Cijena psenice 2009

Picek je napisao/la:ja ne prodajem traktor ispod nabavne cijene nego ga držim na zalihi..

a za to treba imati prostor. Vlastiti ili unajmljeni. Sto kosta. Vise ili manje, ali kosta.

Traktor i žito dva su različita proizvoda. S obzirom da je Valtra premium marka radi se većinom po narudžbi, dok poljoprivrednici žito proizvode većinom za nepoznata kupca. Da bi kupio traktor treba dati postotak pologa da bi se stavio u proizvodnju, dok kod žita o pologu nema govora. Ciklus proizvodnje traktora je kraći nego ciklus proizvodnje žita. Proizvodnja traktora je sigurnija, nema rizika vremenskih i drugih uvjeta, dok u poljoprivredi ima. Traktor je puno kompleksniji (složeniji) proizvod od većine poljoprivrednih kultura i kao takav ima veliku dodanu vrijednost. Svi mi to sve znamo, ovo je bio smao mali podsjetnik da je ove dvije proizvodnje teško usporediti. Ali i kada ti se zatekne neprodani traktor na skladištu za recimo 50000 eura ipak ga je jednostavnije uskladištiti nego žita za 50000 eura. Žito u skladištu kalira, u prosjeku 1 % na godinu i to je dodatni gubitak, dok traktor 'modelski' stari i kao takav gubi isto na vrijednosti. I kako smo prije dođli do zaključka nije čak toliko problem u skladištenju, nego u kapitalu (zarobljenom u proizvodu) koji je neophodan da bi se nastavila daljnja proizvodnja. Naravno, ti češ reći da je kapital 'zarobljen' i u traktoru, i tu si potpuno u pravu, samo u trgovini (općenito) veća je zarada nego u porizvodnji, mi u proizvodnji čak ni ne pokrivamo osnovne inpute, a kamoli da naplatimo rizik (KOJI JE U POLJOPRIVREDI UZ SVU AGROTEHNIKU RELATIVNO VELIK). Dok je u trgovini rizik puno manji, veća je zarada, manja su pošetna ulaganja u posao, i možeš sa vremenom zaraditi akumulaciju (rezervu) novaca sa kojom financiraš neprodano skladište. poljoporivrednici rade godinama i nisu uspjeli stvoriti akumulaciju, a u međuvremenu su se i zadužili za nove strojeve - gdje? - Kod banaka, da bi kod trgovaca kupili nove strojeve (tako da i vi nešto zaradite). To je veliki krug, i ako netko iz njega ispadne, on se prekida i svima bussiness ide loše. Neki će neminovno propasti, da li zbog loše procjene ili lošeg i nemarnog poslovanja i tako treba biti, ali ako velika većina dođe u financijske probleme onda se i bankama loše piše, a teško mi je vjerovati da je većina 'loše procijenila situaciju'.

ma to je bio samo primjer koji nema izravne veze jedan s drugim ali govori o tome da nije uvijek sve crno ili bijelo, postoji i sivo.. (btw. kada traktor naručujemo za svoje skladište onda ga radimo po svojoj narudžbi a bez poznatog kupca. opet zahtijeva naše financiranje. no to nije ovdje bitno)
automatski kada proizvođač ima svoju mogućnost skladištenja on postaje i trgovac.. jer on će uskladištiti i čekati bolju priliku za zaraditi više nego što je mogao prvobitno dobiti.. i pritom ne mora biti doktor ekonomije..
ima u Hrvatskoj jako dobrih primjera proizvođača/trgovaca koji jako dobro žive od onoga što rade a nisu konglomerati..
naravno, i oni se žale na kašnjenje poticaja ali ne ovise o tom poticaju..
i u trgovini je potreban početni kapital koji kasnije raste ili pada ovisno o kvaliteti trgovca..
silos/sušara su skupi.. vjerojatno jesu iako ja mogu dati par primjera privatnika koji rade 100-injak hektara zemlje i uspjeli su podići silose..
no ako je tome tako zašto taj nesretni strojni prsten kod nas ne uspijeva? a država ga je još subvencionirala pa svejedno ima svega 2-3 strojna prstena u cijeloj državi koji funkcioniraju. dok čim pređeš granicu to postaje normalna stvar..
naši ljudi su specifični i više od svega se volimo žaliti i plakati nad svojom sudbinom..

100% potpisujem, i jedan i drugi post ispred moga

Mislim da strojni prstenovi ili zadruge bilo koje vrste ne funkcioniraju jer to ljude previše podsjeća na dobra stara (ne)vremena. Dalje, tu se postavlja samo pitanje zakonitog uređenja odnosa između članova takve udruge, da netko ne 'vuče' lovu van mimo sviju, ili da se radi na crno mimo znanja svih, pa skloni smo tome, ljudi koji su realni toga su svjesni pa se ni ne upuštaju u takve 'avanture'. A sve bi se tako lijepo dalo urediti, ako se stvori višak on se podjeli sukladno vlasničkim udjelima. Ali kako to objasniti ljudima, kada pojedinima ne možeš objasniti sustav PDV-a, ili što je to sadržaj vode u zrnu, a sigurno bi bilo i onih koji bi mislili da ako imaju udio u silosu i sušari, sušenje ništa ne košta ili njihovo pohranjeno zrno ne kalira kroz godinu dana (Primjer; Moj knjigovođa mi je ispričao da je imao mušteriju kojoj je vodio papire za dućan. Čovijek je uredno pio pivu u svom dućanu, častio i druge i nije to plaćao u kasu - kao to je moj dućan. Kasnije se čudio otkud manjak u inventuri. Eto, to je to.) . Pitanje je to na kraju obrazovanja, znanja i da nitko ne poželi malo 'kruha ispod pogače'. Opet bi ljudi dobili obračun za uskladišteno zrno i većini 'ništa ne bi bilo jasno'. Još nismo na nivou da bi se mogli udruživati tako. Treba i do toga 'narasti', a nadam se samo da ćemo stići narasti prije nego što propadnemo.

Smiljan je napisao/la:100% potpisujem, i jedan i drugi post ispred moga

Potpisujem josipov post a ovom drugom filozofiranju nije mjesto u ovoj temi .

slazem se s tobom i josipom, a za ove druge ( sto ni nemaju psenice) nemam nist protiv toga sto pisu ali uvjek je lakse drugom pametovat a pito bi ih da su u nasoj kozi dal bi tako razmisljali, siguran sam da ne bi

u SAD se predviđa da bi cijena bila 95 - 105 lp (preračunato)...lani su imali rekordni prosjek od 138 lp

inače, u svjetskim okvirima se očekuje pad uroda tek oko 4% jer Australija i Argentina imaju dobru žetvu...zalihe žita su na drugoj rekordnoj razini

paor je napisao/la:u SAD se predviđa da bi cijena bila 95 - 105 lp (preračunato)...lani su imali rekordni prosjek od 138 lp

inače, u svjetskim okvirima se očekuje pad uroda tek oko 4% jer Australija i Argentina imaju dobru žetvu...zalihe žita su na drugoj rekordnoj razini

Znaš kako kažu za gorivo ... pratimo cijene na mediteranu ... tako da nas uopće ne bi trebalo zanimati što se preko bare događa sa žitaricama ili kukuruzom . Što nam sada ne naprave cijenu žita koja je mediteranska ? Neka država lijepo uzme u obzir svoju idiotsku cijenu mediteranskog mineralnog gnojiva neka ju prepolovi kao prije i eto nam cijene žita ... Sramota da taj kutinski šljunak bude pet puta skuplji od kile žita .

Otkup pšenice ili kukuruza, stvar je ista, otkupljivači kod nas uvijek djeluju na isti način: Plati što manje, a ako možeš daj i manje od toga. O cijeni pšenice ovise i mnoge druge cijene, tako meni u jednoj proizvodnji koja nije pšenica, otkupna cijena ovisi o cijeni pšenice. Zapravo tako i treba biti pšenica je osnova, temelj, i kao takva zaslušuje posebnu pažnju. Ali treba ući u bit stvari - i ja još jednom kažem: nitko, ali baš nitko, neće se odreći svoje dobiti dobrovoljno. Tako je i sa položajem velikih na tržištu, oni iz svog položaja crpe ekstraprofit na račun nas proizvođača. Istina je i to da prekooceanske cijene nemaju direktan utjecaj na naše lokalne cijene, ali s obzirom da se tamo malo više trguje nego kod nas, te cijene su i realnije. Treba sve promatrati, jer kada bi gledali samo u svoje dvorište ne bi znali što radi susjed...

Što se tiče prethodnog posta, neka ju admin premjesti na pravo mjesto, ponovno sam ga pročitao i zbilja mu nije tu mjesto (većinom).

posto sam bio neki dan u madji-sve do budimpeste moram napisati sto sam vidio.
Nisam bio tamo oko 8-10 godina i sada kad sam ponovo isao nevidim nikakve promjene.Sve je po starom ,jadno,staro i slicno.
ALI sto se tice nase konkurentnosti sa njima to se uopce nemoze usporediti.
Imaju toliko oranica i toliko su ogromne da mi o tome mozemo samo sanjati.
A stvar je da seljaka uopce nepostoji ,tu svu zemlju obraduju firme i zaraduju mizerne place-sto se vidi po selima.
Kako da se nas seljak jedan ravna po njihovim cijenama kada kod njih nepostoji seljak??
U svakom selu mozes vidjet samo 1 privatan traktor i to je "seljastvo".
Stoga nemoj te pokusavat shvatiti kako kod njih moze biti povoljno zito,kukuruz i slicno.
Konkurenti su.A bome cemo i mi postat sa ovako politikom jer kao sto je todoric rekao :'...kad se pak podigne helikopterom nad to svoje imanje, ne želi vidjeti dvije stvari. Neviđeno ga živciraju male oranice. I, drugo, ne može podnijeti rupe po svojim usjevima. Male privatne parcele za Ivicu Todorića drugo su ime za nekonkurentnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje.
Znaci nas se unistava sa namjerom da se okrupnumo-to je nasa politika u poljoprivredi.

-a sto se tice privanih silosa kod nas to je samo jos jedan san....jer to je gotovo nemoguce postici u ovo danjasnje vrijeme.
Zapitaj te se da imate sada 100h psenice koliko bi imali duga,koliko kredita za strojeve(jer tolika povrsina zahtjeva skupe strojeve),milijun troskova-i onda jos od toga otkint za silos??no way.
Nama jednino moze pomoci drzava sa reguliranjem uvoza ,izvoza,i sa smanjenjem cijene gnojiva i to je to.
Neka se malo tereta prebaci na otkupljivace jer su oni u proteklim godinama dovoljno ojacali pa neka oni skladiste i na tome profitiraju-jer oni imaju silose a ne mi.

eo bas sad razmisljam i sjetio sam se ministra pred izbore kada je bilo rijeci da ce svi koji imaju 1h dobit poticaje i slicno.
Znaci potice se proizvodnja na malim povrsinama.
E sada nikako mi nema logike takva politika u ravoju gospodarstva a pri donosenju otkupne cijene za proizvode gledamo na madarsku.
A kod nas prosjek cca 10h po gospodarstvu,a preko je barem 10x veci.
Zasto onda uopce imamo OPG i nazivamo ga obiteljsko polj. gospodarsvto kada nemamo politiku koja ce to razvijat?

Ja bi pitao ministra :
Ministre sta vi zelite da zarade otkupljivaci ili proizvodaci psenice?
On vjeratno bi odg da i jedni i drugi.
Ali ja kazem :to nije moguce ako ce oni reci koja je cijena.Logicno oni hoce sve u svoj dzep.

uvijek se sve vrti oko konkurentnosti i trzista i zakona velikih brojeva, a to je politika potpuno kriva....

kakve korist ima madjarska od toga sto im je cijena kukuruza psenice i sl konkurentna kad su im sela, i ljudi koji zive u njima jad i bjeda i žive na rubu siromaštva i od njihovog rada jedino koristi imaju kojekakvi prekupci i mešetari...

od te silne konkurentnosti jedino koristi ima budimpesta koja je pravi europski grad, i na kraju se sav kapital sliva tamo, i ona radi madjarskoj prosjek bdp-a, a razlike izmedju budimpeste i ostatka madjarske su ogromne, usudio bi se reci puno vece nego kod nas ismedju zagreba i ostatka hrvatske.....

tako mislim da bi i kod nas cijena psenice trebala biti takva da osigura poljoprivrednicima egzistenciju, a prekupci od 1.30 sigurno nebi propali....
zakon trzista nema mjeta u poljoprivredi jer tu trziste ne postoji i kadro je u jednoj godini unistiti nesto sto se stvaralo godinama, jer poljoprivreda ima jako spor obrtaj novca, nije to trgovina ako jedan tjedan ide slabo prodaja, drugi ce ici bolje....

@picek
otkud ti znas kakva je moja repa, jesi bio u polju gledat??? ako nisi onda idi pa vidi....

uostalom i pingo ce ti reci o isplativosti repe isto kao i ja, obzirom na obim posla daleko je ona od isplativosti...

eo moje misljenje.
Kako pratim ovu "recesiju" dolazim do zakljucka da je dotaknuto dno i sada sve ide prema gore.
Nego konkretno vezano za poljoprivredu gotovo da sam siguran da cemo ove godine ispusiti majko mila.
Jer kako je cijena nafte vezana skoro pa direktno za cijenu psenice i ostalih kultura nalazimo se u situaciji gdje nafta ima rastucu cijenu i predvidam cijenu nafte u zetvi da ce biti do 70dolara.I tako znaci da za psenicu bumo dobili 1,2 1,3,ali do kraja godine nafta se izgleda ima u planu podici na 100 dolara i koliko ce onda kostati psenica??
Ma ovi nasi otkupljivaci ove godine imaju takvu priliku zaradit da to nije moguce....eo procitaj te ovaj post u 12 mjesecu ove god pa cete vidjeti dali imam pravo.

Ako si siguran da će cijena toliko rasti i ti imaš priliku dobro zaraditi. 'Samo' treba imati gotovinu i kupovati pšenicu. I uskladištiti ju i poslije ju prodati po većoj cijeni. 'Samo' to i ništa više. Otprilike kao i u kladionici.

ja mislim da ce cijena biti po 1,20kn zato sto je to ipak pšenica

I ja mislim da cijena neče biti jako mala pošto je to ipak pšenica, da nebi bilo kao sa kukuruzom da nagodinu nitko ne bude sijao pa da budemo morali uvoziti.

Fidelito je napisao/la:Ako si siguran da će cijena toliko rasti i ti imaš priliku dobro zaraditi. 'Samo' treba imati gotovinu i kupovati pšenicu. I uskladištiti ju i poslije ju prodati po većoj cijeni. 'Samo' to i ništa više. Otprilike kao i u kladionici.

Zašto bi to bilo koji seljak radio ?
Mi ju proizvodimo dok trgovci sa njom trguju .
Ako je u tome spas onda bi svi trebali preprodavati a neka proizvode mađari ili tko već .

pingo je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Ako si siguran da će cijena toliko rasti i ti imaš priliku dobro zaraditi. 'Samo' treba imati gotovinu i kupovati pšenicu. I uskladištiti ju i poslije ju prodati po većoj cijeni. 'Samo' to i ništa više. Otprilike kao i u kladionici.

Zašto bi to bilo koji seljak radio ?
Mi ju proizvodimo dok trgovci sa njom trguju .
Ako je u tome spas onda bi svi trebali preprodavati a neka proizvode mađari ili tko već .

nazalost u tome i je spas jer od nase proizvodnje ostaje sve manje ili jos minus dok je trgovina(šverc) uvjek bila jaka, zar se i ne kaze da je trgovina najjaca grana privrede(ili tako nesto)

ja da imam svoje silose nebi ni pomisljo da posijem ni zrna bilo koje ratarske kulture vec bi samo trgovao jer bi mi to bilo sigurni isplativije ( i sigurnije) nego proizvodnja

Zsolin je napisao: Ma ovi nasi otkupljivaci ove godine imaju takvu priliku zaradit da to nije moguce....eo procitaj te ovaj post u 12 mjesecu ove god pa cete vidjeti dali imam pravo.

Ja sam mu samo dao svoj odgovor na to. Jednostavno je, ako si siguran da će doći do povećanja cijena ne prodavaj svoje do jeseni ili ako imaš kapitala kupi i od drugih i prodaj na jesen. Sve se vrti oko kapitala, to jest oko novaca. Zapravo taj porast cijene (ako ga bude) je prava cijena koštanja ugrađenog kapitala (pod uvijetom da je cijena pšenice zaista isplaćena) + rizik (od eventualnog pada cijena ili udara groma u silos) + cijena skladištenja. Kada bi mi u svojoj proizvodnji toliko cijenili naš kapital koji ulažemo u proizvodnju+ rizik u proizvodnji pšenica bi trebala koštati barem 2 kune. Mi svoj kapital i rizik jednostavno ne uračunavamo (i to je krivo). A uložena sredstva su znatna. A i siguran sam da mi seljaci skladištimo svoju robu takvog porasta cijena kroz godinu ne bi ni bilo. Možda 10-15% kroz godinu. Jer ipak nemamo potrebu zraditi dva puta. Jednom, ali pošteno.
Mislim da ako proizvodiš neku robu moraš voditi i računa o tome da ju što bolje plasiraš, to jest da postigneš maksimalnu cijenu. U tom trenutku postaješ trgovac robom koju proizvodiš. Ako je kupac svjestan da nemaš mogućnosti skladištenja on otkupnu cijenu snižava radi posebno povoljnih ekonomskih prilika (za njega), jer ima tu mogućnost. To je situacija kao na primjer da se smanji broj kombajna u tvojem kraju. Ti imaš kombajn, pšenica mora biti požeta i što se događa? Cijena usluge raste. Jer su za tebe to posebno povoljne ekonomske okolnosti. Od takvog viška koji ćeš akumulirati kupiti ćeš si npr. novi kombajn za slijedeću sezonu. Na takvim ekonomskim prilikama sazdan je cijeli svijet, ljudi koji su poduzetni i u određenom trenutku su sposobni ponuditi robu ili uslugu koja je tražena mogu na tome posebno profitirati. To bi mogla biti i spekulativna trgovina, tu nema jasno definirane granice. Žalosno je samo to (da se vratimo na pšenicu radi koje smo i počeli priču) da se u proizvodnji i trgovini pšenicom stalno manje-više ponavlja isti obrazac i to da proizvođač koji ima najveći rizik ne zarađuje ništa ili malo (u 'dobroj' godini) dok trgovci i prerađivači zarađuju dobro (u lošoj za njih godini) ili masno (u svakoj drugoj godini). Iz tog modela treba izaći, još jednom kažem ne očekujte od onih koji dobro na pšenici zarađuju u ovom modelu da će išta htjeti promjeniti u korist proizvođača. Sami se moramo izboriti za svoje mjesto pod suncem. Ne ministar, ne politika, nego mi sami, svojim znanjem, svojim idejama.

Znaci ako se mi sami moramo boriti za nas a ne ocekivati pomoc od drzave (ministarstva),zasto postoji sada to isto ministarvstvo?
I zasto smo glasali za seljacku stranku i pankretica i slicno ako oni sada u ovoj situaciji ce sutiti i gaziti nas?

Ja smatram da drzava mora napraviti intervenciju i pomoci nama- ne sa socijalnom pomoci nego da nam plati proizvod onoliko koliko on nas kosta.

Npr da zito bude 90lipa,ocete ga sijat na godinu?
Da hocete,ali bez gnojiva,smanjit ce se profit petrokemije bla bla bla.....
jedno drugo veze ali dokada tako?

pingo je napisao/la:
Zašto bi to bilo koji seljak radio ?

Zato što cijeli razvijeni svijet tako radi. Nema tu izmišljanja tople vode.

Zamisli npr. pošto bi bio automobil da mora naći kupca čim izađe sa trake jer će protivno ubrzo propasti, devalvirati... Naravno da bi kupci i trgovci spuštali cijenu i vodili kolo.
Skladištenje vlastitih proizvoda je naprosto način da se uravnoteži neprirodno tržišno stanje kad ti konstantno moraš na noge suprostavljenoj strani.

Uz okrupnjavanje zemljišta, strojnu modernizaciju i razne interesne udruge, to je nezaobilazna stavka (ne samo u ratarstvu) u vidu napretka naše poljoprivrede.

zsolin je napisao/la:Znaci ako se mi sami moramo boriti za nas a ne ocekivati pomoc od drzave (ministarstva),zasto postoji sada to isto ministarvstvo?
I zasto smo glasali za seljacku stranku i pankretica i slicno ako oni sada u ovoj situaciji ce sutiti i gaziti nas?

"Pomozi si sam i bog će ti pomoći..."

Pričamo o skladištenju pa evo primjera. Pogledajte samo voćare, konkretno proizvođače jabuka. Zašto svatko, malte ne svi, gledaju kako će napraviti hladnjaču za svoje (ili čak i tuđe, jel)? Pa nije mu isto dali prodaje jabuku u jesen po 2 kn/kg ili u proljeće po 4 ili više kn/kg.

... dakle izlaz mi je u izgradnji silosa/hladnjače/akvarija/podzemnog skloništa/aerodroma/lansirne rampe ...

pingo je napisao/la: ... dakle izlaz mi je u izgradnji silosa/hladnjače/akvarija/podzemnog skloništa/aerodroma/lansirne rampe ...

Nije.