Višnja

Daj koju sliku bećarino iz berbe višanja i nasada općenito jebemu pitu

garavko je napisao/la:Molim Vas, tko zna tko su otkupljivači višnje na području Slavonije(Vukovar, Vinkovci, Županja, Osijek, Đakovo, Brod)???

Evo, prije Plodova zemlje se Hlad reklamirao da otkupljje visnju http://www.hlad.biz/Default.aspx

Krx je napisao/la:Daj koju sliku bećarino iz berbe višanja i nasada općenito jebemu pitu

Berbe kod mene ove godine nema, tako da nema ni slika od berbe. Kad prođe sezona bit će slika iz drugih višnjika i njihove berbe. Ako hoćeš povest ću te sutra u obilazak da malo vidiš kako izgledaju.

Pozdrav svima.
Novi sam clan foruma i dolazm iz Hercegovine, inace posjedujem 2 hektara visnje (1h oblacinske i 1h maraske). Zasad je u 5 godini i berba oblacinske je u toku, dok na marasku treba sacekati jos 10 do 20 dana.

višnjari dali netko ima kakav recept za napravit vino od višanja bio bih mu jako zahvalan kada bih dobio nekakven upute

dali se isplativo baviti višnjarstvom

https://www.youtube.com/watch?v=UPtxL-vpq7Y

https://www.youtube.com/user/ivek215#p/a/u/0/vXqqgoaye_s

jest da treba dosta radne snage, ali patent je cool

(bilo bi preporučljivo da špajzer drekne "Fire in the hole" )

Bok,

novi sam clan, uclanio se danas i nasao vec podosta zanimljivih informacija.

Naime, kupit cu 1 ha zemljista u Podravini te planiram posaditi gore 500 sadnica visanja. Gledam oblacinsku pa Vas molim info da li se to isplati ukoliko se zna da bi isao sa eko uzgojem i eko proizvodnjom?
Druga varijanta su mi bili ljesnjaci no visnja je nekako prevagnula.
Zanima me misljenje postojecih proizvodaca da li misle da je eko proizvodnja isplativa danas u Hrv mada ja racunam samo na izvoz jer koliko imam informacija, tamo je eko proizvodnja na cijeni dok kod nas to jos nije toliko aktualno.

Svaka informacija mi je korisna.

Jel se isplati i ne to ovisi o puno stvari, o tvom ulaganju u zemlju, strojeve... otplati toga svega... Kod eko proizvodnje bi mogao doć u problem sa crvom u višnji tj. sa suzbijanjem istog. Sličan problem je i kod borbe sa bolestima. Eko proizvod ima veću cijenu, ali i veće (skuplje) ulazne stavke u proizvodnji. S obzirom da je proizvodnja Oblačinske višnje najviše namjenjena (industrijskoj) preradi bit će ti otežan plasman konzumne robe koja nemože dugo stajati nakon berbe i nema neki veliki značaj na tržištu kao konzumna roba. O izvozu dobro razmisli jer imaš vrlo male količine robe, potrebno ti je dosta "papira" da bi mogao izvest robu van, a najveći problem ti je što (vani) trebaš nać kupca za svoju robu što je dosta teško.

Puno hvala na brzom odgovoru.

Jel mi mozete mozda vi preporuciti neku sortu koja bi bila najbolje isplativa za eko proizvodnju?

Sto se tice izvoza, tu nemam problema, radim u farmaceutici, svakodnevno u kontaktu sa 15 zemalja europe, od Rusije prema zapadu, tako da imam mnogo prijatelja tamo koji bi pomogli bez problema.

Jel mi mozete reci di bih mogao vise nauciti o eko proizvodnji kako bih krenuo u to potpuno pripremljen bez ikakvih pocetnickih greski i nazadovanja?

jos jednom zahvaljujem na tako brzoj reakciji i odgovoru.

Sortu nebih znao preporučit i čisto sumnjam da ima neka sorta višnje koja je "najbolja" za eko uzgoj. Kod nas je načešća Oblačinska višnja pa onda ima nešto Cigančice, na području Zadarskog zaleđa ima Maraske i to je uglavnom to. Ima (dosta) manji broj nasada sa sortama Rexelle, Hajamanova najbolja i konzerva, Keleris... Na području Mađarske i Srbije te vrlo malo kod nas ima nasada Mađarskih sorti Pandy ili je to Pandy grupa unutar koej su te sorte čija imena neznam napamet. Najveći udio suhe tvari (i najjaču aromu) ima Maraska, potom Oblačinska, pa Pandy. Za ostale neznam.

Treba se raspitat kod voćarskih stručnjaka. Vrlo rado ću preporučit Osiječki Institut odjel za voćarstvo i kolegu Dugalića te njegovu ekipu. I Boris Puškar je radio selekciju Oblačinske i on vjerojatno ima neke interesantne informacije o eko uzgoju. Inače Puškar radi u Herbosu. Tu su i profesori sa Osječkog i Zagrebačkog polj. fakulteta da ih sad nenabrajam.

Jesu vam u farmaciji (kojom se bavite) interesantni voćni koncentrati?

Hvala na objasnjenju, nekako mi se maraska cini najprivlacnija. Ne samo zbog suhe tvari vec sam nasao na netu i eko imanje obitelji Skec iz Kozarevca kod Bjelovara koji imaju 7 ha oblacinske i maraske u cistom eko uzgoju. Hm, ne znam, stvarno cu kontaktirati neke od strucnjaka ( hvala na imenima i informaciji ) jer ne bih uletavao u nesto kao muha bez glave. Nadalje, racunam i na poticaje, i to planiram ispitati u slejdecih par tjedana, te kakve su mogucnosti i zahtjevi za zupanijske i drzvane poticaje te cu malo prouciti IPARD i SAPARD ako imaju kakvih doticajnih tocki sa, konkretno, uzgojem visnje.
Bacit cu se ovih dana na izradu studije i investicijskog plana te planiram napraviti pravi mali elaborat od kojih 100 tinjak stranica posto sam po struci ekonomist s naglaskom na medunarodno.
A sad sto se tice farmacije, mogu pitati svoje klijente. Naime, mi proizvodimo prazne kapsule i to 98% za izvoz, tako da je nas finalan proizvod prazna kapsula koju farmaceutske kuce dalje filaju sa svojim aktivnim supstancama. I to ide naveliko, kao što rekoh, od Rusije preko Bjelorusije i sl.zemalja sve do UK-a, Sj.Amerike i tako. Po mom misljenju, sto se tice eko voća, najperspektivnija tržišta su UK, Češka ( koja ima dosta svojih proizvodjaca no citao sam negdje da i dalje uvoze ) te možda Rusija koja se razvila u jedno od najjacih trzista svijeta i tamo bi se fino dalo plasirati eko proizvodnju, pa i samo tržište Moskve bi značilo kao 5-6 tržišta RH.
Što se tiče voćnih supstrata, mislim da u farmaciji to ne bi bilo toliko interesantno no ne treba zanemariti tržište food suplementa ( dodataka prehrani ) koje zadnjih godina bilježi ogroman rast.
U Hrvatskoj bi se mogli obratiti Encianu za koji sve radi tvrtka Magdis, mislim da je magdis samo contract manufacturing stoga mislim da Encian ima glavnu riječ, no pogledajte i Magdis, u zdanjih par mjeseci su izdali svoj brend te bi ga možda nadopunili nekim voćnim proizvodom.
Ako će vas zanimati food suplement proizvođači, javit mi na pp a ja vam onda dam po nekoliko tvornica iz svake zemlje pa probajte s njima. S nekima sam u jako dobrim odnosima pa mogu i ja možda pomoći.

Eto toliko zasad od mene.

Maraska na kontinetu teško da može postić briksažu i aromu ko na moru. Državnih poticaja za podizanje nasada nema, a za županijske neznam. EU preko SAPARD-a sufinancira podizanje trajnih nasada, a dal višnja ulazi u program to neznam. Za jabuku znam 100 % da prolazi.

PP slijedi.

Iturk10 je napisao/la:Hvala na objasnjenju, nekako mi se maraska cini najprivlacnija. Ne samo zbog suhe tvari vec sam nasao na netu i eko imanje obitelji Skec iz Kozarevca kod Bjelovara koji imaju 7 ha oblacinske i maraske u cistom eko uzgoju. Hm, ne znam, stvarno cu kontaktirati neke od strucnjaka ( hvala na imenima i informaciji ) jer ne bih uletavao u nesto kao muha bez glave. Nadalje, racunam i na poticaje, i to planiram ispitati u slejdecih par tjedana, te kakve su mogucnosti i zahtjevi za zupanijske i drzvane poticaje te cu malo prouciti IPARD i SAPARD ako imaju kakvih doticajnih tocki sa, konkretno, uzgojem visnje.
Bacit cu se ovih dana na izradu studije i investicijskog plana te planiram napraviti pravi mali elaborat od kojih 100 tinjak stranica posto sam po struci ekonomist s naglaskom na medunarodno.
A sad sto se tice farmacije, mogu pitati svoje klijente. Naime, mi proizvodimo prazne kapsule i to 98% za izvoz, tako da je nas finalan proizvod prazna kapsula koju farmaceutske kuce dalje filaju sa svojim aktivnim supstancama. I to ide naveliko, kao što rekoh, od Rusije preko Bjelorusije i sl.zemalja sve do UK-a, Sj.Amerike i tako. Po mom misljenju, sto se tice eko voća, najperspektivnija tržišta su UK, Češka ( koja ima dosta svojih proizvodjaca no citao sam negdje da i dalje uvoze ) te možda Rusija koja se razvila u jedno od najjacih trzista svijeta i tamo bi se fino dalo plasirati eko proizvodnju, pa i samo tržište Moskve bi značilo kao 5-6 tržišta RH.
Što se tiče voćnih supstrata, mislim da u farmaciji to ne bi bilo toliko interesantno no ne treba zanemariti tržište food suplementa ( dodataka prehrani ) koje zadnjih godina bilježi ogroman rast.
U Hrvatskoj bi se mogli obratiti Encianu za koji sve radi tvrtka Magdis, mislim da je magdis samo contract manufacturing stoga mislim da Encian ima glavnu riječ, no pogledajte i Magdis, u zdanjih par mjeseci su izdali svoj brend te bi ga možda nadopunili nekim voćnim proizvodom.
Ako će vas zanimati food suplement proizvođači, javit mi na pp a ja vam onda dam po nekoliko tvornica iz svake zemlje pa probajte s njima. S nekima sam u jako dobrim odnosima pa mogu i ja možda pomoći.

Eto toliko zasad od mene.

IPARD se ne isplati na tako malim povrsinama (spomenuli ste jedan hektar) jer svi papiri koje treba prikupiti kostaju taman toliko koliko Ipard fond vraca, a i ima jos nekih stvari koje usporavaju citav proces.

sto se tice Encijana i slicnih firmi - nema smisla s njima suradjivati; jer u pravilu traze da im se donese finalni proizvod pa ce ga oni kao distribuirati i to pod svojim imenom. pa kad vec imam finalni proizvod onda ga znam sam i plasirati.

Bećarina pusta je napisao/la:Sortu nebih znao preporučit i čisto sumnjam da ima neka sorta višnje koja je "najbolja" za eko uzgoj. Kod nas je načešća Oblačinska višnja pa onda ima nešto Cigančice, na području Zadarskog zaleđa ima Maraske i to je uglavnom to. Ima (dosta) manji broj nasada sa sortama Rexelle, Hajamanova najbolja i konzerva, Keleris... Na području Mađarske i Srbije te vrlo malo kod nas ima nasada Mađarskih sorti Pandy ili je to Pandy grupa unutar koej su te sorte čija imena neznam napamet. Najveći udio suhe tvari (i najjaču aromu) ima Maraska, potom Oblačinska, pa Pandy. Za ostale neznam.

Treba se raspitat kod voćarskih stručnjaka. Vrlo rado ću preporučit Osiječki Institut odjel za voćarstvo i kolegu Dugalića te njegovu ekipu. I Boris Puškar je radio selekciju Oblačinske i on vjerojatno ima neke interesantne informacije o eko uzgoju. Inače Puškar radi u Herbosu. Tu su i profesori sa Osječkog i Zagrebačkog polj. fakulteta da ih sad nenabrajam.

Jesu vam u farmaciji (kojom se bavite) interesantni voćni koncentrati?

na kakve tocno koncentrate mislite ?? cisti maticni sok ili koncentrat u prahu.

Mislim da koncentrat i matični sok nisu isti. Kod koncentrata briksaža ide preko 65 (65-70), a kod matičnog soka briksaža je niža. Ja sam spominjao koncnetrat sa birksažom 65-70.

elsale je napisao/la:

Iturk10 je napisao/la:Hvala na objasnjenju, nekako mi se maraska cini najprivlacnija. Ne samo zbog suhe tvari vec sam nasao na netu i eko imanje obitelji Skec iz Kozarevca kod Bjelovara koji imaju 7 ha oblacinske i maraske u cistom eko uzgoju. Hm, ne znam, stvarno cu kontaktirati neke od strucnjaka ( hvala na imenima i informaciji ) jer ne bih uletavao u nesto kao muha bez glave. Nadalje, racunam i na poticaje, i to planiram ispitati u slejdecih par tjedana, te kakve su mogucnosti i zahtjevi za zupanijske i drzvane poticaje te cu malo prouciti IPARD i SAPARD ako imaju kakvih doticajnih tocki sa, konkretno, uzgojem visnje.
Bacit cu se ovih dana na izradu studije i investicijskog plana te planiram napraviti pravi mali elaborat od kojih 100 tinjak stranica posto sam po struci ekonomist s naglaskom na medunarodno.
A sad sto se tice farmacije, mogu pitati svoje klijente. Naime, mi proizvodimo prazne kapsule i to 98% za izvoz, tako da je nas finalan proizvod prazna kapsula koju farmaceutske kuce dalje filaju sa svojim aktivnim supstancama. I to ide naveliko, kao što rekoh, od Rusije preko Bjelorusije i sl.zemalja sve do UK-a, Sj.Amerike i tako. Po mom misljenju, sto se tice eko voća, najperspektivnija tržišta su UK, Češka ( koja ima dosta svojih proizvodjaca no citao sam negdje da i dalje uvoze ) te možda Rusija koja se razvila u jedno od najjacih trzista svijeta i tamo bi se fino dalo plasirati eko proizvodnju, pa i samo tržište Moskve bi značilo kao 5-6 tržišta RH.
Što se tiče voćnih supstrata, mislim da u farmaciji to ne bi bilo toliko interesantno no ne treba zanemariti tržište food suplementa ( dodataka prehrani ) koje zadnjih godina bilježi ogroman rast.
U Hrvatskoj bi se mogli obratiti Encianu za koji sve radi tvrtka Magdis, mislim da je magdis samo contract manufacturing stoga mislim da Encian ima glavnu riječ, no pogledajte i Magdis, u zdanjih par mjeseci su izdali svoj brend te bi ga možda nadopunili nekim voćnim proizvodom.
Ako će vas zanimati food suplement proizvođači, javit mi na pp a ja vam onda dam po nekoliko tvornica iz svake zemlje pa probajte s njima. S nekima sam u jako dobrim odnosima pa mogu i ja možda pomoći.

Eto toliko zasad od mene.

IPARD se ne isplati na tako malim povrsinama (spomenuli ste jedan hektar) jer svi papiri koje treba prikupiti kostaju taman toliko koliko Ipard fond vraca, a i ima jos nekih stvari koje usporavaju citav proces.

sto se tice Encijana i slicnih firmi - nema smisla s njima suradjivati; jer u pravilu traze da im se donese finalni proizvod pa ce ga oni kao distribuirati i to pod svojim imenom. pa kad vec imam finalni proizvod onda ga znam sam i plasirati.

Hvala na ipard objasnjenju, ugovorit cu sastanak iduci tjedan u nasoj zupaniji pa da vidim sto se sve moze napraviti s tako malim zemljistem. Stvar je u tome da houc imati za pocetak hektar SVOG zemljista a ne uzet masni kredit od banke i sl pa da im budem rob
A sto se tice enciana, sve je stvar vaše sposobnosti pregovaranja i snalazljivosti. Konkretno nemam iskustva no suradnja se uvijek da ostvariti ako obje strane imaju neke interese. Ovo za finalan proizvod se ne slazem u potpunosti jer ne moze netko doma napraviti koncentrat i plasirati ga pod encianovim brandom kao finalan proizvod, mislim da se prvenstveno trebaju osigurati svi zadani parametri za određen proizvod a osoba koja kod kuce nema certificirani laboratorij ne moze to nikako napraviti. Naravno, Encian je tek mala kap u moru sličnih proizvodjaca kojih ima mali milion.

Bećarina pusta je napisao/la:Mislim da koncentrat i matični sok nisu isti. Kod koncentrata briksaža ide preko 65 (65-70), a kod matičnog soka briksaža je niža. Ja sam spominjao koncnetrat sa birksažom 65-70.

naravno da nije isto, slazem se.
no taj koncentrat se dobije dodavanjem secera u maticni sok, ako se ne varam. i onda on moze biti u tekucem obliku ili prahu.

Iturk10 je napisao/la:

Hvala na ipard objasnjenju, ugovorit cu sastanak iduci tjedan u nasoj zupaniji pa da vidim sto se sve moze napraviti s tako malim zemljistem. Stvar je u tome da houc imati za pocetak hektar SVOG zemljista a ne uzet masni kredit od banke i sl pa da im budem rob
A sto se tice enciana, sve je stvar vaše sposobnosti pregovaranja i snalazljivosti. Konkretno nemam iskustva no suradnja se uvijek da ostvariti ako obje strane imaju neke interese. Ovo za finalan proizvod se ne slazem u potpunosti jer ne moze netko doma napraviti koncentrat i plasirati ga pod encianovim brandom kao finalan proizvod, mislim da se prvenstveno trebaju osigurati svi zadani parametri za određen proizvod a osoba koja kod kuce nema certificirani laboratorij ne moze to nikako napraviti. Naravno, Encian je tek mala kap u moru sličnih proizvodjaca kojih ima mali milion.

pa na tako maloj povrsini jedino sto se isplati je voce ili povrce, s tim da povrce trazi puno vise rada i veliku investiciju. a kod voca po jedinici povrsine najveci prihod se ostvaruje na bobicastom vocu.

Slazem se u potpunosti da na maloj povrsini ne mogu ocekivati čuda. Kako dosta radim i putujem po Europi i Aziji, ovaj uzgoj će u prvih par godina biti više hobi a dalje ćemo vidjeti kakve benefite će EU dati a ako ništa drugo, bar će cijena poljoprivrednog zemljišta otići u zrak pa i uz propalu investiciju, računam da će prodaja zemljišta to sve vratiti.
No nadam se da će višnje lijepo uspijevati i bar anulirati uložen novac...

Iturk10 je napisao/la:Slazem se u potpunosti da na maloj povrsini ne mogu ocekivati čuda. Kako dosta radim i putujem po Europi i Aziji, ovaj uzgoj će u prvih par godina biti više hobi a dalje ćemo vidjeti kakve benefite će EU dati a ako ništa drugo, bar će cijena poljoprivrednog zemljišta otići u zrak pa i uz propalu investiciju, računam da će prodaja zemljišta to sve vratiti.
No nadam se da će višnje lijepo uspijevati i bar anulirati uložen novac...

ne bi se bas slozio s ovim o cijeni zemljista ali to je neka druga tema.

sretno vam s visnjama; i meni je u planu neki manji nasad podici , cisto da dobijem vlastitu sirovinu za preradu, samo se dvoumim, na kontinentu ili u Dalmaciji.

Što se tiče zemljišta, realna cijena 1 ha u kontinentalnom dijelu ( Podravina) je 3.000 € ( ljudi traže po 5.000 € no uz malo pregovora spusti se to na pristojnih 3.500 € ). To je informacija koju sam dobio od službene osobe upućene u cijenu i ponudu.
Što se tiče EU, još od prije par godina, naglašavano je da je hrvatska raj za poljoprivredu. U EU je cijena 1 ha dobrog poljoprivrednog zemljišta oko 12.000 € ( konkretno u Češkoj, oko mjesta Kyov, 60 km od prijelaza Hodonin na granici Mađarske i Češke ). Znači 4 puta veća cijena.

A sad koliko će trebati RH da se uspješno integrira u EU i kada će početi vrijediti novi tržišni zakoni i cijene, to ćemo vidjeti.

Ja planiram 1 ha u blizini mjesta gdje živim kako bih mogao svakodnevno popodne skočiti do voćnjaka i raditi tamo jer se ne mogu posvetiti samo tome.

Sta se tice zemljista kod nas u Prespa Makedonija cijena 1 Ha iznosi oko 20000 eu ( konkretno 2 eu za 1x1 m )

Cijena poljoprivrednog zemljista ( bez urbanizma! ) ne moze biti tako visoka.

Za usporedbu, cijena 1 Ha u HR u gradskom podrucju moze dostici i 130.000 € al samo zbog lokacije, 20km dalje u selu, cijena je opet 3.000 €.