjetnih gnjojiva, ali jako je slaba, puno pljeve. Razmišljli smo i o mlinu na kamen, pa onda čistiti, ali ako bi išli na prodaju, ko zna jel bi se dalo išta prodat, a ulaganja čisto za sebe... hmmm?

ako ne daš umjetnjaka neće bit pira puno manje od ostalih žitarica. razlika je kad dodaš umjetnjak. pir ostane kao da i nisi dao umjetnjak, a ostale žitarice povećaju prinos. čuo sam i ja da pir ima najviše proteina i da ima dosta slame, mala ulaganja... zdravlje:)

ja sam pitao tu doma jedan mlin jel bi mogli zob mljeti. kaže može, al treba prosijavat e sad ne znam jel to komplicirano, trebalo bi probat. računam ako može zob moći će i pir (pito sam za zob jer nitko čuo za pir nije). druga varijanta je oljuštit zrno. ja sam mislio npr se raspitat gdje bi mogao oljuštit par vreća pira da imam za kruh, a ostatak kravama i svinjama. ako bi prodavao raspitaj se malo ispitaj tržište možda bi se i isplatilo ulaganje za stroj za ljuštenje. ugl u hrvatskoj se pir ljušti, al još nisam čuo da netko proso ljušti?

Meni dosta, nek bude 1,5 - 2 /ha i super. Sto vise slame - to bolje, slama nam treba za povrtlastvo starome. Susjed mi je rekao da dobro ocistim lifamov mlin i na njega jako sitno samljet, za prvu ruku, da vidim kako ce ispast. Kasnije mozda i za prodaju. Na koncu, nek imas par vreca svog brasna i dosta, ne treba ti vise. Sto se prosa tice, to mogu eventualno u 11-om mjesecu pitat, jer jedan covjek sije proso na veliko. Radi kamilicu i hranu za ptice. Bio kod njega gledat neki stari kombajn, taman se ponado da je Class Columbus, kad ono rascupani Univerzal Neznam kako ide proso za ptice, ali koliko sam vidio, ta hrana je dosta sitna, ali nisam se bas previse zagledavo...

evo ja kupio preko njuškala 25kg pira po 10kn/kg. skupo ko vrag, al eto sad ću imat svoje sjeme za naredne godine. ove godine ću posijat tih 25kg ili na jednu parcelu od 0,11ha ili na drugu 0,14ha pa će i norma sjetve bit ovisno koju parcelu odaberem ili 180kg(ha ili 230 kg/ha. ovaj na njuškalu kaže 300kg/ha, al mislim da pati od sindroma previsoke sjetvene norme od koje svi pate, a ja posijem upola manje nego netko takav a dobijemo isto ili ja još više dobijem (posijao sam zobi jednu vreću, a dobio 20 takvih, a ima ih koji su posijali 4 i dobili samo 16

ugl bilo bi dobro da sam već posijao, al eto vrijeme i zaostajanje sa izvozom gnojiva i oranjem čine svoje.

ugl ako je netko sijao, dobrodošli su savjeti i preporuke

Pir posijan jučer
25kg/0,15ha
norma sjetve - 160kg/ha, znači uopla manje nego mi je ovaj što mi je sjeme prodao preporučio jer sam po internetu naišao na podatke o normi sjetve od 100 do max 200 kg/ha. a i tih 25 kg je jedna puna vreća u koju inače stane recimo 50kg neke teže žitarice. dakle lagano sjeme, al još tome doprinosi njegova sjetvena norma od 300kg/ha gdje dobije puno manje zrno, barem ja tako mislim

mate22 je napisao/la:Pir posijan jučer
25kg/0,15ha
norma sjetve - 160kg/ha, znači uopla manje nego mi je ovaj što mi je sjeme prodao preporučio jer sam po internetu naišao na podatke o normi sjetve od 100 do max 200 kg/ha. a i tih 25 kg je jedna puna vreća u koju inače stane recimo 50kg neke teže žitarice. dakle lagano sjeme, al još tome doprinosi njegova sjetvena norma od 300kg/ha gdje dobije puno manje zrno, barem ja tako mislim

Premalo Mate. Trebao si makar 200 kg/ha staviti.
Ja sam lani sijao cca 230 kg/ha i bilo taman s time da su miševi malo prorijedili.

eh, sad je gotovo, al valjda bude donekle dobro. barem ću imati krupnije zrno i ne bude polijeganja valjda. gnojidba je samo stajnjak, al onako brutalno otpr 160 t/ha

dakle, pir je vani nekih 7-10 cm, počinje treći list ić van. odmah pored je Bc Mihelca pšenica brkulja, isto gnojenje itd i sad kolega majs reko si da je rijetko ovih 165kg/ha, a po tome kako izgleda, ne čini mi se da je tako, izgleda mi jako dobro taj pir tako da ne znam što bi bilo da sam posijao 300 kg/ha kolko mi je čovjek savjetovao.

pšenica je sijana 275 kg/ha na njivi pored i tek je nešto malo gušća. jednako napreduju, pir ima nešto uže listiće, treći list na piru je oko 1cm kraći, ukupno je pir isto visok ili oko 1 cm viši od Mihelce koja je nešto šira. Pir je za jednu dvje nijanse tamnije zelene boje od Mihelce

Jel kad ko vamo s foruma kombajnirao pir ??

..zanima me dali se mora šta posebno za isto kombajn spremati ......ono koja brzina bubnja ,vjetar koja sita i tako ..eto ako neko zna neka podijeli svoja iskustva ....

U naprijad hvala

Evo možda je ovo nešta što bi mogao nagodinu sijati umjesto pšenice ..



PIR - čudesna žitarica





Pir ili Krupnik ili Dinkel ili Spelta


Danas u našoj prehrani ova žitarica, stoji na prvom mjestu, bilo u obliku tjestenine, mlijeka, riže, kruha, brašna s kojim pečemo kolače, kave i svega ostalog.


Dok se nismo susreli sa Orijanovom alergijom na hranu i pitanjem kako sad dalje, nismo ni znali da pir postoji.


To je jedna od najhranjivijih i najpotpunijih žitarica koje postoje na ovome Svijetu i toplo ga preporučujem svakome od male bebe u obliku mlijeka i griza (kad počinjete sa bebinom dohranom) do starog čovjeka (kada više nemate svoje zubalo).


Ja ga čak Orijanu dajem kada ima slabiji apetit ili kad je bolestan pa ne želi jesti, kao pirovo mlijeko (voda u kojoj se kuhao pir) pomješano u kozje mlijeko ili čaj.





Za pir je zanimljivo to da se insektcidima i gnojidbom ne može uzgajati jer onda on jednostavno ne raste, nego propada, a njegove ovojnce na zrnu ga štite čak od ultraljubičastih zraka.


Najotporniji je trozrnati pir i u sebi ne sadrži gluten.


Pir je jedna od najstarijih poznatih vrsta žitarica, spominje se čak i u Starom zavjetu (Izlazak 9, 32 i Ezehiel 4,9). Potječe iz Azije još 15 000 p.n.e., pa si vi mislite. Iz Azije je donijeta na Bliski istok i od tada se proširila na cijeli teritorij Europe - u vrijeme rimljana, kaša od pira je bila ishrana rimske vojske i bila je glavna žitarica stoljećima ali je kasnije pala u zaborav.


Danas u našoj prehrani ona stoji na prvom mjestu bilo u obliku tjestenine, mlijeka, riže, kruha, brašna s kojim pečem kolače, kave i svega ostalog.


Isto tako ima široku primjenu kod ljudi koji su alergični na pšenicu (to je bio i naš slučaj) ali i kod osoba oboljelih od celijakije jer sadrži blaži oblik glutena ili ga nema (ovisno o vrsti pira). Orašastog je okusa, pa se slaže dobro npr. bademima, koja je isto tako vrijedna namirnica bogata kalcijem.





Budući da uspjeva na većim visinama, početkom ovog stoljeća počeo se uzgajati i na Alpama (u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj),ali i Sloveniji.


Veoma je sličan pšenici, tako da se i sastav njegovih hranjivih tvari u tablicama izračunava iz pšenice, ovisno o podrijetlu i načinu uzgoja.


Da bi ga čovjek mogao koristiti za prehranu, mora se oljuštiti, kao i ječam, tako da jednom oljušteno zrno više ne može proklijati.


Pir ili Krupnik je veoma otporno zrno i ne zahtijeva umjetna gnojiva ili insekticide, a uz to, tvrda ljuska štiti zrno od zračnih zagađenja pa je pogodan za biološki uzgoj.





Od krupnika se mogu pripremati različita jela, a može se peći i poseban kruh, koji je, međutim, puno bolji ako se kombinira i sa brašnima drugih žitarica - npr, sa ražinim brašnom.


Smatra se da je to hranjiviji i vrijedniji kruh od pšeničnog.


Zanimljivo je da neki bolesnici koji su alergični na gluten iz ostalih žitarica podnose krupnikovo brašno, iako i ono sadrži jednu slabiju vrstu glutena.


Osim toga, ljudi koji su alergični na ostale komponente pšenice također ponekad toleriraju krupnik, no, u tom slučaju treba paziti da se koristi čista kultura krupnika.





Zrno pira ili krupnika sadrži vrijedne aminokiseline u odličnom sastavu, ugljikohidrate, masti, sve vitamine B skupine, čak i B17 koji je antikarcinom, i vitamin E i K, te mnogobrojne minerale (željezo, fosfor, kalcij, magnezij, i mnoge druge).


Ova je žitarica lako probavljiva, tako da je dobra za prehranu bolesnika i rekonvalescenta, te za prehranu djece i starijih osoba.


Hranjive vrijednosti u piru ne opterećuju probavni sisitem, organizam ih lako usvaja i brzo ulaze u krvotok.


Na taj način stanice organizma su optimalno ishranjene i sposobne za visoke učinke.


Svojim sastavom pir podiže i imunitet organizma.


Koristi se u liječenju: crijevnih oboljenja, smetnji metabolizma, oboljenja bubrega, kod pretjeranog korištenja lijekova i raznih alergijskih simptoma.


U nekim je bolnicama u Njemačkoj pir uvršten u program liječenja: kroničnih infekcija kaoherpes i SIDA, oboljenja kostiju i živaca (Parkinsonova bolest, Alzehajmer, Artritis) kod liječenja raka i posljedica dužeg korištenja antibiotika.


Možemo reći da za pir tek dolazi njegovo vrijeme.


Kupujem ga u bio trgovini ili DM-u ali ga ima samo po kg, ima mjesto u Austriji (grad Costanza na Bolunskom jezeru) gdje je rašireni i provjereni uzgoj pira, pa ako imate mogučnost kod njih se može uzeti veća količina po puno povoljnijoj cijeni nego u našim trgovinama ili da se raspitate gdje ga u vašoj okolici najbliže sadi i uzgaja pir jer se sada već i kod nas (u Istri i Slavoniji) može naći njegov uzgoj.


Postoje 3 vrste, trozrnati koji ne trpi križanja, insekticide, gnojiva i nema glutena i dvozrnati i jednozrnati koji u sebi sadrže nešto glutena.





Možete u bio trgovinama kupiti i kavu od pira, kao što npr. ima i kava od ječma,a možete ju isami pripremati tako da najprije popržite zrna pira i zatim ih prokuhavate u vodi tri do četiri puta.




Što više puta prokuhavate popržena zrna, kava će biti jača i tamnija, a mogu je kao bijelu kavu piti i djeca.


Sa jednim poprženim i prokuhanim zrnima dobijete nekuvrstu kao čaj, koji opet možete pomiješati sa nekim drugim čajem koji volite.


Za pir i komorač je pozitivno još jedno, a to je da se njih može i do tri, četiri puta podgrijavati a da ne izgube svoja kvalitetna svojstva.

Evo isti je zrel i vlaga je ok danas krečem u probnu žetvu...znaći po prvi put u mom dugom i teškom profi seljačkom životu ču kositi isti ...biće danas štelanja kombajna dok ga ne uštimam ..ali neka još jedno iskustvo više ...čujemo se kasnije kako je sve prošlo   

[img][/img]
[img][/img]

Evo i koje slikice s košnje ..ludara eto sad sam i to kosio

Pokošeno 2,5ha pir-a eko
Bilo je malo početničke muke kako uštelati kombajn(koliko otvoriti korpu ,koji broj okretaja kako vjetar podesiti  i koja sita donjua staviti ) ali eto i to smo uspiješno svladali ..ipak sam ja profi seljak   

Kolki ti je prinos po ha?

IMT555 je napisao/la:Kolki ti je prinos po ha?

Nije rođo još vagano ..tako ne znam ali neosikiriki budeš na vrijeme obavješten   

Da nema pšenice unutri, još bi bio manji hl..

I pege, koliki bio prinos pira?

jel možda neka firma nudi kooperaciju za sjetvu pira?

Oce sijat ko pir ove jeseni?
Koja je cijena pira bila ove godine?

450e/tona ekološki pir u otkupu.