Financiranje poljoprivrede

Pozdrav svima,..
Novi sam ovdje,. pišem seminarsk rad na temu "financiranje poljoprivrede" ali jako malo podataka o tome ima na netu, isto tako, pokušao sam pronaći nekakve knjige i časopise na tu temu ali bezuspješno,.. pa bi vas molo ako može tko da mi da neki link preporuči neku njigu časopis, bilo šta ili ovdje na forumu da mi pokuša opisat način financiranja poljoprivrede, te cijeli taj proces,. hvala unaprijed

nemoj pisati ono što ovdje pročitaš
past ćeš godinu ako napišeš kako to funkcionira u praksi ...

Dobar savjet

sunčana je napisao/la:nemoj pisati ono što ovdje pročitaš
past ćeš godinu ako napišeš kako to funkcionira u praksi ...

može onda opis kako bi to trebalo funkcionirat ili neki link? padam godinu i ako ne napišem ništ,.. ironija je što čak ni ne idem na poljoprivredni fax, već na upravni pa malo toga o poljoprivredi i znam

Što te konkretno interesira o financiranju poljoprivrede? Najbolji izvori financiranja su vlastita sredstva, ako ih imaš. Toliko su mali profiti (kada postoje), da kada se na njih dodaju kamate na eventualne kredite, uredno 'padaš godinu'. Netko možda 'upiše parcijalu', ali onda je iduće godine još teže. Možda je jedino nepovoljnije financiranje od kredita, ono kada potpišeš neki ugovor o proizvodnji - i to je kao zgodno na prvi pogled jer ne moraš u banku sa instrumentima osiguranja, ali onda osim kamate plačaš i veće cijene repromaterijala, nema cjenkanja oko rabata koji su poveliki ako imaš gotovinu (do 45%), a takvi ugovori obično sadrže klauzulu o obaveznom otkupu proizvodnje po 'tržnim' cijenama, koje su u vrijeme trajanja otkupa nikakve, pa te tu dodatno opljačkaju. Jedino kakvo-takvo pošteno financiranje je od strane županija (ako osiguravaju kreditne linije) koje je sa nekom minimalnom kamatom (nije komercijalno), i nisu potrebni instrumenti osigurnja, ali to će zazvučati kao bajka u idućim godinama. Uglavnom gledajući ljude oko sebe, većina onih koji su se u većoj mjeri oslanjali na kreditiranje proizvodnje - ne izvlače pozitivnu računicu u proizvodnji. Neću reći da će ih to odvući na dno, ali sigurni je puno teže poslovati ako nemaš dobar dio svojeg kapitala za financiranje tekuće proizvodnje (sjetve). Jedino bi mogao reći sa sigurnošću da oni koji su se oslonili na 100% financirnje sjetve od strane banaka ili dobavljača (a bilo je i takvih) prestali poslovati likvidno u prošlim godinama.

i sam naziv teme je zeznut...dosta širok pojam -financiranje POLJOPRIVREDE-
dali te zanima podizanje pojedine proizvodnje i njena računica,,,ili sveukupno -poljoprivreda?

Pa poljoprivreda se financira kao i svaka druga privreda samo je obrtaj sredstava najcesce duzi. U ratarstvu dok pripremis zemlju i dobijes prve novce prodje, sto ja znam, pola godine (ratari ce napisati konkretnije. Tipa psenicu prve radnje radis u devetom mjesecu, a prvi prinos dobijes u srpnju, a novce i kasnije). U vocarstvu prinose nemas minimalno nekoliko godina itd itd

pa to sam i mislio... nema šanse da će uspijeti opisati sve grane poloprivrede...
bolje da se drži par kultura i po njima nek češlja

frankie1988 je napisao/la:Pozdrav svima,..
Novi sam ovdje,. pišem seminarsk rad na temu "financiranje poljoprivrede" ali jako malo podataka o tome ima na netu, isto tako, pokušao sam pronaći nekakve knjige i časopise na tu temu ali bezuspješno,.. pa bi vas molo ako može tko da mi da neki link preporuči neku njigu časopis, bilo šta ili ovdje na forumu da mi pokuša opisat način financiranja poljoprivrede, te cijeli taj proces,. hvala unaprijed

Neke dosta kvalitetne podatke o toj temi možeš pronaći u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi negdje u svom kraju iako je tvoj naslov "financiranje poljoprivrede" prilično nejasan. Odnosi li se to na mjere države prema poljoprivredi u smislu subvencioniranja proizvodnje kroz poticaje, potpore isl. ili se radi o financiranju poljoprivredne proizvodnje direktno na polju kroz impute u proizvodnji?? Vjerojatno bi trebao uzeti u obzir i jedno i drugo te na kraju to još popratiti stanjem na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Ako je tako naradit ćeš se dobrano dok obradiš temu zato što kod nas niti ne postoji nešto što se zove tržište poljoprivrednih proizvoda nego postoje KARTELI (dobro prouči tu riječ) tzv. otkupljivača i organizatora poljoprivredne proizvodnje. Ne postoji ono što svaka civilizirana država u svijetu ima, a zove se "Burza poljoprivrednih proizvoda"
Slična je situacija i sa proizvodnjom, prodajom, uvozom i trgovanjem repromaterijalima ( direktnim inputima) u poljoprivrednoj proizvodnji.
Na temelju toga pretpostavljam da bi tvoj rad trebalo zaključiti izračunom nekakve bilance ukupne poljoprivredne proizvodnje ali to je, kao što i sam vidiš iz cijele situacije koja je blago rečeno "nejasna", gotovo nemoguće. Imat ćeš našu podršku u radu ali bi bilo lijepo i da kada konačno dovršiš svoj seminar, objaviš njegov sadržaj u cijelosti ovdje u ovoj temi!!
Za početak dakle u poljoprivrednu savjetodavnu službu po neke osnovne podatke i smjernice.
www.hzpss.hr

Poticaji nisu i ne mogu biti sredstvo financiranja poljoprivrede. Poticaji (bi trebali biti) isključivo sredstvo razvoja poljoprivrede, da se jednoga dana djelatnost osovi samostalno na svoje noge. E sada je ono definitivno pitanje poticanja poljoprivrede, jedno filozofsko pitanje u svojoj biti: ako potičeš sve i svkoga (kao što se to radi u HR), onda do razvoja djelatnosti ne može doći, jer si dobar dio novaca namjenjen razvoju podijelio onima koji nikada neće postati konkurentni i tako unaprijed dobar dio tih novaca potrošio u neke druge svrhe (neki kažu za socijalu, neki kažu da je to za očuvanje 'socijalnog mira', a treći kažu za kupovinu glasača). Razvijanje dijelatnosti kroz poticaje je skup sport koji u biti deformira tržišne odnose, i tu treba biti jaaaaako oprezan. Treba ići strogo ciljano, uz poticanje gospodarstava treba, na primjer, tim istim gospodarstvima omogućiti da obrađuju zemljište (i da -naravno - plaćaju za to zemljište ugovorenu zakupninu), jer koji je smisao kapitalno poticati kupovinu novih strojeva koji će onda stajati (ili možda okrenuti ploču i reći poticati će mo kupovinu strojeva samo onima koji rade zemlju strogo namjenski - na primjer: ako si ratar evo ti traktor za ratarenje i priključci, kombajn ratarski itd., ako si voćar, evo ti poticaj za voćarski traktor i priključci za voćarstvo, za izgradnju hladnjače, za podizanje voćnjaka, ali do nekog limita (koji postoji))? Ali ako si, na primjer, ratar moraš pokazati sa koliko zemljišta raspolažeš, i koliko se namjeravaš povećavati u bližoj budućnosti i gdje? Osim državnih poticaja tu su i znatna financijska sredstva nas proizvođača uložena u te strojeve - za koje bi svaka 'prava' država učinila sve da ih zaštiti. Sada smo u situaciji da su neki kupili strojeve koji malo rade (hvala bogu nisu svi), loša je financijska situacija i mnogi će imati velikih teškoća da ih otplate. Mnoge bi to moglo i odvesti u financijsku propast. Ta situacija nije se mogla u potpunosti izbjeći, ali neke stvari su se mogle izbjeći. Neki moraju neminovno propasti, ali različita je situacija ako netko propadne sa svojim novcima, ili dobije milion kuna poticaja od države i onda propadne - državi je u drugom slučaju propalo milion kuna. Bilo bi puno poštenije i bolje da se država odredi u početku i kaže - ti ne možeš dobiti poticaj za traktor od 200 ks, jer radiš 30 ha zemlje i to ti ne treba, ali možeš dobiti poticaj za trakor od recimo 120 ks (primjer). Zato je poticaj snažni razvojni instrument. Ali ako ga shvatimo kao instrument financiranja poljoprivrede, onda je neminovno da nakon nekog vremena završimo kao naša brodogradilišta. Nakon desetak godina takvog 'poticanja' (namjerno u navodnicima jer se onda ne radi o poticanju nego o financiranju) država će potrošiti 20 mlrd. kuna, a proizvodnja će biti veća pušiona, nego prije 'poticaja'. Ljudi dobiju 2200 Kn po hektaru kukuruza, i misle da se kukuruz isplati prodati po nižoj cijeni, jer eto od države su 'dobili' 2200 kuna koji su razlika između tržne cijene i realne cijene koštanja. Svi počnu proizvoditi kukuruz i cijena - strmoglavo pada. Zato poticaji deformiraju tržišne odnose i tu treba biti jako oprezan. O 'organizatorima' proizvodnje neki drugi puta, sada možda samo jedna rečenica: kada ti netko drugi 'organizira' i 'pomaže' u proizvodnji, budi siguran da će to dobro naplatiti na bilo koji način, obično na više načina.

Poticaji nisu i ne mogu biti sredstvo financiranja poljoprivrede. Poticaji (bi trebali biti) isključivo sredstvo razvoja poljoprivrede, da se jednoga dana djelatnost osovi samostalno na svoje noge.

Netočno!!

Ljudi dobiju 2200 Kn po hektaru kukuruza, i misle da se kukuruz isplati prodati po nižoj cijeni, jer eto od države su 'dobili' 2200 kuna koji su razlika između tržne cijene i realne cijene koštanja.

Točno!! Odličan primjer koji doslovno objašnjava definiciju i funkciju poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji i cilj poticaja doslovno taj. Zbog toga poticaj ulazi u kalkulaciju ukupnih prihoda u proizvodnji i samim time pripada sredstvima financiranja poljoprivredne proizvodnje.
Sva druga sredstva koja su dostupna u poljoprivrednoj proizvodnji ( poput kapitalnih ulaganja i sličnih operativnih programa u poljoprivredi) utječu na poljoprivrednu proizvodnju ali na indirektan način ali ne kao poticaj, direktno u proizvodnji koja se upravo odvija na polju, u staji i sl. Ta sva druga sredstva pripadaju onoj tvojoj prvoj rečenici za koju sam napisao da je netočna!

Mislim da bi poticaji po kulturama trebali biti novci koji bi se uložili u proizvodnju, to jest da se poboljša agrotehnika (bolja gnojidba, obrada, sjeme itd.) i to je kapital koji bi trebao direktno utjecati na cijene - intenziviranjem proizvodnje, podizanjem tehnološkog nivoa proizvodnje prinosi bi se trebali stabilizirati a to bi trebalo imati kao posljedicu - manja cijena kg proizvoda po Ha. U drugom slučaju ako nastaviš raditi sa lošom agrotehnikom i malom produktivnošću, i smatraš taj poticaj kao razliku cijene (koji je zapravo u tom slučaju uvijek nedostatan, jer ja mogu uvijek raditi toliko neracionalno da to nitko ne može pokriti) tome nikada nema kraja - evo opet paralele sa brodogradilištima - svi novci uloženi kroz subvencije u brodogradilišta nisu donijeli željeni tehnološki napredak i nakon potrošenih milijardi opet smo na početnoj točki (osim kod jednog brodogradilišta koje je vrijedno spomena, jer dokazuje da se racionalnim razmišljanjem i radom može pozitivno poslovati). Istina je i da je država tu najveći 'griješnik', jer zapravo uvijek je 'pokrivala' dubioze, a nije ulagala u tehnologiju proizvodnje. Logično, kada su poduztnici shvatili da se uredno pokrivaju dubioze, one su postajale sve veće, i lovica se lagano počela prelijevati iz državne blagajne, za koju se u ta dobra stara vremena mislilo da je poptu izvora nafte u S. Arabiji - skoro nepresušna, u privatne đepove uprave, poduzetnika i drugih skupljenih oko brodogradilišta (ovo drugih namjerno prepuštam mašti da si sami zamislite koji su to drugi).
No kako se uklapamo u to - mi poljoprivrednici? I mi dobivamo subvenciju, ali kako nam se subvencije povećavaju, otkupne cijene padaju, a cijene repromaterijala i strojeva koji nam trebaju rastu. I tako se ta subvencija preljeva iz državne blagajne u naše đepove, a iz njih u đepove onih koji 'organiziraju' proizvodnju, prodaju strojeve ili repromaterijal. Normalno je da trgovci rade uz maržu, i da dižu cijene kada potražnja raste, ali nije normalno da je gnojivo u Europi 30% jeftinije, a da su nam otkupne cijene niže. Ima za takvu situaciju i objektivnih razloga, ali većinom se radi o kartelskom udruživanju da nam se iz đepa uzme sve što se može, tako da nam ništa ne ostaje za razvoj i proširenu reprodukciju. I tako opet ti poticaji nisu upotrebljeni kao razvojno sredstvo, nego kao pokriće za gubitke. To je krug koji se treba prekinuti. Mi smo dobili novce za razvoj (sada vaučere za (pre)skupo petrokemikjino gnojivo) i na neki način odgovaramo za te novce, uloženi novci na neki način moraju donijeti dobrobit za cijelu državu - jer to su državni novci. Ovu temu treba otvoriti i držati je otvorenom sve dok ne dođemo do nekih konkertnih zaključaka kako da poboljšamo trenutno stanje, jer ovo pokrivanje gubitaka ne vodi nikuda osim u prezaduživanje države.

Fidelito je napisao/la:...Ljudi dobiju 2200 Kn po hektaru kukuruza, i misle da se kukuruz isplati
prodati po nižoj cijeni, jer eto od države su 'dobili' 2200 kuna koji
su razlika između tržne cijene i realne cijene koštanja. Svi počnu
proizvoditi kukuruz i cijena - strmoglavo pada. Zato poticaji
deformiraju tržišne odnose i tu treba biti jako oprezan...

To su doživjeli ameri sa svojiom milionima hektara kukuruza koje redovito siju svake godine . Država ih potiče da proizvode više kukuruza nego što im zapravo treba a rezultat toga je njegova niska cijena na tržištu . Nisku cijenu vole velike indunstrije koje su se naučile da od kukuruza proizvedu skoro pola namirnica u supermarketima odnosno u gotovo svakom prehrambenom proizvodu ima kukuruza ( ili soje isti klinac ) . Na drugoj strani američki farmer umjesto da mu od tih silnih hektara koje sije i sve siline subvencije koju dobije od države bude lakše on je doslovno pred bankrotom . Tko je tu više pametan ?

Imate dobar film na tu temu . Zove se " Food Inc." , evo torent ... https://isohunt.com/download/138050181/food+inc..torrent

Što znači da je poljoprivrednik, kako god radio sretan ako mu računica bude 0 kuna + poticaj!
A sve dok su nama i bilo kome potrebni poticaji za proizvodnju, LOŠE nam se piše!!

Ova se tema iz financiranja pretvorila samo u poticaje od drzave pa ce decko shvatiti da se poljop. financira od poticaja. frankie , napisi da bi te poticaje trebalo ukinut.

hvala svima na odgovorima,... ispričavam se što nisam bio u mogućnosti detaljnije da vam opišem,.. uspio sam seminar napraviti,.al odlično je ovo vamo na forumu,.. zanimljive odgovore,..
uglavnom,.. neko je pito što točno o financiranju poljoprivrede želim znati, sada više nije ni važno,.. al bila su me zanimali poticaji od strane države i eu.a
i eto usput svim poljoprivrednicima želim sreću da budu makar u pozitivnoj nuli ))

i sto si zakljucio odakle se financira poljoprivreda?

najčešće iz vlastitog dzepa,. bilo pomoću kredita ili vlastitim kapitalom,.. poticaji su često nedostatni za poljoprivredni obuhvat,

I sad bi bilo fer napisati koji je feedback profesora.
Posto rundu ne mozes platiti ekipi na forumu, izvoli uloziti u svoju buducnost i platiti rundu svoijim prijateljima (i prijateljicama pogotovu) sa kojima se dnevno sreces

na kakvu rundu se poziva ekipa na forumu, pa nismo dečku niš ni pomogli )

Bitna je percepocija onoga tko prima savjet

pa zato što je mlad i vidi ružičasto, ne trebamo ga "globiti"