Sadnja u brazdu

Kako ide tehnika sadnje (konkretno lijeske) u brazdu.
Jedan kolega mi rece da je on sadio tako da na pripreljeno zemljiste (poorano, potanjurano) jednobraznim plugom izvuce brazdu, u nju dva covjeka idu i na oznacenim mjestima sade (jedan drzi sadnicu, drugi zatrpava). Poslije se ostaci brazdi drljacom sa ukosenim radnim tijelima zatrpaju.

Nekako mi nije jasna ova operacija zatrpavnaja drljacom ... tu bi ratari mogli puno reci . Ajmo reci da govorimo o nosenoj sa 20 tanjura.
Kako se to ukose tanjuri da zatrpaju brazdu? Koliko je meni poznato prvi red tanjura izbacuje van, a drugi unutra. Po tome bi prvi red trebalo maksimalno ukosti, a drugi ravno (i/ili nekako sa toplinkom namjestiti da samo prvi red tanjura ide po zemlji). Sto mislite?
Koliko brzo bi se moralo ici? Kolika je to tlaka za traktor? (u prvom redu mislim ima li uopce smisla razmisljati o takvom necem sa nerazradjenim IMT539)

Jeli netko sadio vocke na takav nacin. Kako funkcionira stroj za sadnju? Jeli se to kvalitetno napravi? Dali se mora ici iza stroja i gaziti oko sadnice jer je jako bitno da je oko sadnice dobro ugazena? jeli netko sadio vocke strojem?

Puno pitanja, ali ajmo redom. Iznesite misljenje/iskustvo (vec sam si poslozio plan da cu saditi pod lopatu, ali me ovaj kolega malo pokolebao rekavsi da je 4 Ha zasadio sa dva covjeka za jedan dan, plus dan prije izoravanje brazde i oznacavanje i treci dan zatrpavanje brazde)

Smiljan je napisao/la:
Nekako mi nije jasna ova operacija zatrpavnaja drljacom ... tu bi ratari mogli puno reci . Ajmo reci da govorimo o nosenoj sa 20 tanjura.

ti govoriš o tanjurači,a ne o drljači.

Da tocno. Tipfeler. Dakle govorimo o tanjuraci, naravno

Ja sam kao osnovnoškolac sadio hrastove pod brazdu . Sjedneš na plug , traktorista prvo odore jednu brazdu i pri povratku samo ubadaš sadnice između zadnje brazde iz prošlog prohoda i ove koju sada oreš pa ih poklapa . Eno sada je to šuma stani i gledaj

To su dvije brazde ako sam dobro shvatio? Prvim prolazom napravi jednu brazdu, vi stavite sadnicu i on u povratku to sto je izbacio prvim prolazom vrati nazad?
Jeli se takvim sistemom moze dobro ugaziti oko stabljike ili je to "mission imposible"?

Zasto: zato jer je kazu vrlo kriticno ako se dobro ne ugazi jer se onda zimi zavuce voda oko korijena koja se smrzne pa biljka ne moze do vode kroz led i zato se sasusi.

Jeli zemlja bila pripremljena prije te vase akcije?

Smiljan je napisao/la:To su dvije brazde ako sam dobro shvatio? Prvim prolazom napravi jednu brazdu, vi stavite sadnicu i on u povratku to sto je izbacio prvim prolazom vrati nazad?
Jeli se takvim sistemom moze dobro ugaziti oko stabljike ili je to "mission imposible"?

Zasto: zato jer je kazu vrlo kriticno ako se dobro ne ugazi jer se onda zimi zavuce voda oko korijena koja se smrzne pa biljka ne moze do vode kroz led i zato se sasusi.
Jeli zemlja bila pripremljena prije te vase akcije?

To je jedan od jačih razloga zašto nesaditi u brazdu, još se zna dogodit da na nagibu voda odnese zemlju iz brazde i oko sadnice (oko korijena) pa se sadnica zna osušiti. Problem je i izvući pravac sa jednom brazdom, problem je i tu zemlju kasnije vratiti nazad. No pored svih tih problema ljudi (neki) i dalje sade u brazdu. J sam sve svoje sadnice sadio u rupu kopanu traktorskim svrdlom.

Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

pingo je napisao/la:Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

Kulaš je komad svoje loše zemlje odlučio zasijati hrastom. Razbaco je žir (mislim da je rasipačem) uzeo tešku tanjuraču (Taru) i dobro istanjiro i kaže da je žir niko.

Bećarina pusta je napisao/la:

pingo je napisao/la:Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

Kulaš je komad svoje loše zemlje odlučio zasijati hrastom. Razbaco je žir (mislim da je rasipačem) uzeo tešku tanjuraču (Taru) i dobro istanjiro i kaže da je žir niko.

Ali moje ti je skoro pod špagu posađeno !!!
Koliko je otac uspio ravno vući brazde toliko su ravno redovi sada . Ma izgleda super .

Bećarina pusta je napisao/la:

Smiljan je napisao/la:To su dvije brazde ako sam dobro shvatio? Prvim prolazom napravi jednu brazdu, vi stavite sadnicu i on u povratku to sto je izbacio prvim prolazom vrati nazad?
Jeli se takvim sistemom moze dobro ugaziti oko stabljike ili je to "mission imposible"?

Zasto: zato jer je kazu vrlo kriticno ako se dobro ne ugazi jer se onda zimi zavuce voda oko korijena koja se smrzne pa biljka ne moze do vode kroz led i zato se sasusi.
Jeli zemlja bila pripremljena prije te vase akcije?

To je jedan od jačih razloga zašto nesaditi u brazdu, još se zna dogodit da na nagibu voda odnese zemlju iz brazde i oko sadnice (oko korijena) pa se sadnica zna osušiti. Problem je i izvući pravac sa jednom brazdom, problem je i tu zemlju kasnije vratiti nazad. No pored svih tih problema ljudi (neki) i dalje sade u brazdu. Ja sam sve svoje sadnice sadio u rupu kopanu traktorskim svrdlom.

A ovaj sistem zatrpavnja tanjuracom? Jeli se 20 diskovna tanjuraca moze podesiti da baca plugom izbacenu zemljju nazad? To se mora izuzetno brzo voziti po njivi? Sto mislite? Dali se takva tanjuraca moze toplinkom toliko ukositi da samo jedan red diskova ide po zemlji, a drugi (koji baca unutra) je u zraku? (nisam nikad u zivotu radio tanjuracom pa, eto, pitam. Dapace, svega sam nekoliko puta vidio druge da to rade )

za pravi odgovor bi trebalo dobro poznavati svojstva (prvenstveno mehanička) tvojeg tla....recimo, kod sebe se to ne bih usudio napraviti jer sam gotovo siguran da se tako ne bi ostvario dovoljan kontakt korijena i tla...treba biti znalac i potrefiti fazu tla kad je to možda izvedivo s optimalnim sadnim rokovima

pingo je napisao/la:Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

vjerujem da to sad dobro izgleda, ali probaj nekad proći kroz tu šumu i procijeniti postotak primljenih sadnica i vjerovatno će to biti debelo ispod 100%, a to je u intezivnom voćarstvu (Smiljan) neprihvatljivo

Ja sam više za lopatu ili vitlo, ne vitlo nego svrdlo.

Dakle moze se zakljuciti da je sadnja u brazdu ili nuzno zlo ili kad stvarno nije bitno koliko ce se sadnica primiti.

Mislim da je jako bitno kakvu lesku bi sadio. žbunastu ili stablašicu? Da li bi brao ručno ili mašinski? Kakav traktor i opremu imaš za održavanje(mislim zbog širine reda)?
Što se tiče sadnje, mislim da je ručna sadnja (ašovom) mnogo bolja jer dok kopaš rupu malo rastreseš zemlju i kad zatrpavaš ona se finije slegne oko korena a i ostane rastresita. Ako bišiš rupe traktorom zidovi rupe su pomalo nabijeni i korenu bi bilo malo teže da se probija kroz takvu zemlju. Naravno, kao što je i "paor" rekao, to sve zavisi od tla.

Još jedan pogled na izbor: ručna sadnja zahteva više radne snage(samim tim skuplja) i sporija, dok traktorska manje radne snage(jeftinija) i brža.

Ako se rupe kopaju traktorskim svrdlom onda tlo nesmije biti vlažno jer se u protivnom stjenka rupe zagladi uslijed vrtnje svrdla. I kad se sadnica posadi u takvu rupu ona jako teško probija tu tvrdu stjenku dok raste korijen, a zna se dogoditi ako nakon takvog bušenja naglo poraste temp zraka da jednostavno ta stjenka toliko zapekne da ju je zaista nemoguće probiti. No za takve situacije tlo mora biti zaista vlažno i strukturno teže tlo.

Dakle svrdlo traži optimalnu vlažnost tla i prorahljeno tlo da dubine rada, jer se u protivnom kopajući u tvrdo tlo može dogoditi gotovo isti problem kao i sa bušenjem u vlažno tlo.

Ako govorimo o brzini kopanja rupa ručno i traktorskim svrdlom mislim da tu nemamo šta govoriti. Na razmaku rupa u redu od 3 metra mi smo bušili rupu (dubine oko 35 cm i promjera 45 cm) za oko 7-8 sekundi, što znači bušenje i seljenje do iduće rupe u tom vremenskom periodu. Jasno traktor je IMT-539 i svrdlo je marke Selvatici 80 Francia Junior.

superbakabak je napisao/la:Mislim da je jako bitno kakvu lesku bi sadio. žbunastu ili stablašicu? Da li bi brao ručno ili mašinski? Kakav traktor i opremu imaš za održavanje(mislim zbog širine reda)?

Nebitno je kakvu lijesku cu saditi posto se izbor zbun ili stablo radi kasnije pri orezivanju. Branje naravno ide u pocetku rucno, a kasnije ako bog da srece, i strojno. Red mi ide 5x5 tako da mogu i uzduz i poprijeko ici sa IMT539

Što se tiče sadnje, mislim da je ručna sadnja (ašovom) mnogo bolja jer dok kopaš rupu malo rastreseš zemlju i kad zatrpavaš ona se finije slegne oko korena a i ostane rastresita. Ako bišiš rupe traktorom zidovi rupe su pomalo nabijeni i korenu bi bilo malo teže da se probija kroz takvu zemlju. Naravno, kao što je i "paor" rekao, to sve zavisi od tla.

Za sada je plan da idem mu sadnju rucno. Ova ideja sa brazdom je bila temeljem iskustva jednog kolege koji je to tako radio, ali ocito ima puno nepoznanica tako da odustajem od takvog nacina.

Još jedan pogled na izbor: ručna sadnja zahteva više radne snage(samim tim skuplja) i sporija, dok traktorska manje radne snage(jeftinija) i brža.

Da, jos jedino mi ostaje u laganoj rezervi traktorsko busenje rupa. E sad, kakva mi je zemlja crvenica i rekao bih ne teska. Ovdje svi oru sa malim IMT539 i 533 dvije 10' brazde. Frezu od 150cm uredno pogoni 542, svaki 539 sa 20 tanjura tanjuracom nema problema.
E sad kakve bi rupe od traktorskog svrdla bile, mogu samo zamisljati
Ne znam, vidjeti cu ... mislim da cu moci imati jedno 6-10 ljudi (ukljucivo samnom, naravno), a planiram zasaditi jedno 1700 sadnica (na 4.5 Ha, 4 komada). Racunam da mi za to treba jedno 4-5 dana. Dali je to realno?
@becarino, koliko je tebi trebalo vremena/ljudi za tvoje visnje? (Usput, koliko je to sadnica?)

Mislim da ti je to dobar proračun , da li si spreman da već na jesen sadiš ili se još uvek premišljaš?

Smiljane sadilo nas je negdje oko 30-ak ljudi, dva svrdla su bušila i sadili smo negdje oko 10-11 dana. A sadnica na čisti hektar ide 660 komada, a 40 je hektara pa ti sad računaj.

Samo kad budeš sadio vodi računa da ti di redovi budu ravni, kao i razmak sadnica u redu. Nama je prvo mjernik formirao table, označavao kuteve pa smo onda mi izvlačili redove, pa označavali rupe sa šibljem dužine 15-20 cm unutar redova i kad se izbušilo onda smo sadili prvi i zadnji red u tabli tako da onda samo prenosiš poprečni pravaca sa tih krajnjih redova pomoću špage. Nakon takve sadnje sve bi trebalo biti u pravcu. Jednom sadiš pa onda gledaj da to dobro odradiš.

superbakabak je napisao/la:Mislim da ti je to dobar proračun , da li si spreman da već na jesen sadiš ili se još uvek premišljaš?

E, to se ne premisljam. Sadnice su narucene i najesen sadim

Bećarina pusta je napisao/la:Smiljane sadilo nas je negdje oko 30-ak ljudi, dva svrdla su bušila i sadili smo negdje oko 10-11 dana. A sadnica na čisti hektar ide 660 komada, a 40 je hektara pa ti sad računaj.

Dakle, 7-8 ljudi, 10 Ha 10 dana odnosno 7-8 ljudi 5 Ha 5 dana, a ja imam 360 sadnica po Ha ispadne da bi 4-5 ljudi to trebalo moci posaditi za pet dana uz podrsku traktora, a ja bih trebao imati vise ljudi. Ispadne da je to tu negdje, dan-dva vise manje. Naravno da se ne moze sve matematicki iskazati, ali bitno mi je da kad planiram da planiram koliko-toliko u realnim okvirima. Ima hrpa faktora koji mogu ubrzati ili (vjerojatnije) usporiti rad. Hvala na informacijama.

Bećarina pusta je napisao/la:
Samo kad budeš sadio vodi računa da ti di redovi budu ravni, kao i razmak sadnica u redu. Nama je prvo mjernik formirao table, označavao kuteve pa smo onda mi izvlačili redove, pa označavali rupe sa šibljem dužine 15-20 cm unutar redova i kad se izbušilo onda smo sadili prvi i zadnji red u tabli tako da onda samo prenosiš poprečni pravaca sa tih krajnjih redova pomoću špage. Nakon takve sadnje sve bi trebalo biti u pravcu. Jednom sadiš pa onda gledaj da to dobro odradiš.

Da, da. Moj je plan redove ispartati spagom, a unutar redova mjeriti sa, kako li se ono zove "velikim slovom A". Inace to kod nas koriste kombajneri kad nam iz usluge vrse zito (odnosno koristili su pred dvadesetak godina, a kako danas rade nemam pojma). Moji komadi su ipak nesto sitno manji od 40 Ha Racunaj, sveukupno nesto manje od 5Ha, a na cetiri komada

Čuj za točan razmak u redu bi ti preporučio da koristiš tanku plastificiranu sajlu na koju postaviš oznake na svakih pet m (ili već na koji razmak točno sadiš) sa izolir trakom i tako kad razvučeš sajlu po redu imaš točne oznake gdje trebaš kopat rupu. Kad označiš rupe onda sajlu pomakneš u stranu pa kad iskopaš sve rupe u redu sajlu vratiš nazad, zategneš ju da bude u pravcu i točno na oznaku stavljaš sadnicu. Ima još jedan precizniji način za sadnju (tako smo mi sadili) tj. samo proširenje ovog načina, no ako ti je i ovo dobro onda OK.

Super prijedlog. Veliko hvala . Ti Becarino si kod mene vec, barem, sanduk pive zaradio ma ne sanduk hektolitar koliko si mi korisnih savjeta dao.

Ta plastificirana sajla, za sto se inace koristi? Jeli ih ima za nabaviti duljine 100 ili 200m za normalnu cijenu?

E sad, nebih ja bio ja da ne pitam i o tom jos preciznijem nacinu na svaku sadnicu stavis GPS?

Nego, dali maloj sadnici smeta ako se oznake rade sa sakom vapna? To mi je jedan prakticar sugerirao ...

Smiljan je napisao/la:Super prijedlog. Veliko hvala . Ti Becarino si kod mene vec, barem, sanduk pive zaradio ma ne sanduk hektolitar koliko si mi korisnih savjeta dao.

Ta plastificirana sajla, za sto se inace koristi? Jeli ih ima za nabaviti duljine 100 ili 200m za normalnu cijenu?

E sad, nebih ja bio ja da ne pitam i o tom jos preciznijem nacinu na svaku sadnicu stavis GPS?

Nego, dali maloj sadnici smeta ako se oznake rade sa sakom vapna? To mi je jedan prakticar sugerirao ...

Sajla se koristi za svašta, a naćeš ju u tim trgovinama tipa uradi sam, željezarima... Dužina ima preko 200-300m i nije skupa zaista. Vapno nesmet, al ako ti padne kiša ispere ga.

Pokušat ću ti objasnit precizniji način.

Sa tom sajlom i oznakama označiš početak i kraj svakog reda (zabiješ kolčić) tako da bude sve točno(kreneš iz kuteva table tj. od krajnjih redova). Zatim za svaki red povučeš tu sajlu i označiš sadnice (pazi na pravac). Kad iskopaš rupe onda posadiš prvi i zadnji red na parceli. Sadiš na način da iznad iskopanih rupa razvučeš tu sajlu i točno na oznaku posadiš sadnice (pazi da sajla bude u pravcu i da sadnice budu uvijek na istoj strani sajle). Nakon toga uzmeš običnu špagu (dobra ti je ona za baliranje malih bala sjena, slame...) i izvučeš svaki red od početka do kraja (od kolčića do kolčića) i dobro upucaš pravac, zategneš i zavežeš. Dakle svaki red mora imati tu špagu, a ako su ti redovi recimo duži onda u svakom redu staviš špagu od 50 m i onda ju samo prenosiš kako sadnja po dužini odmiče (tako smo mi radili). Poslije toga uzmeš dva ašova ili ti štihače, kako vi kažete, te ih zabiješ na vanjske strane vanjskih redova u pravcu prve sadnice tako da kad gledaš popreko na red da stoje u pravcu prvih sadnica prvog i zadnjeg reda. Onda uzmeš špagu i povežeš ta dva ašova i tada dobiješ iznad prve rupe svih redova križ od špage koja je u pravcu reda i te poprečne špage koja povezuje ašove(nadam se da kužiš ). Kad staneš ispred reda i gledaš u pravcu reda onda u taj križ špaga (mjesto sjecišta uzdužne i poprečne špage) koji je točno iznad sredine rupe (a nekad ti neći biti točno u centimetar no to te netreba brinit) sadiš sadnicu i to u kut bliže tebi, lijevo (može i desno, nebitno je). Zašto bliže tebi (dakle iza poprečne špage), zato što poprečnu špagu nakon svake posađene sadnice prenosiš naprijed pa da nemoraš tu špagu dizati preko sadnice. Znači kad se sadnica posadi onda dva radnika vade ašove (koji su na krajnjim redovima) i prenose ih, skupa sa poprečnom špagom koja je zavezana za njih, do iduće sadnice u krajnjim redovima i sadi se isto u kut bliže tebi lijevi ili desni u odnosu na uzdužnu špagu koja je u pravcu reda (kako izabereš, lijevo ili desno, tako stalno sadi). Ustvari imaš svaku sadnicu posađenu točno na njeno mjesto (pod kutem) tako da kad nakon sadnje pogledaš ravno, lijevo, desno u dijagonalu, sadnice moraju biti sve u pravcu, dakle bez odstupanja i grbavih redova. Za to ti je jako bitno da dobro izmjeriš parcelu i da dobro označiš redove i rupe da se sve fino slaže jer ako fulaš jedan cm recimo taj ti centimetar na npr. 50 sadnica u redu pomiče 50 cm zadnju sadnicu jer ti se na svakoj kupi po 1 cm.

Nadam se da si me skužio, ako ti šta nije jasno pitaj opet.

Aha nakon dva citanja mogu ovako prepricati. Sajlom se oznace svi redovi i razvuce spaga za svaki red. Prvi i zadnji red se sade uz sajlu, a svi ostali u kriz koji cini trajno postavljena spaga za red i poprecna spaga koja se prenosi, i to iza spage koja se prenosi i uniformno (lijevo ili desno) od spage koja cini red. Po tome se ne sade redovi (osim prvog i zadnjeg) nego kako se prenosi poprecna spaga sade se svi redovi odjednom. Jesam to dobro shvatio?

Koliko visoko od zemlje bi bilo najbolje da se razvlaci spaga? Maksimalno koliko je sadnica visoka ili je dovoljna visina asova?

Smiljan je napisao/la:Aha nakon dva citanja mogu ovako prepricati. Sajlom se oznace svi redovi i razvuce spaga za svaki red. Prvi i zadnji red se sade uz sajlu, a svi ostali u kriz koji cini trajno postavljena spaga za red i poprecna spaga koja se prenosi, i to iza spage koja se prenosi i uniformno (lijevo ili desno) od spage koja cini red. Po tome se ne sade redovi (osim prvog i zadnjeg) nego kako se prenosi poprecna spaga sade se svi redovi odjednom. Jesam to dobro shvatio?

Koliko visoko od zemlje bi bilo najbolje da se razvlaci spaga? Maksimalno koliko je sadnica visoka ili je dovoljna visina asova?

Dobro si to skužio. A špaga se razvlači po zemlji tj. zavežeš špagu za dno držala tamo di počinje metalni dio i kad ga zabiješ u zemlju špaga taman dođe na tlo i kad ju zategneš onda možeš fino uštimati ju u pravac jer u suprotnom kad bi bila u zraku onda se ljulja i vjetar ju lako zanosi ako malo jače puše. Isto tako i špaga po redovima se razvlači po tlu.