Claas

nisam ni znao koliki je standard, do 6% kažeš?

baš me zanima kad odeš po svoje zrno iz silosa oćeš dobit do 6% loma van!?

SimonMS je napisao/la:Tucano: korpa 7w, bubanj 640, vjetar 900, donja sita unutra ali dokraja otvorena. Kod kukuruza izpod 20% lom je uvjek problem. Kod kukuruza sa oko 23-25% imao sam 0,3-0,7% primjesi. Korpa ipak mora biti tako naštelana da na oklasku nema ništa zrna! Neznam zašto neki ne skužite, da ako povrata nema, da tako nema i večeg loma zbog tog povrata!?!

Odbijajo vam lom?

Naravno da odbijaju...iznad 6 % koliko je dozvoljeno.
Ovo što sam napisao da se nađe i sada pokoje zrno...nađe se ako ideš po redu iza kombajna gdje baca komušinu i oklaske na svakih 5,6,7 metara 1-2 oklaska sa po par zrna (ne više od 5-6 zrna po oklasku i to uglavnom na oklascima na kojima je i komušina ostala tako da se to i ne vidi dok ne kopaš po tome).
Znam da ako nema povrata da je lom manji, zato su mi i donja sita bila skroz otvorena, a sada su izvađena i tako ću raditi dalje u kukuruzu. Opet kada sam u par navrata pogledao na prozor za povratnu masu (onaj s desne strane kabine) činilo mi se je da ipak jedan mali dio mase (izlomljene već) prolazi što bi značilo da ima nešto povrata.
Nego jel moguće (a u mojoj glavi je svašta moguće ) da prejaki vjetar odnosi suha i lakša zrna na povrat pa zato imam povrata mase i sa time i loma u kukuruzu?
Pošto prvi puta radim s kombajnom kukuruz i ovo je moj prvi vlastiti kombajn (dominator 118 sl maxi) polako se ućim i nije me sram pitati...tako da je svaki savjet dobrodošao.

Ako želite vršiti suhi kukuruz sa minimalnim lomom, onda je CASE IH Axial flow (ili neki drugi kombajn sa rotorom) pravi stroj, ali to je već za drugi topic... Znam da se lom ne odbija ispod određenog postotka na prijemu u silos, tako meni uvijek pišu nekih 3% loma, makar ga nema niti 1%, jer 'se ionako ne odbija, a to se mora napisati'.

Nisam previše stručan što se tiče Claas-a, ali čini mi se da je ta brzina bubnja od 700 okretaja glavni razlog povećanog loma. Zar se nemože to još malo reducirati tako da se promjeni neki lančanik ili remenica na pogonu do bubnja? (nemam pojma kako je riješen pogon na tom kombajnu, ali pretpostavljam da se nešto mora dati ugraditi). Kako se onda vrši sa takvim kombajnom soja ili grah? Ne vjerujem da toliko loma ima kroz povrat mase ako si izvadio doljnja sita, tu se vrti pokoje zrno, da tu nastupa značajniji lom trebao bi kroz povart vraćati 10-20% zrna, tako bi neka zrna se vrtila par puta i tako bi nastao povećani lom na povratu. I u tom slučaju vjerovatno bi se štopao/nebi imao kapacitet vršidbe. Ne potrga sva zrna koja se vraćaju na povrat, ali povećava se vjerovatnost loma zrna. Jedino čega se sada mogu još sjetiti je da povećani lom može biti i posljedica ugradnje potpuno (tvornički) nove korpe (ili šlaglajsni), kada je korpa starija i lom se smanjuje, naime zaokružuju se oštri bridovi na korpi koji stvaraju najveći otpor (i lom). S obzirom da je rabljeni kombajn u pitanju - malo vjerovatno je da imaš potpuno novu korpu.

I sa starijim(užim) remnom dobije se manje obrate

Fidelito je napisao/la:Ako želite vršiti suhi kukuruz sa minimalnim lomom, onda je CASE IH Axial flow (ili neki drugi kombajn sa rotorom) pravi stroj, ali to je već za drugi topic... Znam da se lom ne odbija ispod određenog postotka na prijemu u silos, tako meni uvijek pišu nekih 3% loma, makar ga nema niti 1%, jer 'se ionako ne odbija, a to se mora napisati'.

Nisam previše stručan što se tiče Claas-a, ali čini mi se da je ta brzina bubnja od 700 okretaja glavni razlog povećanog loma. Zar se nemože to još malo reducirati tako da se promjeni neki lančanik ili remenica na pogonu do bubnja? (nemam pojma kako je riješen pogon na tom kombajnu, ali pretpostavljam da se nešto mora dati ugraditi). Kako se onda vrši sa takvim kombajnom soja ili grah? Ne vjerujem da toliko loma ima kroz povrat mase ako si izvadio doljnja sita, tu se vrti pokoje zrno, da tu nastupa značajniji lom trebao bi kroz povart vraćati 10-20% zrna, tako bi neka zrna se vrtila par puta i tako bi nastao povećani lom na povratu. I u tom slučaju vjerovatno bi se štopao/nebi imao kapacitet vršidbe. Ne potrga sva zrna koja se vraćaju na povrat, ali povećava se vjerovatnost loma zrna. Jedino čega se sada mogu još sjetiti je da povećani lom može biti i posljedica ugradnje potpuno (tvornički) nove korpe (ili šlaglajsni), kada je korpa starija i lom se smanjuje, naime zaokružuju se oštri bridovi na korpi koji stvaraju najveći otpor (i lom). S obzirom da je rabljeni kombajn u pitanju - malo vjerovatno je da imaš potpuno novu korpu.

Nemam novu korpu ali imam letve na bubnju kao nove...vjerovatno su mijenjane. Imaju dosta "oštre" nabore tj. zube. Korpa ima isto tako dosta izražene bridove...no ne izgleda da je nova tj. mijenjana.
Baš sam maloprije gledao u tvorničkom uputstvu za stariji model dominatora (96, 106) da sam po tome uputstvu ipak pogriješio u postavkama korpe. Po uputstvu ipak mora biti veća razlika u razmaku između ulaza i izlaza u bubanj, nekih 11-12 mm a ja sam postavio na razliku od 6 mm. Sada mi je još čudnije kada su i Saša i Simon napisali da vrše tako da je korpa iza na položaju w što na mome kombajnu znači jednak razmak između bubnja i korpe na ulazu i izlazu. Ne znam kako je to na novijima modelima?
Čekam još informaciju od jednoga forumaša kojemu je ove godine jedan "klasić" skidao kukuruz sa 0,4 % loma.
Također sam danas dobio još jednu informaciju koja mi je malo čudna jer za to prvi puta čujem a to je da stariji claas-ovi kombajni ne mogu dobro raditi kukuruz ako nemaju kao neki lim iznad puža od povratne mase tako da je povrat skroz zablindiran (tako sam skužio)i da se ništa ne vraća na bubanj. Navodno da masa u povrat dolazi s stražnjeg dijela gornjih sita....ako je tome tako onda za to imam rješenje.

majs je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Ako želite vršiti suhi kukuruz sa minimalnim lomom, onda je CASE IH Axial flow (ili neki drugi kombajn sa rotorom) pravi stroj, ali to je već za drugi topic... Znam da se lom ne odbija ispod određenog postotka na prijemu u silos, tako meni uvijek pišu nekih 3% loma, makar ga nema niti 1%, jer 'se ionako ne odbija, a to se mora napisati'.

Nisam previše stručan što se tiče Claas-a, ali čini mi se da je ta brzina bubnja od 700 okretaja glavni razlog povećanog loma. Zar se nemože to još malo reducirati tako da se promjeni neki lančanik ili remenica na pogonu do bubnja? (nemam pojma kako je riješen pogon na tom kombajnu, ali pretpostavljam da se nešto mora dati ugraditi). Kako se onda vrši sa takvim kombajnom soja ili grah? Ne vjerujem da toliko loma ima kroz povrat mase ako si izvadio doljnja sita, tu se vrti pokoje zrno, da tu nastupa značajniji lom trebao bi kroz povart vraćati 10-20% zrna, tako bi neka zrna se vrtila par puta i tako bi nastao povećani lom na povratu. I u tom slučaju vjerovatno bi se štopao/nebi imao kapacitet vršidbe. Ne potrga sva zrna koja se vraćaju na povrat, ali povećava se vjerovatnost loma zrna. Jedino čega se sada mogu još sjetiti je da povećani lom može biti i posljedica ugradnje potpuno (tvornički) nove korpe (ili šlaglajsni), kada je korpa starija i lom se smanjuje, naime zaokružuju se oštri bridovi na korpi koji stvaraju najveći otpor (i lom). S obzirom da je rabljeni kombajn u pitanju - malo vjerovatno je da imaš potpuno novu korpu.

Nemam novu korpu ali imam letve na bubnju kao nove...vjerovatno su mijenjane. Imaju dosta "oštre" nabore tj. zube. Korpa ima isto tako dosta izražene bridove...no ne izgleda da je nova tj. mijenjana.
Baš sam maloprije gledao u tvorničkom uputstvu za stariji model dominatora (96, 106) da sam po tome uputstvu ipak pogriješio u postavkama korpe. Po uputstvu ipak mora biti veća razlika u razmaku između ulaza i izlaza u bubanj, nekih 11-12 mm a ja sam postavio na razliku od 6 mm. Sada mi je još čudnije kada su i Saša i Simon napisali da vrše tako da je korpa iza na položaju w što na mome kombajnu znači jednak razmak između bubnja i korpe na ulazu i izlazu. Ne znam kako je to na novijima modelima?
Čekam još informaciju od jednoga forumaša kojemu je ove godine jedan "klasić" skidao kukuruz sa 0,4 % loma.
Također sam danas dobio još jednu informaciju koja mi je malo čudna jer za to prvi puta čujem a to je da stariji claas-ovi kombajni ne mogu dobro raditi kukuruz ako nemaju kao neki lim iznad puža od povratne mase tako da je povrat skroz zablindiran (tako sam skužio)i da se ništa ne vraća na bubanj. Navodno da masa u povrat dolazi s stražnjeg dijela gornjih sita....ako je tome tako onda za to imam rješenje.

ako toliko mislis da je stvar u povratu,otvori ga,imas sigurno negdje servisni poklopac,otvori ga,pa probaj brat pa ces vidjet dali ima loma ili ne,ali mislim da ti je do okretaja bubnja,ja sa svojim kombajnom berem na 350 okretaja,i imam 10 slaglajsni na bubnju,znaci ako tvoj kombajn ima 8 slaglajsni na bubnju to je duplo veci broj okretaja na bubnju a duplo manje lajsni nemas,jedino ako mozes koju lajsnu izvadit,pa pokusat brat,znaci izvadi 2 lajsne jedna nasuprot drugoj i probaj,mozda ti je to jeftinije nego citav sklop za smanjenje okretaja kupovat.

BOŽIDAR je napisao/la:znači gornje sito podesiš kao donje a donje sito izvadiš i prakički nemaš povratne mase pa samim time imaš i manje loma?
ja radim sa obadva sita i lom mi je veliki problem

Lom je kod mene stvarno minimalan, a jedan od razloga je sigurno taj što vadim donja sita.

Nabrzinu sam pogledao na Claasovom site-u za DO 118 postoji pogon bubnja pomoću dvostrukog lanca. Probaj to potražiti u uputi za korištenje, ako bi ti to odgovaralo to se da napraviti i kod nas - ti lančanici i to staviš kao pogon bubnja umjesto varijatora.

BOŽIDAR je napisao/la:znači gornje sito podesiš kao donje a donje sito izvadiš i prakički nemaš povratne mase pa samim time imaš i manje loma?
ja radim sa obadva sita i lom mi je veliki problem

Božidare korpu raspustiš do kraja, okretaje bubnja pa čak i manje i u čemu je problem?
Kod nas nije bilo 5% loma kad je bio u silosi znači iz kombajna na pod i s bagerom se gura na transporter u sušaru i iz sušare van u silos.

Dal znate di ima neko uputstvo za claas kombajne. Zanima me za dominator. Hvala!

Zvonimir_H je napisao/la:Dal znate di ima neko uputstvo za cllas kombajne. Zanima me za dominator. Hvala!

Piše se CLAAS,i koji dominator?

Po ovome što ste napisali zaključujem da DF kombajni imaju to najbolje riješeno, bez ikakvih preinaka brzina bubnja se može na varijatorskoj remenici poštelati između 400 i 1200!

drazen je napisao/la:Po ovome što ste napisali zaključujem da DF kombajni imaju to najbolje riješeno, bez ikakvih preinaka brzina bubnja se može na varijatorskoj remenici poštelati između 400 i 1200!

To mogu ja i na svom CLAASU

Naravno da možeš ali si to garant moro naknadno platiti,dok kod DF -a to nema to u njih dobiješ kao serisku opremu

Mislim da se to isto plača kod novih DF-a. Ja na Claas Medionu mogu od 250 do 1500 o/min bubnja, ali naravno imam reducir getribu koja se dodatno plaća.

drazen je napisao/la:Po ovome što ste napisali zaključujem da DF kombajni imaju to najbolje riješeno, bez ikakvih preinaka brzina bubnja se može na varijatorskoj remenici poštelati između 400 i 1200!

Sam se vi na df-u je**** s remenicama na claasu iz 69 godine se to radi iz kabine :P

Zvonimir_H je napisao/la:
Sam se vi na df-u je**** s remenicama na claasu iz 69 godine se to radi iz kabine :P

Krivo.

Saša je napisao/la:Mislim da se to isto plača kod novih DF-a. Ja na Claas Medionu mogu od 250 do 1500 o/min bubnja, ali naravno imam reducir getribu koja se dodatno plaća.

Na DF-u nije potrebna reducir getriba za kukuruz, oni kombjani koji su uvezeni iz Francuske imaju reducir getribu, ali koje kulture su radili neznam.

vedran_kc je napisao/la:

Saša je napisao/la:Mislim da se to isto plača kod novih DF-a. Ja na Claas Medionu mogu od 250 do 1500 o/min bubnja, ali naravno imam reducir getribu koja se dodatno plaća.

Na DF-u nije potrebna reducir getriba za kukuruz, oni kombjani koji su uvezeni iz Francuske imaju reducir getribu, ali koje kulture su radili neznam.

Ma nije potrebna niti na Claasu za kukuruz jer dobro radi i na 650 o/min bubnja (minimalan broj okretaja bez reducucir getribe), ima nešto više loma nego na manjem broju okretaja, ali to je sve u granicama normale.

Zvonimir_H je napisao/la:

drazen je napisao/la:Po ovome što ste napisali zaključujem da DF kombajni imaju to najbolje riješeno, bez ikakvih preinaka brzina bubnja se može na varijatorskoj remenici poštelati između 400 i 1200!

Sam se vi na df-u je**** s remenicama na claasu iz 69 godine se to radi iz kabine :P

Nemoj pisat ak ne znaš! Na svim mojim DF kombajnima do sada uredno u kabini imaš gumb + i - sa nacrtanim bubnjem i stisneš ga i elektromotor ga vrti u + ili -!
Jedino na Fahru 1000 iz 68. godine smo imali varijantu sa pemještanjem lančanika koji su tjerali bubanj!
Ali to nam još onda nije ni trebalo jer nitko nije brao kukuruz u zrnu...

ovo je stvarno peh

Može pojašnjenje zakaj je pukla?

radio sam na velikom nagibu i još je bio duboki jarak, tu felgu smo i lani mijenjali

ha zanimljivo, meni na dominatoru 98 stalno puca desna felga, zakrpam, jedna sezona i opet.
Navodno da se to događa na svim Dominatorima i to navodno samo desna felga