Recesija

Možda je vrijeme da još jednom revidiramo svoje financije i poslovanje. Kriza očito pokazuje svoje pravo lice i teško je dokučiti koliko će se produbljivati i potrajati taj sunovrat.
Ministar je stidljivo najavio mogućnost smanjenja potpora, cijene naših proizvoda polako klizu prema dolje, inputi su u najmanju ruku nepromijenjeni (skupi), rokovi isplata potpora i proizvoda će biti sve nepridvidiviji i dulji. Barem se nadam da će u cijelosti biti isplaćene dospjele potpore za 2008. i to je većini trenutna slamka spasa. Ali, što dalje. Kako vidite sebe i svoje gospodarstvo u skladu sa crnim prognozama.

anketa:
Ako mi prihodi padu za 40%, rokovi isplata produže za duplo, ja ću...

Na ovim prostorima su stalno neke krize ali, sto jedan rece, u Hrvatskoj sve propada pa ce propasti i kriza

Smiljan je napisao/la:Na ovim prostorima su stalno neke krize ali, sto jedan rece, u Hrvatskoj sve propada pa ce propasti i kriza

ima jos jedna inacica , da kod nas nista nemoze uspjeti pa nece ni recesija, a sto se tice same krize odkad znam za sebe oduvijek je nekakva kriza, ali mislim da ovu najvise osjete oni koji su dosad uzivali , zivjeli na kredit, rucali po restoranima. kupovali svaki novi model auta koji izadje i sl. (ameri npr.)

a ja sam samo jedan bijedni student koji praktički nema svoje imovine,pa nemam straha da ću izgubiti nešto u toj recesiji..hehe..

potpisujem brankov post!kroz život sam naučio jesti i kruha i masti i voziti se u polovnom autu dok je god išao tako da se ne sekiram...

a što se tiče inputa u prozvodnju,ovce ću pustiti na pašu 365 dana,jer površina koje se ne obrađuju ima,prijaviti ih u eko proizvodnju,dobivati veće poticaje i bit će mi još bolje nego sad...

Paore, ne vidi se pitanje iznad ankete.

1. mislim da će svjetska kriza biti odličan alibi za lošu politiku koja vlada na ovim prostorima. Tako će se situacija opet okrenuti u korist politike.
2. kriza bi trebala mnoge 'pomesti', ali se to neće desiti jer država vodi besmislenu socijalističku politiku da se očuva 'socijalni mir'.
3. S obzirom da smo uvozno orijentirana ekonomija rješenje nije u povećanju potrošnje, nego u štednji.
4. S obzirom da navodno živimo u kapitalizmu, a vodi se socijalistička politika i prema socijali ali i po načinu upravljanja iz 'centra' dolazi do nevjerovatnih situacija tipa - primam socijalnu pomoć i idem si kupiti novo auto. Ili državno poduzeće koje je na državnim jaslama, a uprava prima bonus za uspjehe u poslovanju, itd. itd..
5. Nema se smisla dalje zaduživati radi socijalnog mira. Tko si ne može zaraditi za kruh neka bude gladan (mislim na radno sposobno stanovništvo). Zaduživanje ima smisla samo ako kupuješ sredstva (ili repromaterijal) rada sa kojima možeš stvoriti dodanu vrijednost, sve ostalo u ovoj situaciji je luksuz.

mislim da ce neki propast kroz godinu-dve, pogotovo oni koji imaju vecu proizvodnju a puno kredita a malo gotovine u rezervi a takvih je mnogo ali ko prezivi krizu taj bi mogao uspjet u buducnosti a sto se tice manjih proizvodjaca relativno malo su uložili pa ako i "padnu" na nekoj proizvodnji lakse ce se oporavit ili jednostavno prodat nesto i zatvorit proizvodnju

evo samo jedan primjer u baranji je vec propalo par "gazda" a jedan je obrađivo preko 800ha ako ne i vise ali padnes na repi pa na kukuruzu pa opet nagodinu bude losa godina i cijena i banka dolazi po svoje a sad je jos gora situacija i neizvjesnija

ako bude cijena pšenice loša ja cu licno morat prodat traktor i sta budem imo i platit dugove te zavrsit s poljoprivredom jer ako se to desi(a kako svi se nadaju niko cak i ne spominje cijenu vecu od 80 lipa) poljoprivreda bas i nema neku buducnost

dp:zašto siješ onda tu prokletu pšenicu?znam da ni u kojoj proizvodnji nas seljaka ne cvjetaju ruže,ali ako ne ide s tom pšenicom,i svake godine se nateže cijena,zašto ju uzastopce sijete?Znam da će neki sad reći da nemaju što drugo sijati,ali moje mišljenje je da treba sijati neke alternativne kulture,tj pronaći kupce za ono što se ne sije tako masovno...Recimo da se sije neko krmno bilje,ili da se ta proizvodnja ne bazira samo na primarnoj sirovini,što je na primjer zrno pšenice.Pšenicu se najviše isplati sijati onima koji imaju pogone za preradu iste u brašno,posije,pa i pekarske proizvode,a oni to ne rade(uglavnom).I naravno da vas onda ucjenjuju,a svoj kruh svake godine poskupljuju jer je skuplje gorivo pa ovo pa ono,a s padom goriva ostaje cijena kruha.E pa da se koja od seljačkih udruga složi i počne prerađivat tu pšenicu,pravit kruh i prodavat ga po nižoj cijeni od one, da ne kažem 'šiptarske',razmišljali bi pekari drugačije... Trgovci su uzeli previše maha,pa mogu ucjenjivat,a mi to dozvolimo,a oni 'ozgora' ih još potiču..

dobro si sve reko ali dobro si rekoi da u reci da nemamo sta drugo sijat mislim svi moraju posijat pšenicu bar zbog plodoreda ali i zato sto je relativno lako proizvesti, imas kakvog-takvog kupca i svi se nadaju svake godine da ce bit cijena dobra, da ce se neko pobunit i td.

sijali bi mi svasta ali nemamo kupce a i kad vidis bezbroj primjera gdje su ljudi probali nesto pa propali nekako izgubis volju i opet sijes ono sto najbolje poznas i za sto na kraju imas kakvu-takvu mehanizaciju

Pšenicu po 0.8 kn se isplati samo kupiti, ali ne i proizvoditi. Kada vidiš koliko zarađuju daljnji 'prerađivači' (brašno. kruh, trgovci) i naročito kada se kod prerađivača vidi koliko su uložili u proizvodnju (mislim u pogone), koliko rade godišnje (tona) i koliko je rizika u njihovoj proizvodnji u usporedbi sa našim dijelom te iste proizvodnje, vidiš da smo mi na debelom gubitku. Nismo najslabiji u tom proizvodnom lancu, nego smo pušioničari u ovakvoj podijeli posla.
Bolje je ne raditi nego svjesno stvarati gubitke, jer ako se još zadužiš ode traktor ili kuća na pokrivanje gubitaka, a kakva je kriza, mnogima ni to neće biti dovoljno da se pokriju jer banke prodaju imovinu dok se ne pokriju a kada je kriza - cijena imovine je mala. Bolje je stati na vrijeme i barem ti ostane vlastiti traktor i kuća pa barem imaš u čemu živjeti. Tako uvijek možeš probati dati neku uslugu ili lakše početi ponovo kada kriza prođe... A treba i razmišljati o alternativnim proizvodnjama, nije sve u traktorima i puno hektara.

Paore, ne vidi se pitanje iznad ankete.

ha, ovo je dosad neotkriveni glitch

pitanje je u postu

[quote="abrkili"]dp:zašto siješ onda tu prokletu pšenicu?znam da ni u kojoj proizvodnji nas seljaka ne cvjetaju ruže,ali ako ne ide s tom pšenicom,i svake godine se nateže cijena,zašto ju uzastopce sijete?

Istini za volju,u pšenici se zarade prvi novci i nekako si siguran da ćeš ju
prodati.Ako ju otuče led imaš barem neku sigurnost ( proglasit će se koliko toliko normalna elem. šteta) , ljudi se jedino bune za pšenicu(jesi ti ikad čuo da se neko buni zbog cijene suncokreta ili soje)?

Jebem krizu...kakva kriza...banke u istom razdoblju za razliku od lani rade za trećinu bolje....država katastrofa stoji od početka i samo će se naći razlog više za očito pogoršanje stanja stvari, kako veli fidelito i kako veli abrkili šta se koji kurac radi ono od čega nema vajde pogotovo ako se još i neodradi kako valja...snađi se druže...
I još jednom da nabijem na kurac sve one koji mi govore o nekakvoj opremi u traktorima i neznam ti ja čemu(glupost, jer sam ja svoj traktor novi otplatio a još nije napunio dvije godine...znači može se a da nisam osjetio ni k od krize)...ili u prijevodu ko hoće i zna raditi napravit će pare sa fercom a da stvar bude bolja taj primjera radi fendta neće ni kupit jer mu je to bacanje novaca...ko je naučio umjereno živit nikad al ama baš nikad krizu neće osjetit niti će se stavit u tu situaciju jer kodnas se raskošno nikad nije živilo osim što su titini neradnici dobro živjeli...ovo sve ostalo su priče za malu djecu....budi zadovoljan s onim šta imaš i moli se bogu i ni k od krize...bunar imam, kruva i masti imam i par skupih odijela u ormaru čak al nijedno nije viška...pametnome dosta

Jesam ja sada nabijen na tvoj k...c jer smo nekoliko puta pričali o opremi u traktorima ?

Daj se skuliraj i ne piši gluposti jer vrijeđaš ... meni pričaš da u napadu panike ili samo svoje iskompleksiranosti pišem gluposti a daj pročitaj šta si ti složio . Kakve veze ima oprema u traktoru sa krizom ? Naravno nikakve jer kako i sam kažeš traktor si već otplatio što znači da je bio sa svom živom opremom koju ima opet bi ga otplatio .

osjetice i onaj sto ima FENDT- a i onaj sto ima fergusona jer ako u nesto ulozis 100 a prodas za 50 ili 80 onda nema sanse da ides naprijed da placas kredite i obaveze nema sanse da od toga na kraju krajeva i zivis, i mozes ti znat neznam ti sta ali kad za 12 tona kukurza dobijes 4500kn a svi znamo koliko treba ulozit za takav prinos, sta mozes nego lagano tonit

Ako ti smatraš da tvoja ulaganja ili neulaganja stoje na mijestu dugoročno i kratkoročno uopće nekužim zašto se osjećaš prozvano...naravno da se na opremu odnosilo ljudski apetiti i sve više neotplaćenih kredita i onih koji su na granici i za kojih će ovakva situacija i biti kriza...
Pingo naravno da se to nije odnosilo na tebe tvrdoglavče već na one koji nisu u stanju zaraditi rusa a o traktorima i ruralu nenadjebivi...općenito pričam da se nebi netko osjećao prozvanim

Dobro malo sam "možda" pretjerao al nekužim masu stvari...recimo najbanalniji primjer ratarit polagano sa 50 ha zemlje i čekat poticaj i jebat svima na silosu mater od vlade do sabora...ja bi odma tu zemlju oteo i dao drugom...odmah

Ovako.
Poznato je da su do sada "suvremeni robovi" tj. seljaci, poljoprivrednici održavani (jer "stoka" mora da jede) na životo od strane lobista kako države, tako i velikih kompanija tj. špekulabata.
Mnogi svijetski poznati eksperti govore kako je to doba prošlo i da će proizvođači hrane, tj. taj sektor proizvodnje u budućnosti imati najveći porast dobiti. Svjetska ekonomija prvenstveno američko gospodarstvo je bilo trulo, tj. namjerno su se prikazivali, provocirali podaci, kako bi se stvorila umjtna zaliha i rušila cijena, od poljopr. proizvoda tako i do amer. interesa u Afganistanu, Iraku i dr. državama svijeta.
Zato osobno podržavam stajalište kancelarke Merkel i fran. preds. Sarkozija da se ovača MMF ia da europa postane neovisna o amaričko-japanskim i drugim muljatorima, špekulantima i sl.

Što se tiće naše jadne nam države. Osobno smatram vladu odgovornom za nastalu situaciju (mada sam i sam Hdz_ec od početka). Premijeru kao karakteru i autoritativnom predstavniku vlade skidam kapu, al mislim da bi zbog bilo kojih daljnjih posljedica min. financija i g. Polančec trebali odstupiti.
Kada je recesija stigla u Englesku, tj u Europu i bila pred vratima Rh dotična su gospoda govorila da RH neće osjetiti krizu i da nema straha. Umjesto da se tada ubrzalo gosp., uštrcala financijska injekcija dase poboljša likvidnost, održi sastanak sa bankama jer nisu normalne šta rade (kad nisi gazda u svom dvorištu nemaš ni pravo kome što naređivati), oni su se bavili manje više nebitnim stvarima.

Evo danas čuo u jednoj našoj građ. tvrtki 25 ljudi dobilo otkaze, HZZ kod ns uvjek krcat da ne možeš unutra, nekolicini rodbine kasne plaće - pa jesmo li mi u recesiji?

Da zaboravio sam da u ZG, tj. saboru nema krize, jer gospoda preko PU redovno šalju opomene pred ovrhu o neplačenim dugovanjima prema proračunu RH.

Samo još jedna stvar, za mene osobno i moju obitelj kada živimo na selu i bavimo se time čim se bavimo, apsolutno nema straha, samo mislim da bismo se svi trebali okrenuti prirodi jer iz prirode smo i nastali.

abrkili je napisao/la: pa da se koja od seljačkih udruga složi i počne prerađivat tu pšenicu,pravit kruh i prodavat ga po nižoj cijeni od one, da ne kažem 'šiptarske',razmišljali bi pekari drugačije... Trgovci su uzeli previše maha,pa mogu ucjenjivat,a mi to dozvolimo,a oni 'ozgora' ih još potiču..

To bi se trebalo napraviti svakako,ali mislim da se naši ljudi teško odlučuju za udruživanje pogotovo ako je novac u pitanju.Od svake poljoprivredne proizvodnje najmanje se zaradi prodajom poljo. proizvoda kao sirovinu za daljnju preradu.Zato bi udruživanjem i otvaranjem raznih pogona za preradu ti proizvodi(recimo; kruh,mlijeko ...)mogli konkurirati trenutnim proizvođačima, građani bi imali manje cijene proizvoda a udruge veću zaradu jer bi njihov proizvod bio finaliziran.

mislim da ce u ovoj krizi rascistiti stanje u hrv. poljoprivredi. osobno mislim da je ratarstvo u hrvatskoj nekonkuretno sa vecinom zemalja u evropu, cisto iz razloga sto su premalene povrsine, mislim daje DP izjavio da je za 12000kg kukurza dobio 4500kn,,pa i neka je tako,,lako je sjesti u bjesnu pili,,,i proc 2 puta godisnje gor-dol i gotov poso,nije se vise ni zasluzilo za to,,al ajd ti budi frajer pa to pretvori u piliće,svinje,krave,mljeko..ili ispeci kruh ili ti sta ja znam.
mislim da ove povrsine sto su u privatnim posjedima treba prebaciti na povrtlarstvo,voćarstvo,vinogradarstvo,duvan i stočarstvo.
znam ja daje najlakse provozat se i psovat kak nije lego poticaj,ali u nasim uvjetima bi se trebalo malo ruke zaprljati. ja sam protivnik poticaja i ja NEPRIMAM poticaj,,sta men neko mora davati 2500kn po H da se ja mrdnem iz kuce i idem radt. ko daje poticaj onom kumu sta vari ili slaze blokove u zgradama.

I ja sam jedan od onih koji slažu blokove po zgradama(sl.zidar)

i jel ti se mora dati 2500kn godisnje poticaja da e dignes iz kreveta i ides radit seb za zivot,,,

Naravno da ne.Ja bih njima dao i duplo da nemoram radit.hahaha

Ljudi sve to vaše stoji, zavisi tko gleda sa kakvoga stajališta. Ako ja imam novi traktor i par jutara zemlje, sijem pšenicu i kukuruz, primam i poticaje, sve ovisi o inputima i outputima koliko ću zaraditi, hoću pokriti troškove mehanizacije, hoću zaraditi za novu proizvodnju, za sebe....
i naravno potrebno je opredjeliti se za neku drugu kulturu, koja donosi zaradu sa malo površine (ne mislim na žitarice, uljarice, leguminoze....) naravno za takvu proizvodnju biti će potrebno više fizičkoga rada, ali sto puta je bolje više raditi i zaraditi, nego malo rada (sve mehanizacija) i trpjeti krizu u velikoj količini, ili ti propasti!
I naravno da su se mjere za ublaženje krize morale doneti davno prije i provoditi, dok nije kasno! (najbolje svima ukinuti plaće i mirovine par mjeseci, pa da vide što će postići)
u biti promjene su potrebne, pogotovo malim proizvđačima!

E pa da se koja od seljačkih udruga složi i počne prerađivat tu pšenicu,pravit kruh i prodavat ga po nižoj cijeni od one, da ne kažem 'šiptarske',razmišljali bi pekari drugačije...

U americi postoji na tisuće megauspješnih farmera koji siju isključivo monokulture, a ja često čitam baš o onim koji desetljićima imaju rotaciju od samo soja-kukuruz. Zašto. Zato što im se to isplati, zato što ekonomično proizvode, zato što isto tako imaju poduzetničko zaleđe koje rješava njihove proizvode. Nije uvijek i konačno rješenje da se farmer bavi preradom i distribucijom svojih proizvoda. To je (između ostaloga) hrvatski problem - nedostatak zdravog, poštenog i sposobnog poduzetništva (mlinari, izvoznici, prerađivači...). Grijeh struktura je naslijeđen i u tom svjetlu treba gledati naše povećane potpore i skuplje outpute i inpute. Ma koliko kritizirali, posljednjih desetak godina je postignut ogroman napredak u poljoprivredi i trebalo bi nam još desetak takvih da se profiliramo, stanemo na noge i postanem dostojan takmac na globalnom tržištu.

Već sad naši vrhunski ratari mogu uz cijenu pšenice od 1 kn (primjer) biti profitabilni, niti kukuruzna cijena od 0.8 kn nije za očaj.
Naše mlijeko jest skuplje zbog toga što naša opremljenost, nivo znanja i managament po prirodi stvari ne može preko noći doseći bijesne visine. Mogu ja proizvoditi sir, jogurt i sl., ali ja nikad ne mogu biti kvalitetniji i uspješniji od jedne prave profesionalne firme. To je sam zavaravanje samog sebe, popunjavanje nekih rupa i vrludanja bez pravog cilja.

Zbog toga, poticaji moraju postojani jer nam druge nema.
Inače, kad bi pričali o razlozima, historijatu i sl. poticanja u poljoprivredi, to bi bila duga priča.

Svakako, kada se nalazimo na ovakvom nivou proizvodnje i sa željom da se poveća, proširi i unaprijedi poljoprivredna proizvodnja - poticaji su jedan od nužnih uvijeta da se to i realizira u praksi. Ali poticaji ne smiju biti i socijalna kategorija, to jest socijala bi trebala biti odvojena od poticaja i ta granica mora biti jasno definirana što danas nije slučaj. Mislim da će mo se svi složiti da nema smisla poticati na primjer, kod proizvodnje mlijeka, manje od 10ak krava u štali (i kod 10 krava tendencija bi morala biti povećanje u bližoj budućnosti). Može na primjer i netko imati i jednu kravu u štali i proizvoditi za sebe ali primati ne poticaj, nego nekakvu socijalnu naknadu. Ako želimo nisku cijenu, to jest konkurentnost, moramo postići produktivnost. Treba i razmotriti i osnovne potrebe takvih robnih proizvođača, mora im se omogućiti nesmetani pristup potrebnim poljoprivrednim površinama, moraju pokazati (dokazati) da su znanjem i obrazovanjem (dosadašnjim radom) sposobni upravljati svojim gospodarstvima i onda se u takva gospodarstva isplati ulagati kroz poticaje. Takva gospodarstva vode svoje poslovne knjige, plaćaju obaveze i njihov proizvod izlazi na tržište kao roba koja se mora razdužiti i zadužiti u knjigama, a ne kao 'siva' ekonomija pogonjena solarnim plaćanjem. To opet znači da će u daljnjoj preradi tih poluproizvoda do konačnog proizvoda manje biti sive ekonomije (jeste li ikada dobili račun za kruh u svojoj pekari?).
To bi trebao biti interes države da subvencionira poljoprivredu i život u ruralnim područijima (to će se tako u budućnosti zvati). Jer subvencije neće trajati vječno (moje predviđanje) a dok traju treba ih uložiti u sredstva rada koja će omogućiti održivu proizvodnju i razvoj a ne 'pojesti ih i popiti'. Hvala svima koji misle da moramo zadužiti našu djecu (jer će oni vraćati te dugove) da bi se 'očuvao socijalni mir'. Takav socijalni mir mi ne treba, bolje mala revolucija da 'malo' pročisti strukture i njihove grjehove. Ali zadužiti se da se uloži u sredstva rada koja će vratiti dugove i pomoću kojih će mo stvoriti dodanu vrijednost, to da to mi se čini da bi to moglo imati smisla.

Sves se moze izraziti brojkama.
Da bi netko imao godisnje bruto prometa sto ja znam 1. 000.000 kn i da bi mu od toga ostalo, lupam, 200.000kn npr. dvije dobre neto place u Hrvatskoj mora okvirno "napraviti":

1.000 tona psenice:7 tona/Ha=140 Ha
ili
1.200 tona kukuruza:10 tona/Ha=120Ha
ili
280.000 litara mlijeka:5000litara/krava=56 krava=45 Ha
ili
25 tona sira*8 litara mlijeka/sir=200.000 litara mlijeka=40 krava =32 Ha
ili
60 tona ljesnjaka : 2.5 tone/Ha=24 Ha
ili
350 tona jabuka:50/Ha tona=7 Ha

itd itd


Poticaju sluza tome da se nekako dodje do tih brojki. Sve povrsina ispod toga za odredjeni posao je nedovoljno za profesionalno bavljenje poljoprivredom. Ili, ako se ima manje povrsine mora se na neki drugi nacin dodati vrijednost u proizvod (prerada, pakiranje, maloprodaja, udruzivanje).

Dakle, treba se staviti u poziciju koje su mogucnosti (odnosno koliko se i kakve zemlje moze raditi) i po tome se pozicionirati i planirati svoj razvoj. Ako netko ima 30 Ha zemlje naravno da mu se ne isplati kukuruz (i nikad mu se nece isplatiti), ali ima hrpu drugih mogucnosti. I obratno, sa 150 Ha se moze odluciti imati samo 40 krava, ali raditi npr. sir

Edit: Potpisujem fidelitov naglasak da socijala mora biti odvojena od poticaja proizvodnji i legalizaciju svake proizvodnje