investicije njemačkog farmera

Ne znam kako bih nazvao temu,bio sam preko vikenda u njemačkoj,i usputno posjetio njemačko gospodarstvo 20-tak km od munchena.u zadnjih 10-tak godina,bio sam na tom gospodarstvu 4 puta,pa sam upoznat sa investicijama tog gospodarstva.gospodarstvo obradjuje 200ha i ima sustav krava-tele i tovi goveda,sve skupa 200kom godišnje.ima jednog radnika-hrvata, sa njim sam pričao,gazde nije bilo kući.najveća investicija gospodarstva je bila početkom ove godine-proizvodnja električne energije putem plina iz stjaskog đubreta.motor (sisu 120ks)pokreće bioplin,radi pri 1500rpm,troši 40 kubika plina na sat ako se ne varam,s tim da svaki dan se ubrizga i 20 lit biodizela,da održi motor čistim.životni vijek bi mu trebao biti 40 000 radnih sati. .investicija je bila 650 000e.
2012-te je kupljen novi claas lexion 540,vjerujem da je oko 170 000e.za njegovu otplatu je potrebno da skine godišnje min 200ha kako kaže(kod nas ne bi bilo ispod 500ha.)
2011-te je kupljen novi claasov silo kombajn vrijednosti oko 250 000eur
2008-me novi traktor 130ks i nešto priključaka oko 100 000eur
2005-te solarni kolektori vrijednosti oko 150 000eur(kad spominjem solarne kolektore moram napomenuti da ih je u njemačkoj ne more,nego ocean.par sela sam vidio di je gotovo svaki krov svake kuće,farme,skladišta prekriven solarnim kolektorima,negdje ima i polje dugačko preko kilometra,panel do panela...)
2002-ge novi fendt 170ks (vario)i nešto priključaka,100 000eur.(tada je traktor kupljen za nekih 60-70 000eura)
2001 novi lexion,zaboravio sam mu oznaku,(bio je 6 slamotresa,250ks),njega je dao pod račun za novi lexion 540 2012te god.ne znam koliko je koštao para u to doba.još ima i jednog lexiona iz 1998,starog fendta 100ks iz '80 i neke i dva unimoga...
..naravno,ni ne moram spominjat da zadnjih par investicija je bilo sa 0% kamata,i za zadnju investiciju je dobio povrat ulaganja(eu fondovi)
cijena 1 ha zakupa se kreće od 300 do 700eur.parcele su im ko naše bašče,80% je manje od jednog jutra,veći komadi su hektar-dva,3ha komad je izuzetna rijetkost.trenutačno njemački mljekari se pokušavaju izborit za cijenu mlijeka od 50centi/litra.nisam pitao za trenutačnu otkupnu cijenu,al vjerujem da je negdje blizu 50centi.sad je cijena silaznog kukuruza otišla nešto gore,pa neki farmeri nude za 1ha silažnog kukuruza 3000eur.tražio sam još neke informacije al mi čovjek nije znao odgovorit,a budući mi je to bio usputni posjet i žurilo mi se kuć na vršidbu suncokreta,nisam mogao čekat gazdu...stavio sam to čisto radi informacije...
i još jedna zanimljivost-cijena parcele za gradnju kuće u baden-wurttembergu,(manje selo,blizu gradića veličine vinkovaca)80-tak km od stuttgarta,1000kvadrata-165 000eur,a u mjestu u kojem se nalazi poljoprivredno gospodarstvo koje sam opisao,ista količina novca se daje za 350 kvadrata...

tako ce jednog dana bit i kod nas, a do tad   

Nisi uspio dobit info koliki je povrat dobio od EU jer ja kad sam pito svabe oni kazu da nemaju takav oblik kupovine, kao da im drzava vrati pare. Ocito da postoji onda. Ne znam na koji nacin dobiju bas 0% kamate ? Vidio sam 2% ili da proizvodjac daje na rate beskamatno, sigurno je onda to taj sistem.

Bare zaboravio si reći da imaju asvaltirane lenije, a koje to nisu nasute su tucanikom. Nevjerovatno puno vjetrenjača baš taj potez od minchena prema stuttgartu. Pametan narod ulaže u energetiku !(Čak sam vidio i na crkvama solarne kolektore) Sela su tako uredna i urbana da nema razlike između ruralne sredine i grada. Jedina zamjerka što nema birtija, uglavnom neki restorani koji rade tek od tri popodne.
Ja nekoliko puta godišnje prođem tom rutom i čuđenju nema kraja.
Njihova i naša poljoprivreda nemaju nikakvih sličnosti. To je
jedan potpuno drugi svijet s kojim mi balkanci nemamo nikakve veze !

asfaltirane glavne lenije su imali još 90-tih godina,sjećam se kao klinac.da,vjetrenjaca ima koliko ti duša želi.birtija nema,jer svabe nisu baš društveni previše...vjetrenjača ima i nešto kod nas na moru,al nisu tako velike ko ove u njemačkoj...
za nove strojeve nemaju kamate.kupuješ clas-a ideš kod klasovog zastupnika,on ti prodaje klasove mehanizaciju i klasov kredit.dovoljno je sto proizvodjac zaradjuje prodajom stroja,ne trebaju još zaradjivat i na kamatarenju.ako ko daje uz kamate onda je to do pola posto.tako je i sa john deere,case,deutz fahr...nema ko kod nas kupujes stroj i ides od jedne pa do druge banke.ista stvar je i sa autima.kupujes vw,uzimas vw financiranje.kupuješ bmw-a,uzimaš bmw-ovo financiranje itd....kod auta je kamata 1-3%.nisam dobio info koliki je povrat zadnje investicije.

Bare je napisao/la:...vjetrenjača ima i nešto kod nas na moru,al nisu tako velike ko ove u njemačkoj...

Naravno, kad ih gledaš iz daljine...
Kod nas su veće jer su novije od tih njihovih po poljima

Takav napredak (u bilo kojoj industriji, svejedno je na primjer da li je to poljoprivreda ili energetika) moguć je u uređenoj državi u kojoj postoji cilj (opći politički konsenzus) i predanost tom cilju. Kod nas nema niti prvog, a onda logično niti ovog drugog. Kada se mi u državi ne možemo dogovoriti oko puno jednostavnijih stvari nego što je energetska politika, (na primjer uredno plaćanje poreza i doprinosa) - kako onda možemo postići široki društveni dogovor oko kompleksnih pitanja kao što je poticanje poljoprivrede ili energetska politika.
Njemačka je predana alternativnim izvorima energije već +20-ak godina, prvo je krenulo sa politikom vrlo velikog subvencioniranja alternativnih izvora energije, da bi alternativna proizvodnja energije prerasla u pravu industriju. Mnogi i danas misle da je to subvencioniranje pretjerano i nepotreban trošak, a bez tog izdašnoig subvencioniranja ta industrija sigurno ne bi doživjela takav uzlet. I sigurno je da je to izgledalo vrlo nepromišljeno dok je nafta koštala manje od 10 $/barel, međutim danas ta slika izgleda potpuno drugačije. Njemačka je dosta siromašna u fosilnim izvorima energije, a s obzirom na razvijenu industriju - veliki su potoršači struje. Za državu ekonomske i političke snage poput njemačke nedopustivo je da u bilo kojoj mjeri postaneš energetski ovisan o vanjskim faktorima (kolikogod oni bili trenutno naklnjeni i prijateljski raspoloženi, jer se to u trenu može promijeniti).
Što se tiče investiranja - skoro je svejedno da li dobiješ poticaj od 40% ili beskamatno dugoročno kreditiranje - jer financijski stvar se svodi na kraju skoro na isto. Druga je priča ako imaš 'gotove novce', ali onda se pregovaraju popsuti prilikom kupnje. Ali treba znati da kupnjom novih strojeva - njemački poljoprivrednik podupire većinom njemačku industriju - dok kod nas kupovinom pretežno stranih strojeva - podupiremo većinom stranu industriju (svaka čast iznimkama kojih ima). Kod njih se krug zatvara - a kod nas novci nam odoše 'van' krvotoka.

Bare je napisao/la:Ne znam kako bih nazvao temu,bio sam preko vikenda u njemačkoj,i usputno posjetio njemačko gospodarstvo 20-tak km od munchena.u zadnjih 10-tak godina,bio sam na tom gospodarstvu 4 puta,pa sam upoznat sa investicijama tog gospodarstva.gospodarstvo obradjuje 200ha

cijena 1 ha zakupa se kreće od 300 do 700eur.parcele su im ko naše bašče,80% je manje od jednog jutra,veći komadi su hektar-dva,3ha komsuncokreta,

Dio postova su obrisali jer su neki nezadovoljni sa onim što sam napisao . Radio sam u Njemačkoj preko 2, 5 g i prešao vozilima i pješice na tisuće km u sjevernom dijelu Njemačke .

U priči me ne zanimaju investicije , već zemljišna problematika !
Koji je put i kolika je investicija do 200 ha , kako se prodaje to gospodarstvo i kako se nasljeđuje ?
Svećenik u mojoj župi je Nijemac i pitao sam ga za nasljeđivanje u Njemačkoj ?
Rekao mi je da najstariji sin ima prednost ? Ako možete molim vas da to pitate !
Nizozemci čuvaju tehnološke cjeline , to znači da se to gospodarstvo u Nizozemskoj može naslijediti od strane jednog nasljednika uz obeštećenje drugim ! Ako ni jedan nasljednik ne želi naslijediti imanje , ono se prodaje a nasljednici dijele novac .
U primitvnoj hrvatskoj poljoprivredi i primitivnim zakonodavstvom , nasljednici mogu podijeliti zemlju . Ja po 1 parcelu mogu prodati svakom zastupniku ! Da li to može i Nijemac ?
Ja sam 1999 investirao novac i vrijeme u sređivanje državne zemlje . Do 2013 još nije raspisan natječaj !
Dio ljudi investirali su u Hrvatskoj puno , a državnu zemlju imaju u zakup na 10 godina . Da li su njihove investicije promašene , a Nijemca dugoročno nije ?

ne znam baš da u Njemačkoj najstariji sin ima prednost, čuo sam da je tako u UK (kao posebno se do toga drži među plemstvom), ali za Njemačku ne bih rekao.
Našao sam jedan primjer savjeta za Njemačku, primjer kako isplanirati predaju OPGa, na početku odmah savjet da se ništa ne radi dok se ne ode na razgovor kod 3 savjetnika:za porez, za financije(banka) i pravo (odvjetnik)!
zatim ima naputak ukoliko nema testamenta da supružnik i djeca dijele 50:50 (kao i kod nas), a ako ima testament onda oni koji nisu zadovoljni mogu tražiti nužni dio što prema zakonu iznosi 1/2 zakonskog dijela. Ima zgodnih savjeta pa kome se da neka si malo pregleda (na njemačkom je):
http://www.aelf-la.bayern.de/gartenbau/35424/linkurl_27.pdf

mačor je napisao/la:ne znam baš da u Njemačkoj najstariji sin ima prednost, čuo sam da je tako u UK (kao posebno se do toga drži među plemstvom), ali za Njemačku ne bih rekao.
Našao sam jedan primjer savjeta za Njemačku, primjer kako isplanirati predaju OPGa, na početku odmah savjet da se ništa ne radi dok se ne ode na razgovor kod 3 savjetnika:za porez, za financije(banka) i pravo (odvjetnik)!
zatim ima naputak ukoliko nema testamenta da supružnik i djeca dijele 50:50 (kao i kod nas), a ako ima testament onda oni koji nisu zadovoljni mogu tražiti nužni dio što prema zakonu iznosi 1/2 zakonskog dijela. Ima zgodnih savjeta pa kome se da neka si malo pregleda (na njemačkom je):
http://www.aelf-la.bayern.de/gartenbau/35424/linkurl_27.pdf

Proces rađanja i izumiranja sela u Hrvatskoj je poznat , poznate su odluke vlasti od Carigrada , Beča , Beograda i Zagreba .
Činjenice su da Hrvatska ima zemlje za vlastitu prehranu i za izvoz , ali ne sa ovolikim brojem vlasnika zemlje i sa ovolikim brojem parcela , tehnologijom itd .
Djed po majci i Jugoslaviji je kršio zemljišni maksimum i formirao imanje nešto manje od 30 ha . Na temelju Zakona o nasljeđivanju to je imanje površinski uništeno .

Ako Njemci imaju mehanizam površinskog očuvanja , onda je investicija na tom gospodarstvu druga priča za ; vlast , za banke , trgovce i nasljednike .
Vlast zna da ima proizvođača , može praviti bilans potreba , banka ima kreditno i dohodovno sposobnog farmera itd .
Nakon smrti mojeg oca imanje smo temeljem Zakona o nasljeđivanju podijelili i sada na njemu nitko ne živi !
Moja investicija je u obradi zemlje , održavanju mehanizacije , plaćanje zakupa za privatnu , plaćanje zakupa za 2 manje državne parcele , kupnja sadnica za božićna drvca itd .

Nijemac iz teme ima veći bruto proizvod od 50 hrvatskih > OPG > !

Ja smatram da moramo ići na uspostavu OPG na bazi privatne i državne zemlje od 10 do 100 ha i na mehanizam njihovog površinskog očuvanja . Bez toga ćemo biti vječiti uvoznici hrane !
Ako bi to bio državi program , onda bi banke to znale i imale drugačiji odnos .

Bio sam u ; Bugarskoj , Mađarskoj , Českoj , Slovačkoj , Poljskoj , Italija , Austria , Poljska , Nizozemska , Belgija , bivši DDR ,SRNJ , prešao sjeverni dio Afrike od Tunisa do Egipta . Vidio veliki dio poljoprivredne proizvodnje i tehnologije .

Kada vidite što drugi rade , onda je pitanje što mijenjati u Hrvatskoj poljoprivredi ?
Da imamo Strategiju razvoja poljoprivrede , onda bi preuzimali i strana rješenja .

Neke koje poznajem , završili su školu u Njemačkoj , pa ću ih zamoliti za prijevod .
Hvala !

@Đuro Japarić

Ako stari gazda nije u stanju još za života odabrat naslednika i napraviti predaju imanja, onda to ne može nikad rješit nijedan zakon.
Pa bio taj zakon napisan u Carigradu, Pešti, Beću, Beogradu, Zagrebu, Bruslju, ili možda u pra Hrvatskoj nekud u Iranu.

tine je napisao/la:@Đuro Japarić

Ako stari gazda nije u stanju još za života odabrat naslednika i napraviti predaju imanja, onda to ne može nikad rješit nijedan zakon.
Pa bio taj zakon napisan u Carigradu, Pešti, Beću, Beogradu, Zagrebu, Bruslju, ili možda u pra Hrvatskoj nekud u Iranu.

Nizozemski zakon ; za života se može napraviti testament tko će biti nasljednik . Ako ga nema nasljednici se dogovaraju da li će se netko prihvatiti nasljeđa . Ako se prihvati banka daje novac za obeštećenje ostalim nasljednicima i stavlja hipoteku , ako se ne prihvati nitko nasljeđa , nasljednici novac dijele a imanje se prodaje .

Slovenci nisu preuzeli Zakon o nasljeđivanju iz Beograda , već su još u Jugoslaviji išli na vlastiti zakon .Prešao sam cijelu Sloveniju pješice gradeći dalekovode , kao i veliki dio sjeverne Njemačke , to znači da sam vidio veliki dio poljoprivrede na njivama , voćnjacima , bio na više farmi .

Nijemci nisu na poljoprivredi pravili sirotinju kao mi u Hrvatskoj od 1945 . Treba proučiti zakone više država i tražiti rješenje , jer ovo što imamo u Hrvatskoj nije budućnost za OPG !