Cijena psenice 2009

Koliko god nevjerovali Ministarstvu (a ja sam prvi koji ima ne vjerujem svaku) sklon sam vjerovati ovim podacima (ako nista drugo jer nema drugih):

Isplata potpora i poticaja, [16.4.2009]

1. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sa današnjim je danom isplatilo potpore u visini od 923,2 milijuna kuna i to za:
1. ratarske kulture- 521 mil.kn
2. mlijeko- 187 mil.kn
3. tov stoke- 50 mil.kn
4. riba- 34 mil.kn
5. dohodovnu potporu- 84 mil.kn
6. kapitalna ulaganja- 18 mil.kn
7. dugogodišnji nasadi- 8 mil.kn
8. mjere ruralnog razvoja- 6,2 mil.kn
9. operativni programi- 15 mil.kn


Plan isplate, u tijeku mjeseca travnja i svibnja, u visini od 1.070,3 mlrd kn, je sljedeći za:
1. ratarske kulture- 520 mil.kn
2. tov stoke- 50 mil.kn
3. riba- 33 mil.kn
4. stočarstvo- 350 mil.kn
5. dohodovna potpora - 1 mil.kn
6. kapitalna ulaganja- 21 mil.kn
7. dugogodišnji nasadi- 7 mil.kn
8. mjere ruralnog razvoja- 23,3 mil.kn
9. operativni programi- 20 mil.kn
10. intervencija na tržitu- 35 mil.kn


Kada se to sve gleda sama kapitalna od 38 milijuna, trajni nasadi od 15 milijuna ili 28 milijuna za promidzbu u turizmu su kikiriki u odnosu na druga izdvajanja drzave.

Inace, sinoc ministar izjavio da se ide u skladisnicu. Medjutim meni nije jasno tko ce vlasnicima skladista platiti skladistenje. Skladisnica se dugo spominjala kao moguci izlaz, ali meni osobno nije jasno kako to moze rijesiti stvar kad su, ako ja dobro razumijem, otkupljivaci i skladistari jedno te isti, a skladistenje treba platiti?

Mr. Nustemburg je napisao/la:Evo sada će mo imati skladišnice, koje će mi omogućiti kasniju prodaju moje pšenice po većoj cijeni, te dizanje kredita za jesensku sjetvu po vrlo pristupačnim kamatama. Banke i otkupljivači pšenice čekaju na me raširenih ruku…jupiiiii

Naravno presretan sam što ću pšenicu moći skladištiti kod ovlaštenih firmi sa adekvatnim skladišnim prostorom

eeee tako sada cjene može biti i ispod kune, jel ću ja svoju robu skladištiti

Ovo dizanje kredita za sjetvu neodoljivo me podsječa na varijantu kreditiranja mineralnih gnojiva u Petrokemiji proljetos 'da se poljoprivrednicima olakša sjetva'. I tako, možda naivno, možda iz vica, a možda i sa tračkom nade (opet naivno) nazovem proljetos u petrokemiju i kažem: želio bi gnojivo na kredit. Evo, žena mi ljubazno odgovori, nema problema, samo donesete garanciju banke i sve je rješeno uz neku minimalnu mjesečnu kamatu (mislim da je bilo 1 %). Naravno u mojoj banci rekli su mi da je ta garancija u praksi jednaka gotovini i da je praktički mogu dobiti samo uz polog gotovine, što se ne isplati. I bilo mi je logično da ne može svatko tko nazove telefonom dobiti gnojivo u Petrokemiji, ali garanciju od banke malo tko će od nas dobiti u svojoj poslovnoj banci, pa onda još i platiti mjesečnu kamatu. Mislim da sam na tu varijantu bio prisiljen, bolje je odustati u startu. Možda u ovom slučaju pšenica posluži kao neki polog gotovine, ali ako garantiranje opet prebace na komercijalne banke, baš me zanima koliko vrijedi ta pšenica (uskladištena negdje, kod nekoga) za moju banku? Mislim da su bankari sve samo, ne naivni, da se dobro sječaju pljački robnih rezervi (da se podsjetimo: to je ono kada je maskirani napadač upao u silos i povikao: ovo je pljačka, ruke u zrak, natovarite mi 100000 tona pšenice i da niste zvali policiju 30 minuta nakon mog odlaska - naravno portirska služba je u potpunosti zakazala kao i uvijek) i neće baš samo tako izdavati garancije na osnovu tih rezervi pšenice. Tko bude (ako bude) pregovarao sa ministrom - pitajte ga o tom 'malom detalju'.

I tako nam ostaje varijanta skladištenja, koje bi trebao netko platiti, a svima trebaju novci, pa vi gospodo skladištite i kasnije prodajte po nepoznatoj cijeni ili kome je hitno možete i sada prodati po trenutnoj tržnoj cijeni. Zapravo kada bolje razmislim ministarstvo i nema nekih mehanizama kojima bi prisililo otkupljivače da kupuju po nekim utvrđenim cijenama (osim onih mehanizama 'pojačane financijske kontrole' ali to kao nije europski ni demokratski), može postaviti viskoko minimalnu otkupnu cijenu, ali onda postoji opasnosti da otkupljivači ništa ne otkupljuju ('nisu zainteresirani za otkup'), što je podjednako zlo.
Mislim također da ne treba računati na 'solidarnost' otkupljivača jer je to vrijeme davno prošlo. Trebalo bi se ni pozivati na to da u slučaju da poljoprivrednici (opet) ostvare gubitak na pšenici otkupljivači bi mogli slijedeće godine imati znatno manje posla jer neće biti pšenice, mnogi proizvođači će propasti, a ostatak koji opstane ove godine jednostavno neće moći financijski podnijeti još jedau godinu sa minusom, pa će i oni odustati od pšenice. Međutim u ovim uvijetima kakvi danas vladaju kod nas i u bližoj okolini, firme i poduzetnici razmišljaju maksimalno mjesec dana unaprijed i to su dugoročna predviđanja, dok o slijedećoj godini se razmišlja samo uz opasku 'ako preživimo'.

Kada se to sve gleda sama kapitalna od 38 milijuna, trajni nasadi od 15 milijuna ili 28 milijuna za promidzbu u turizmu su kikiriki u odnosu na druga izdvajanja drzave.

923+520= 1443 mkn

to je i dalje oko 1% državnog proračuna

Dao Suki Pankreticu 1% pa nek' se dijete igra nek mu ne dosadjuje
znam da nije tema za zajebanciju ali kako kazu "U svakoj sali i malo istine"

Fidelito ma nema ništa od tog famoznog skladištenja, koliko sam shvatio ministra, skladištiti se mora kod ovlaštenog skladištara. Kolika cijena pšenice onda mora biti npr. u 10 mjesecu da isplati troškove skladišta, kamate na kredit koji će mo dići… Te skladišnice opet idu na ruku svima osim seljacima, a i tko garantira da će neki otkupljivać biti zainteresiran za moju pšenicu u 10 mj.

Nisam vidio prilog o skladištenju na TV-u odnosno nisam čuo ništa o tome ali pozdravljam takvu odluku . Napokon nešta rade a ne samo sjede u isčekivanju 10.6. i prosvjeda bez da išta nude . Svaka druga vlada učinila sve da se najavljeni prosvjed seljaka ne održi jer svaki automobil koji bude zadržan na granici od strane traktora ide direktno njima na dušu a ne nama seljacima .

drugim rijecima zakonom o skladistenju tzv skladisnici ce se i rizik skladistenja prebaciti s otkupljivaca na poljoprivrednike....

meno je to potpuno neprihvatljivo, ja hocu zagarantiranu cijenu koja mi minimalno pokriva troskove, ali sve troskove (amortizacija i moj rad) a tko ce ju skladistit nek i riskira, mene to ne zanima....

mi dok platimo kamate bankama i troskove skladistenja ta cijena sto eventualno naraste pretocit ce se u djepove banaka i otkupljivaca a rizik ce u potpunosti biti nas....

skladistenje je potpuno druga bransa gospodarstva nego poljoprivreda, i bas smo mi poljoprivrednici dovoljno sposobni da prodajemo svoju psenicu i izlazimo na trziste svatko s svojih par tona, i takvim sistemom cemo na godinu svi biti u jos vecim dubiozama....

sto se mene tice neka ju skladisti netko drugi, i radi s njom sta hoce, i neka snosi rizik za to, pa ako cijena padne i ostane u gubitku neka oni (otkupljivaci) malo kukaju i prosvjeduju i neka drzava njima sanira gubitke, na ovakav nacin jedino mi ostajemo u gubitku, dok drugi svi imaju svoju racunicu....

skladisnica bi bila dobra da mi imamao svoju zadrugu na opcini i uskladistimo par tisuca tona psenice u vlastitim skladistima, i platimo nekom top manageru neka ju proda na postotak kad se ocijeni da je najpovoljnija cijena...

na ovaj nacin ce se dogoditi da psenicu predajemo u ruke bankama, pa ako dodje do krize ona ce ju i prodavati po minimalnim cijenama da podmiri svoj dug, to se lani dogodilo u madjarskoj je proslogodisnju psenicu nisu prodavali seljaci vec banke, a sto se njih tice dat ce ju i po 70 lp ako to njima pokriva zaduzenje...

skladisnica nece rijesiti problem psenice, vec se bojim da bi ga mogla samo pogorsati....

Bilo je na forumu par zagovornika samoizgradnje stotino-tonskih silosa u našim dvorištima . Oni su to vidjeli kao jedino ispravan način borbe za cijenu žita tako da sada ova skladišnica dolazi kao još bolji odgovor za postizanje viših cijena naše robe jer nemam prevelikog mi inputa u izgradnji silosa . Ako bi laički razmišljao o tome rekao bih da bi mi troškovi skladištenja nekih 500 tona žita u njihovoj skladišnici kroz nekoliko mjeseci u godini izašlo jeftinije nego izgradnja silosa u dvorištu i 20 godina samoskladištenja što mi se ne čini kao loš odabir .

Poučen ranijim govornicima koji se vidim više razumiju od mene u način na koji se svijet okreće a ne samo proizvodnju robe na kojoj ja baziram svoju egzistenciju a dalje od toga ne želim bacati poglede sklon sam im se pridružiti u razmišljanju o temi skladištenja . Da se razumijemo nisam toliko naivan pa da mislim kako će mi stvarno ove godine pomoći ta famozna skladišnica da mi stavi koju kunu u džep ... neće sigurno , mislim da će mi samo razmišljanje o toj temi izvući dobar dio kuna iz njega ali ne mogu ne priznati kako u tome vidim potencijal . Samo kasno je sada kada se klasovi žute predstavljati seljacima skladišnicu . Imam milion pitanja a nikoga da mi na njih odgovori ... opet kažem potencijal skladišnice vidim amo tko će to pošteno odraditi a ne da to samo bude drugi način kulturnijeg pokradanja seljaka ?

ta skladisnica je zivo sranje, mogli smo mi i prije ostavit robu u silosu kod naswg otkupljivaca ali nam kamate idu na nas dug koji smo napravili da bi proizveli psenicu a ako odmah odlucimo zatvorit dug onda nam nista nece ni ostat za skadistit, takvo sta jedino todoric moze a ne znam ko od seljaka ima ima sredstva da pokrije dug na psenici pa da je ostavi u skladistu(znaci nista ne proda) zatim da ceka jesen i sve ispocetka (opet ce nam rec kad bude cijena uljarica u kukuruza mala) da skladistimo i to, pa onda ponovo ide nam sjetva psenice, stvarno ne znam ko ce to izdrzat tako da ce nam to sa skladisnicom napravit veliko sranje

Pa zato kažem da je puno pitanja a malo vremena da se na njih odgovori .
Možda ti sistem može dati potvrdu sa kojom zatvaraš svoja dugovanja prema zadrugi ili banki koja te kreditira iako jako dvojim u to. Vidim tu potencijal a bilo bi mi drago kada bi imao bolje riješenje za skladištenje hrane koju proizvedem u tuđem silosu a da to ne bude klasično skladištenje koje mi je sada dostupno jer ono mi nije isplativo .

Nego, dali se moze podvuci znak jednakosti izmedju otkupljivaca i silosa, odnosno dali otkupljivaci imaju svoje silose? Ako je odgovor da, bojim se da se nece nista promijeniti.
Usput, kolika je uopce (okvirna) cijana skladistenja npr. tona/godina za npr 500 tona? Dali je to isto za psenicu i npr. kukuruz? Koliko mogu iscitati to su cifre koje nisu bas isplative za proizvodjaca....
Sto skladisnica kao ideja donosi novoga u odnosu na sada? Ako sam dobro shvatio, nitko ni do sada nije sprecavao seljaka (osim naravno financijskih elemenata) da odveze zito na silos i kaze "Necu prodavati, samo mi naplatite sto mi ga cuvate" (klasicno skladistenje)

Koliko sam razumio onu skladišnicu koju su spominjali prošle godine tu bi trebali biti neki elemniti koji su povoljniji za nas koji ostavljamo svoju robu na čuvanje . Detalje ne znam ništa jer to naravno neće zaživjeti niti ove godine ali po meni bi to mogla biti dobra stvar .

Rekao bih da je osnovni preduvjet da drzava jasno iskaze koliko i kakvog joj zita treba.

Prjedlog zakona o skladišnici i prjedlog zakona o potporama na sjednici vlade.




http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2009/85_sjednica_vlade_republike_hrvatske

Novim se zakonom o državnoj potpori poljoprivredi uređuju te potpore u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za ovu i 2010. godinu i mjere ruralnog razvoja, istaknuo je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić.

moram priznat da bas i ne razumijem ovo, mislim sta znaci za nos taj novi zakon?

lol evo i susjedi iz srbije ce imati skladisnicu ove godine....
a cijena koju ocekuju je 16/18dinara =1,2 1,4kn...
evo :