Cijena kukuruza

Tovljač junadi je napisao/la:Koliku vlagu je imao taj kukuruz kojeg ste vozili?
hvala

Kukuruz je suhi vlaga 12,5%

ljudi koliko bi se moglo dobit za kukuruz sa njive sad? al se uspio osusit na stabljici..

Nama su ovaj suhi obračunali danas po 1,52+pdv. Taj s njive ne znam, dali bi ga prodo na malo ili nekom od otkupljivača. Mislim da se nije na stabljici osušio na vlagu ispod 14%.

ma nekom ovako..sutra ce stari nosim izmjerit vlagu pa cemo vidit..ali nema vise od 16..

Kod mene u selu je čovjek kukuruz sad krunio i prodo po 1,3 kn na malo. ništa te ne nagovaram samo kažem ono što znam . Možda se kod vas može dobit i više, a ovom čovjeku je i novac trebo hitno. Pa je možda i to utjecalo na cijenu. Uglavnom sve je brzo prodo.

Ajd javi koja je vlaga

sutra cu javit navecer..kod nas je oko 130 sa njive do 20% vlage..a sad vidit cemo.. ma puno mi je 8 tona na malo prodavat.. slabo bi onda ovdje kod nas prodo..

vlaga je 15.3..jel ima kakav kupac?

Danas ide 20 tona po 1.50

kod mene je 1,57 na veliko u zadruzi vlaga 14%

šta mislite o cijeni kukuruza vlažnoga jel bi mogla cijena biti ko i prošle godine

sudeći po globalnim procjenama, slično...mada u nas vrijede "neka posebna pravila"

http://www.wattagnet.com/24199.html

prodajem kukuruz u zrnu sorte pioneer 1.6kn/kg

paor je napisao/la:sudeći po globalnim procjenama, slično...mada u nas vrijede "neka posebna pravila"

http://www.wattagnet.com/24199.html

Ja ne bih rekao da kod nas vrijede neka posebna pravila. Pravilo je uvijek (i svuda) isto: kuna prodavaocu manje uvijek je kuna kupcu više a pravilo vrijedi i obratno. Veliki kupci rade sve da si 'tržišnu' utakmicu namjeste u svoju korist, pa da prvo pravilo mogu primjenjivati. S obzirom da dražva ništa po tom pitanju ne poduzima - valda će se mogućnosti takve 'tržišne' igre smanjivati u budućnosti kada postanemo dio većeg tržišta (EU i globalnog). Sada smo to samo deklarativno.

Inače velika je stvar sama po sebi znati da netko predviđa mogući porast svjetske cijene kukuruza na 9 USD/Bu, jer to može itekako utjecati na odluku prodavati sada ili kasnije. Ali kod nas nitko ne izlazi sa takvim procjenama jer zašto 'uznemiravati javnost'? A i možeš nešto zaraditi ako imaš tu informaciju, a drugi je kao nemaju. Srećom, postoji internet pa to svi možemo pročitati. Nadam se da prolaze vremena kada su samo veliki svećenici znali za točan datum pomračine sunca, pa su to eksploatirali da bi vladali neukim narodom.
Uglavnom kod odluke o prodaji sada ili kasnije treba točno razmotriti sve spekte da se iz proizvedenog izvuče maksimalno, a procijene su tek procjene. Samo treba paziti da ne završi ovako:

trgovci bi se mogli pozabaviti i mišlju da će ostat s punim skladištima ako im kupci krepnu

Fidelito je napisao/la:

paor je napisao/la:sudeći po globalnim procjenama, slično...mada u nas vrijede "neka posebna pravila"

http://www.wattagnet.com/24199.html

Ja ne bih rekao da kod nas vrijede neka posebna pravila. Pravilo je uvijek (i svuda) isto: kuna prodavaocu manje uvijek je kuna kupcu više a pravilo vrijedi i obratno. Veliki kupci rade sve da si 'tržišnu' utakmicu namjeste u svoju korist, pa da prvo pravilo mogu primjenjivati. S obzirom da dražva ništa po tom pitanju ne poduzima - valda će se mogućnosti takve 'tržišne' igre smanjivati u budućnosti kada postanemo dio većeg tržišta (EU i globalnog). Sada smo to samo deklarativno.

Inače velika je stvar sama po sebi znati da netko predviđa mogući porast svjetske cijene kukuruza na 9 USD/Bu, jer to može itekako utjecati na odluku prodavati sada ili kasnije. Ali kod nas nitko ne izlazi sa takvim procjenama jer zašto 'uznemiravati javnost'? A i možeš nešto zaraditi ako imaš tu informaciju, a drugi je kao nemaju. Srećom, postoji internet pa to svi možemo pročitati. Nadam se da prolaze vremena kada su samo veliki svećenici znali za točan datum pomračine sunca, pa su to eksploatirali da bi vladali neukim narodom.
Uglavnom kod odluke o prodaji sada ili kasnije treba točno razmotriti sve spekte da se iz proizvedenog izvuče maksimalno, a procijene su tek procjene. Samo treba paziti da ne završi ovako:

Univerzalna pravila su za sve slična, ali varijacije na temu su itekako prisutne. Naša specifičnost skorašnjih godina je da su nam inputi visoki, a cijene žitarica među nižim na sjevernoj hemisferi. Znači da nam tržišni okviri nisu dobro regulirani. To je već druga priča, jel...

Predviđanja u poljoprivredi su vrlo teška jer glavni parametar za kalkulaciju (prihod) nije egzaktan nego ovisi o mnogo if-ova (programerski rečeno), a najveći if je agroklima koju je praktički nemoguće predvidjeti.
Nekad davno su takvi crop-yeald extremi uzrokovali prave pomore i bogaćenja, dok danas zahvaljujući tehnologiji prerada i transporta, ti extremi bivaju lakše probavljivi. No sve značajniji kompezator novijeg doba je to što svakih pola godine žitarice rode na različitoj hemisferi. Nekima to čak zadaje glavobolje (trgovcima, špekulantima, političarima, analitičarima, vračevima, masonjerima...), no činjenica je da tržišta sve više ovisi o tom principu spojenih posuda.
Mi smo nigdje, mi smo sitni i ne trebamo rabiti svoje glavice u tu svrhu iako imamo i pomoćne resurse (internet i drugi mediji).
I što nam je činiti. Ništa iliti po nahođenju jer ako ti netko i dade za danas korisnu informaciju, ona je po prirodi stvari plod slučajnosti što znači ta takva informacija već sutra može biti nekorisna (štetna).

Ponukan službenim izvješćem Belja o devetomjesečnom poslovanju gdje je iskazan primjeran gubitak, odem na forum sitnih dioničara (za naše pojmove to su lovatori, čak profesionalci) i što pročitam: dijametralno suprotna mišljenja i predviđanja. Srećom nisam u prilici i potrebi ni sa čim špekulisati i tražiti savjet profesionalaca i interneta, a da jesam - ne bih slatko spavao.

U kalkulaciji trenutnih cijena žitarica (i predviđanja istih) dosta velik utjecaj ima procjena potrošnje ali i visina trenutnih rezervi žitarica. Sada su te rezerve (takozvani carryover, to jest onaj dio uroda žitarica koji nije prodan nego se prenosi iz godine u godinu) vrlo niske u odnosu na period od prije 5-10 godina. Sada su te rezerve minimalne i bilo kakav poremećaj u opskrbi doveo bi do naglog porasta cijena. To je glavni razlog zašto su futures ili kupovina u budućnosti na visokom nivou. Bilo je godina kada je za pojedine vrste žitarica carryover u SAD-u bio skoro u visini jednogodišnje proizvodnje, a to je velika zaliha. S obzirom da su ti podaci javni - kupci su to znali i nudili su minimalne cijene, dok je sada ta zaliha (carryover) minimalna i postoji opravdan strah od prekida opkskrbe. To dovodi do porasta cijena, a ja bih rekao da su sada cijene žitarica na nekom realnom nivou (s obzirom na cijene inputa).
Kod nas je uvijek neka posebna priča, to je istina, ali to je više krivnja države jer ona stvara situaciju (okruženje) da se to omogući. Možda se to regulira pristupanjem EU. Jer ovo očito dogovaranje velikih zaista nije normalno, tržišno i zakonito ponašanje. Tu je i problem jer mi smo mala država i jedan Agrokor je prevelik za naše lokalne okvire, a premali za svjetsku utakmicu.

Stanje zaliha svakako jest jedan od parametara stanja na tržištu, ali ja to ipak ne doživljavam presudno. Po meni je to više psihološki element. Bukvalizirana usporedba bi bila da ja neću kupiti dva kruha zato što su zalihe niske. Hoću reći one ne kreiraju značajno povećanu potražnju. U neoliberalnom uređenju takava roba je zapravo balast (umrtvljeni kapital). U posljednje vrijeme se mogu pročitati ideje za stvaranjem banki hrane i sl. što samo pokazuje da ni institucije ne izdvajaju pretjerana sredstva u te svrhe.

S druge strane, daj bože dvije rodne godine i hopsa, evo nama pšenice na 80 lp, a zalihe koje će biti "obnovljene" su zapravo samo pokazatelj viška ponude.

Kupio bih par tona osusenoga kukuruza u zrnu pa me zanima kada bih se mogao kukuruz uskadistiti i kada bih si otprilike mogao ocekivati konacnu najnizu cijenu kukuruza i kada zavrsava sva zetva kukuruza?

Najniža cijena - obično je ona u toku žetve, makar ne mora biti pravilo. A što se tiče berbe kukuruza - to je jako rastezljiv pojam. Kukuruz je kultura koja se bere većinom u jesen, ali ima je kasnije u prodaji i iz 'proljetne berbe' (proizvođači je ne poberu u jesen, ngo ga ostave na polju preko zime do proljeća i onda ga beru). Ako se skladišti kukuruz - bitno je da je uskladišten suh, tako da ne dolazi do kvarenja, a to se tiče posebno toplijih krajeva.

mislim da bi krajem listopda kukuruz bio najpovoljnije cijene i najsuši

kada mi zavrsi svinjokolja potrazim onda nekog od vas da mi proda jedno 10 tona kukuruza suhog u zrnu
neznam koliku ulogu ima recimo da uzmem u klipu suhi kukuruz odnosno jeli ima kakve koristi od same sredine klipa kada ga dajem svinjama ..

Ima li kakvih naznaka o cijeni kukuruza rod 2013 ? Ja sam nepouzdano čuo baza 90 lipa kilogram. Ima tko kakvu utješnu cijenu ?

Izgleda da ja opet vozim u Deželu

Ja sam načuo da neki janez plača 135€ suhu.

Rajtek je napisao/la:Ja sam načuo da neki janez plača 135€ suhu.

To je cijena jako bliska trenutnoj cijeni na burzi u Chicagu, samo bez prijevoza.