Što se iza brda valja?(2)

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, krivi primjer ste dali. Mi ne ubijamo stanovnike. Već im samo oduzimamo posao. Oni su i dalje živi i moraju fizički opstati. A to nije slučaj sa trutovima. Oni će umrijeti bez pčela radilica. Da li vi mislite da bi ubijanjem nezaposlenih riješili problem? Ostali bi bez tržišta za zaposlene i na kraju poubijali sve koji se ne mogu sami o sebi autonomno brinuti.

Ja nisam napisao da nezaposlene treba ubiti. Povukao sam paralelu između pčelinje zajednice (koja je vrlo organizirana) i društva (države). Vrlo je jasno zašto jedna zajednica ne može dugoročno opstati ako se više troši nego što uprihođuje. Srećom - pčele ne mogu 'na kredit' uzeti med od pčela iz druge zajednice (na primjer da hrane trutove koji su im nepotrebni) i tako dovesti sebe (svoju zajednicu) u dužničko ropstvo naspram druge zajednice. S obzirom da je društvo puno kompleksnije od pčelinje zajednice ima tu i drugih faktora, ali i drugih riješenja - osim fizičke likvidacije neradnika. Uglavnom mi smo si sami (kao društvo) krivi za situaciju u kojoj smo se našli, i to na način da se političkom odlukom stvorila cijela poveća kasta građana koji nisu produktivni, a imaju pravo na nezarađenu plaću/neušteđenu mirovinu/nepripadajuću socijalnu pomoć (neki dan sam čuo na radiu da smo EU prvaci u broju invalidskih prijevremenih mirovina (valda u relativnom a ne u apsolutnom broju, ali ne bih se kladio u to), a bilo bi interesantno vidjeti koji smo u konkurenciji 'povlaštenih' mirovina, ako bi taj pojam nekome u normalnim državama uopće mogli objasniti). To neminovno vodi u propast. Možda bi dugoročnije opstali da imamo nafte, plin ili neki drugi prirodni resurs koji bi se dao brzo unovčiti, ali imamo osjećaj da bi ovakvom politikom i to vrlo brzo 'pojeli i popili' a kasnije lako-će-mo.
E da, sada nailazi polako to 'kasnije'.

Evo kratkog plana mogućeg djelovanja za bolje sutra: Plan HJF:

1. Peticija da se smanji broj potpisa za referendum te produži dužina prikupljanja potpisa
2. Peticija da se stvori Hrvatski Javni Forum za svenarodnu komunikaciju sa svim političkim strankama te provođenje internetskih referenduma radi brzine i smanjenja troška (http://www.advance.hr/glasnost/t/PlNZs2iCx5/)
3. Djelovanjem svih nas na HJF-u (koji bi imao i ulogu provođenja internetskog referenduma) bi trebalo dokazati potrebu promjene politike (i Ustava)
4. Provesti referendum o promjeni politike prema zaključcima rasprave
5. Raspisati izbore za Sabor koji će provoditi izglasanu politiku.
--------
Plan je objavljen i na vladinoj facebook stranici: https://www.facebook.com/wwwvladahr/posts/434792536616847?notif_t=like

BANKE NAS PLJAČKAJU ! GOVOR 12-GODIŠNJE DJEVOJČICE IZ KANADE - O DUGU DRŽAVE I POTREBI ZA NARODNOM BANKOM: Na ovom video isječku https://www.youtube.com/watch?v=Bx5Sc3vWefE 12-godišnja Victoria Grant, drži govor, čak i djetetu je sve jasno, da je u pitanju pljačka i muljaža.
Poslušajte, a ovdje je prijevod njenih riječi:
"Jeste li se ikada zapitali zašto je Kanada u dugovima? Jeste li se ikada zapitali zašto vlada prisiljava Kanađane plaćati tolike poreze? Jeste li se ikada zapitali zašto su bankari najvećih privatnih banaka postaju bogatiji, a ostali e? Jeste li se ikada zapitali zašto je bruto nacionalni dug preko $ 800 milijardi dolara? Ili zašto trošimo 160 milijuna dolara dolara dnevno za kamatu nacionalnog duga? To je $ 60 milijardi dolara godišnje! Jeste li se ikada zapitali tko je dobio tih 60 milijardi dolara?

Ono što sam otkrila je da su banke i vlada su u tajnom dogovoru s ciljem financijskog porobljavanja naroda Kanade.

S vama ću podijeliti tri važne točke, koje će, nadam se, izazvati dovoljno vašeg interesa kako bi nastavili vlastit istraživanje te brigu da uključimo vladu u zaostavljanje ovog kaznenog djela protiv naroda Kanade.

Prvo, ukratko ćemo ispitati Bank of Canada.

Drugo, vidjet ćemo kako bankarski sustav funkcionira i danas.

I na kraju, ja ću ponuditi održivo rješenje, te možemo zatražiti da ga vlada implementira, pomoću peticije.

Vrlo malo poznati lik u kanadskoj povijesti je Gerald Grattan McGeer. Bio je odvjetnik, saborski zastupnik i gradonačelnik Vancouvera. Njegov doprinos Kanadi je vjerojatno jedan od najvećih u našoj povijesti. On je zagovarao stvaranje Narodne banke Kanade čija je jedina svrha stvarati i upravljati kanadskim novcem. Ona je formirana na 3. srpnja 1934, u vlasništvu svih Kanađana.

Do 1970-ih, zbog nacionalne Bank of Canada, dug Kanade je održan na održivoj razini sve dok vlada odlučila stvoriti moderni bankarski sustav kojim nas pljačkaju. Pa kako su oni nas pljačkaju?

Dopustite mi objasniti kako naše privatne banke i Vlada rade danas: prvo kanadska vlada posuđuje novac od privatnih banaka. One ga posuđuju, i obračunavaju kamatu. Vlada tada povećava oporezivanje Kanađana, iz godine u godinu, kako bi se vratiti kamate na nacionalni dug koji eksponencijalno raste . Osim što rezultira inflacijom, tako ostaje manje pravog novca za ulaganje Kanađana u naše gospodarstvo, a pravi novac se koristi za punjenje džepova bankarima.
Vlada je također dala bankama mogućnost posuditi novac koji ne postoji u oblik kredita. Vi dobivate hipoteku, što doslovno znači smrtnu zalog "ili zajam, no banke vam ne zapravo ne daju novac. Oni pritisnu tipku na računalu i generiraju lažni novac iz ničega. Oni ga zapravo nemaju u svojim trezorima banaka. Danas, banke imaju samo 4 milijarde dolara u rezervi ali oni su posudile više od 1,5 TRIJLIJUNA dolara.

Da citiram Graham Towersa, svaki put kad banka daje novi zajam, taj kredit je stvorio novi depoziti- novi novac. Općenito govoreći, sav novi novac dolazi iz banke u obliku zajmova. Krediti su dug, a u sadašnjem sustavu svaki novac je dug.

Ono što je meni zanimljivo je i Isus koji je u Mateju 21 rastjerai mjenjače novca iz hrama, jer su oni manipuliranjem krali novac od ljudi. Privatne banke su baš kao i mjenjači novca u Mateju 21, oni oštećuju i pljačkaju novac Kanađana i njihovu slobodu, i moraju biti zaustavljeni.

Kako radi bankarski sustav?

U jednom sramotnom intervjuu je g. McGeer pitao gospodina Towers, "Možete li mi reći zašto je Vlada s moći stvaranja vlastitog novca trebala dati tu moć privatnom monopolu, a zatim posuditi od njih novac koji parlament može sam stvaratii, zatim na posuđeni novac plaćati kamate, pod cijenu nacionalnog bankrota???

G. Towers odgovorio: Ako parlament želi promijeniti oblik rada bankarskog sustava, onda je za to ovlašten.
Drugim riječima, ako kanadska vlada treba novac, oni mogu posuditi izravno iz Bank of Canada. Ljudi bi onda plaćali pošteno poreze kako bi novac vratili državnoj Bank of Canada, te bi novac od tog poreza bio zauzvrat ubrizgavan natrag u naše gospodarske infrastrukture, a dug bi se izbrisoa. Kanađani će opet uspjeti, s pravim novcem kao temeljem naše gospodarske strukture, a ne s novcem na dug.

Što se tiče, duga novac koji je dugujemo privatnim bankama, kao što je Royal Bank, banka Kanade mora jednostavno odštampati novac, i s nime isplatiti privatnu banku, te tako, pomoću nacionalne banke - otplatiti dug. . I da, imamo snage i zakonito pravo na to.

U zaključku, postalo je bolno očito, čak i za mene, za 12-godišnju Kanađanku, da smo prevareni i opljačkani od strane bankarskog sustava uz sudjelovanje vlade.

Što ćemo učiniti da se zaustavi taj zločin? Što ćemo učiniti kako bi se osiguralo da će slijedeća generacija živjeti slobodno i čisto od dužničke ekonomije koja ih je zarobila pomoću bankara?
Margaret Mead je rekla ovaj citat, a ja se nadam da ćete svi vi to zapamtiti: "Nikada nemojte sumnjati da mala skupina ljudi može promijeniti svijet. Doista, do sada su ga jedino oni i mijenjali. Hvala Vam."

Preporučam pogledati, ako niste. U oči upadaju bankari sa glavama u obliku crvenih štitova (Rotschild).

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/87126-deset-vrlo-nezgodnih-pitanja-koja-mozete-postaviti-banci.html

http://www.business.hr/ekonomija/ek-sloveniji-dala-domacu-zadacu-u-vidu-devet-preporuka

Povjerenik EU-a za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn potvrdio je na konferenciji za novinare u Bruxellesu da Europska komisija predlaže da se Sloveniji rok za smanjenje deficita na manje od 3 posto BDP-a s kraja ove godine prolongira na kraj 2015., čime se novoj vladi, koju je prije dva mjeseca formirala Alenka Bratušek, daje prilika da ubrza najavljene strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Rehn je ocijenio da je slovenska vlada napravila napor prema fiskalnoj konsolidaciji, počela s čišćenjem bilanci banaka te da zato u sljedeće dvije godine može smanjiti deficit na manje od tri posto BDP-a, te da će joj strukturne reforme kad ih u cijelosti provede pomoći da izađe iz recesije.

U svojim preporukama za Sloveniju Europska komisija posebno inzistira na što bržem saniranju slovenskih banaka, posebno onih najvećih, upozorava na potrebu privatizacije, prezadužena poduzeća, nastavak konsolidacije javnih financija, poboljšanje konkurentnosti, nastavak reformiranja mirovinskog sustava i tržišta rada.

Zbog sumnji u to hoće li 900 milijuna eura, koliko je procijenila slovenska središnja banka, biti dovoljno za dokapitalizaciju banaka ove godine Europska komisija u poreporukama među ostalim predlaže da Slovenija za provjeru stanja aktive u bankama odmah angažira strane konzultante koji bi izvršili pregled stanja, posebno u dvjema najvećim bankama, Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), koje su u vlasništvu države.

Država privatizacijom ne može riješiti problem javnih tvrtki koje rade sa gubitkom. Profit tih tvrtki dolazi od suficita platne bilance države i deficita proračuna države. Ako se sreže deficit, a nema dovoljno suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci, slijedi pojačani bankrot firmi jer će neće biti ukupno malo novca za profit svih. Tj. biti će ga manje nego ranije. A besparica uvijek vodi u pad BDP-a i pad prihoda države. Kako će ona moći izdržati sa 3% deficita bez dotoka novca izvana to sam Bog zna.

Capitalism: A Love Story (eng. "Kapitalizam: ljubavna priča") je poznati dokumentarni film Michael Moore-a. Tema filma je financijska kriza koja je pogodila globalnu ekonomiju 2007.
Film istražuje kapitalizam kao sustav i daje oštru kritiku istog.
Film je postigao veliku popularnost u SAD-u i Kanadi, ali u ostatku svijetu nije dobio adekvatnu medijsku pozornost.

http://www.advance.hr/video/v/capitalism-a-love-story-dokumentarni-film-michael-moore-a-cijeli-film-s-prijevodom/

Preporučam pogledati. Film je na mahove tragično smješan.

Slobodno tržište i podzetništvo bilježi nove rekorde:

http://www.glas-slavonije.hr/200519/1/Gradjani-i-tvrtke-bankama-ne-mogu-vratiti-415-milijardi-kuna-kredita

Građani i poduzeća ukupno ne mogu vratiti 41,47 milijardi kuna kredita bankama, pokazali su to najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o kvaliteti kredita po sektorima s 31. ožujka ove godine. U odnosu na kraj 2012., riječ je o novom porastu nenaplativih kredita za dodatne dvije milijarde kuna u samo tri mjeseca. Naime, krajem prosinca nenaplativi su krediti iznosili 39,6 milijardi kuna, dok je njihov udjel u ukupnim bio na 13,93 posto. Kako nenaplativi krediti rastu mnogo brže od ukupnih, njihov se udjel u ukupnima konstantno povećava, pa je s kraja ožujka narastao na 14,57 posto. U tih 41,47 milijardi kuna loših kredita, čak 28,64 milijardi kuna otpada na tvrtke, koje tako ne mogu vratiti čak 26,24 posto odobrenih im kredita, što znači da se ne naplati svaki četvrti do treći kredit poduzećima. Građani, kao bankarski klijenti, ne mogu pak vratiti 12,17 milijarde kuna kredita što je 9,67 posto ukupno im odobrenih kredita, pa u tom sektoru nenaplaćena ostaje svaka deseta kuna. Posljedica su naravno brojne ovrhe i sve više blokiranih računa.

Ovdje se malo razotkriva kako je trgovanje sa emisijama CO2, zapravo veliko prodavanje magle i samo novi način eksploatacije:



ovaj film polako otvara put prema drugačijem načinu razmišljanja:

Još 15 dana do velike crne fešte - ulaska pod kapu neopozivog financijskog ropstva: http://oppthrvatska.wordpress.com/2013/06/16/hnb-i-drzavni-suverenitet/

Evo kako se pošteno radi u životu političara:

http://www.forum.tm/vijesti/milanovic-otplacuje-kredit-do-svoje-72godine-karamarko-do-75-vi-sigurno-ne-ali-zasto-pisu

Pitanje je postavljeno na fb stranici Vlade: https://www.facebook.com/wwwvladahr/posts/448342985261802?comment_id=2545299&reply_comment_id=2545313&offset=0&total_comments=8¬if_t=share_comment . Vezano je uz gornji napis.

Liberalizacija opskrbe strujom izgleda primamljivo. Što to u biti znači? Usporedimo to sa proizvodnjom hrane iz vlastitog vrta. Traži truda, vremena i ovisi dosta o našem znanju i majci prirodi. Jednostavnije je dići strani kredit i uvesti sve povrće. Zar ne? Za što ćemo se odlučiti? Pa za uvoz hrane. Eto ista situacija je i sa strujom. Ako je domaća proizvodnja "skuplja" lakše je dići kredit i uvesti struju preko stranog dobavljača. Genijalno. Samo koje su posljedice? Novca će u državi biti sve manje jer se kune mijenjaju u devize kojima se kupuje struja. Trebati će se opet dizati novi i veći strani krediti. Pa dok ide ide. Mozak bay, bay.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/269164/Slovenci-ce-strujom-snabdijevati-sva-ministarstva-u-Hrvatskoj.html

Ako se sjećate živih lanaca oko HNB-a, našao sam kako je Roha radio ogradu oko svoje kuće: http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/marija-sola-platila-stolariju-zeljku-rohatinskom/ . Meni se samo čini da to nije konačna cijena za usluge.

Nostradurus je napisao/la:Liberalizacija opskrbe strujom izgleda primamljivo. Što to u biti znači? Usporedimo to sa proizvodnjom hrane iz vlastitog vrta. Traži truda, vremena i ovisi dosta o našem znanju i majci prirodi. Jednostavnije je dići strani kredit i uvesti sve povrće. Zar ne? Za što ćemo se odlučiti? Pa za uvoz hrane. Eto ista situacija je i sa strujom. Ako je domaća proizvodnja "skuplja" lakše je dići kredit i uvesti struju preko stranog dobavljača. Genijalno. Samo koje su posljedice? Novca će u državi biti sve manje jer se kune mijenjaju u devize kojima se kupuje struja. Trebati će se opet dizati novi i veći strani krediti. Pa dok ide ide. Mozak bay, bay.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/269164/Slovenci-ce-strujom-snabdijevati-sva-ministarstva-u-Hrvatskoj.html

Upravo ste pogodili u bit stvari. Ja se, kao potrošač, pitam koliko dugo bih preplaćivao struju da se tržište nije otvorilo za druge dobavljače. HEP ima monopol i nema realnog interesa prodavati struju po nižoj cijeni. To je cijena koju plaćaš kada u državi imaš monopol. Danas, kada su se pojavili drugi dobavljaču struje i HEP je odjednom 'pronašao' načina da bude konkurentniji sa cijenama, a dojučer su uredno tražili dozvolu od vlade, here i drugih da povećaju cijene jer ne mogu poslovati u takvim uvijetima, kada je struja 'socijalna kategorija'. Čudo što tržište radi, zar ne?

Fidelito, vi ste znači za jeftino uvozno pa kud puklo. Nebitno za posljedice.

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, vi ste znači za jeftino uvozno pa kud puklo. Nebitno za posljedice.

...šta puklo, pokrali kompletno cijelu državu djeca komunista, udbaša i tkz. velikih hrvata kradezeovaca i apsolutno se sve zna, i još biti u zabludi da ćeš spasit ono što se spasit nemože, bojim se da je kasno za domoljubje u tom obliku..

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, vi ste znači za jeftino uvozno pa kud puklo. Nebitno za posljedice.

A koje su posljedice kada netko ima monopol (i kroz njega eksploatira cijelu državu i sve korisnike elektroenergetskog sustava)? Ako mislite da je monopol nečije prirodno i 'stečeno' pravo - varate se. Upravo smo jedno 'stečeno pravo' ukinuli (zapravo ukinula ga je EU silom prilike, jer bi se ovako radilo dovijeka). Neka se bore na tržištu sa drugim firmama, neka poboljšaju svoje poslovanje, a ako ne mogu poslovati na razini tako da budu konkurentni - neka idu pod vodu. Uz napomenu da je cijeli elektroenergetski sustav izgradila praktički država i građani, a elektra je samo upravljala njime. Znači praktički moraju samo održavati sustav, naplaćivati struju a trošak amortizacije je beznačajan (u odnosu na cijelokupnu vrijednost sustava). ALi teško je poslovati pozitivno kada politika nameće rukovodeći 'kadar' - a ima tu i poneki privatni biznis (oni ilegalni priključci gdje su potrošači uredno spojeni na mrežu a nisu dobivali račun za struju i tako to). Ima ulazak u EU i svojih dobrih strana.

Fidelito, vaš slobodarski duh i konkurencija (zakon jačega) opet progovara iz vas, ali ne razmišlja o posljedicama. Svaka konkurencija uvijek vodi prema monopolu ili oligopolu. Pročitajte si malo Marxa, ako ne možete sami shvatiti kuda to vodi.

Gledajte, svi koji su za kapitalizam ne žele isto uvesti u svojoj obitelji. Tu žele socijalizam i komunizam. Kako to da nitko ne želi u svojoj obitelji ostvariti sve te odlične stvari iz kapitalizma? Da li bi vi u svoju obitelj uveli kapitalizam. Da sve usluge i robe međusobno plaćate? Ako to ne želite, jasno vam je da kapitalizam nije podesan za obitelj jer vodi u rat svih protiv svih sa krajnjim ciljem osvajanja nadmoći (biti najsposobniji) nad ostalima. To je i velika nedoumica, zašto smo doma socijalisti, a prema svojim sugrađanima smo pohlepni kapitalisti?

I koja je konačna svrha konkurencije? Da najbolji preuzme sve što može, dok će oni drugi uraditi što? Ili propasti ili pobijediti konkurenciju i postati preuzimači. To više nije pitanje da li će se dogoditi, nego kada će se dogoditi. Kada jednog dana svi budemo radili za Agrokor i kupovali sve od Agrokora, tada će se postaviti pitanje koji nam je k... to trebalo. Pa jasno je da će netko na kraju pobrati sve žetone (monopli). Samo to nije igra, već naš život.

Kruno pz je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, vi ste znači za jeftino uvozno pa kud puklo. Nebitno za posljedice.

...šta puklo, pokrali kompletno cijelu državu djeca komunista, udbaša i tkz. velikih hrvata kradezeovaca i apsolutno se sve zna, i još biti u zabludi da ćeš spasit ono što se spasit nemože, bojim se da je kasno za domoljubje u tom obliku..

Da li bi se i predali u ww2 kada je Hitler osvojio KSHS? Vjerojatno bi jer je prekasno??? Ne postoji predaja u "domoljublju". To je rezervirano za petokolonaše i kolaboracioniste.

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, vaš slobodarski duh i konkurencija (zakon jačega) opet progovara iz vas, ali ne razmišlja o posljedicama. Svaka konkurencija uvijek vodi prema monopolu ili oligopolu. Pročitajte si malo Marxa, ako ne možete sami shvatiti kuda to vodi.

Gledajte, svi koji su za kapitalizam ne žele isto uvesti u svojoj obitelji. Tu žele socijalizam i komunizam. Kako to da nitko ne želi u svojoj obitelji ostvariti sve te odlične stvari iz kapitalizma? Da li bi vi u svoju obitelj uveli kapitalizam. Da sve usluge i robe međusobno plaćate? Ako to ne želite, jasno vam je da kapitalizam nije podesan za obitelj jer vodi u rat svih protiv svih sa krajnjim ciljem osvajanja nadmoći (biti najsposobniji) nad ostalima. To je i velika nedoumica, zašto smo doma socijalisti, a prema svojim sugrađanima smo pohlepni kapitalisti?

I koja je konačna svrha konkurencije? Da najbolji preuzme sve što može, dok će oni drugi uraditi što? Ili propasti ili pobijediti konkurenciju i postati preuzimači. To više nije pitanje da li će se dogoditi, nego kada će se dogoditi. Kada jednog dana svi budemo radili za Agrokor i kupovali sve od Agrokora, tada će se postaviti pitanje koji nam je k... to trebalo. Pa jasno je da će netko na kraju pobrati sve žetone (monopli). Samo to nije igra, već naš život.

Konkurencija (vrlo pojednostavljeno, ali bit svega) omogućava da onaj tko najracionalnije posluje (a to znači onaj koji nudi najnižu cijenu proizvoda) je najkonkurentniji na tržištu. Nemojmo mješati posao i porodicu - jer porodica nije posao (barem ne za mene). Cilj posla je poslovati racionalnije i biti konkurentan - a ciljevi porodice su drugi.  

Što se tiče K. Marxa - čovijek je imao neke ispravne observacije ali te observacije ticale su se kapitalizma u njegovog vremena. Danas je kapitalizam evoluirao u jedno drugačije uređenje (postao je drugačija vrsta životinje). Provedba Marxove teorije u praksu nije baš išla - tu ću parafrazirati pokojnog V. Gotovca: ' Ono što je umrlo u Moskvi - umrijet će i kod nas'. (Problem je jedino u tome da je to - što je umrlo u Moskvi - ponovno uskrsnulo u nekom drugom obliku negdje drugdje - ali to je neka druga priča).  

Nema veze kod koga ću ja kupovati struju - ali ima veze koliko ću plaćati tu struju jer taj trošak čini dio mojih proizvodnjih troškova i na posljetku tuđa neracionalnost u poslovanju prenosi se na moje poslovanje - to jest na cijenu mog proizvoda. Isto je i sa državom koja svojim populističkim politikama, uzalud i neracionalno trošeći više nego što realno može i smije uprihoditi (moglo bi se reći i popušističkim politikama) dovela sve nas u ovaj nezavidni položaj.

Što se tiče samog kapitalizma - vjerovatno je to dobar sistem da nema previše onih koji bi željeli biti jednakiji od drugih (i imati kruha bez motike na račun svih ostalih). Možda bi i socijalizam bio dobar kao sistem da nije bilo toliko onih koji su se brinuli o 'dobrobiti' naroda. Jer čim se netko drugi počne jako brinuti o mojoj dobrobiti - znam da je to kraj moje građanske slobode.  

Ugalvnom kako god bilo - dobro je stvoriti situaciju u kojoj moraš dokazivati svoju konkurentnost. I truditi se svaki dan. U takvoj situaciji obično sposobni ljudi isplivaju na površinu, dok u situaciji monopola to baš i nije tako (nema razloga da bude tako). Naravno da se ne mogu uvijek slijepo i na sve primjenjivati načela konkuretnosti i tržišta, ali treba biti isto toliko racionalan i shvatiti da nas konkurencija i otvorenost prema svijetu na posljetku čini zapravo boljim, racionalnijim. Jer u tom svijetu vlada i pravilo da ono što te ne ubije - to te jača. I zato bi od konkurencije mogao profitirati i HEP. Ako uz njih opstane. Ako ne opstanu - to znači da (uz sve poklone) nisu bili spremni za ozbiljnu i ravnopravnu igru.

socijalizam je dao što je mogao i za duže vremena odlazi u bespuća povijesne zbiljnosti i malo je čudno što još ima toliko onih koji hoće oživjeti mrtavca
kapitalizam još nije dao sve od sebe, ima nedostataka, ali je najbolje i najhumanije društveno uređenje u historiji

daj državi pustinju na upravljanje, uskoro će se pojaviti nestašica pijeska

problem sa socijalizmom je što je uveden prerano, tj razina ljudske svijesti nije bila na potrebnom nivou, mislim da još dugo ni neće biti - barem ne na našim prostorima, ne znam kako je to sa skandinavijom, japanom i možda australijom i n.zelandom

paor je napisao/la:socijalizam je dao što je mogao i za duže vremena odlazi u bespuća povijesne zbiljnosti i malo je čudno što još ima toliko onih koji hoće oživjeti mrtavca
kapitalizam još nije dao sve od sebe, ima nedostataka, ali je najbolje i najhumanije društveno uređenje u historiji

Imam neki osjećaj da ovce uvijek misle da će jednog dana postati pastiri i da će sa tom mišlju umrijeti. Po tome ovce zaključuju da je pastirstvo najhumanije društvo za njih. Pročitajte kako pastiri razmišljaju: http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/89589-bankarski-gigant-jp-morgan-chase-otvoreno-za-diktaturu-eu-za-izlazak-iz-krize-mora-zabraniti-prosvjede-i-prava-radnika.html . Bravo za ovce.

daj državi pustinju na upravljanje, uskoro će se pojaviti nestašica pijeska

Dokle god radnici razmišljaju "Ne možete vi mene toliko malo platiti, koliko ja mogu malo raditi, dotle je sve osuđeno na propast". I to nema veze sa društvenim uređenjem, nego sa ljudima. Znači bolje je kad te kapitalistički vlasnik tjera na rad bez pauze i daje ti mizernu plaću, nego kada imaš sve pogodnosti rada za vlastiti boljitak, ali ti se tada ne da raditi jer želiš uništiti to društveno uređenje iz vlastite gluposti i sebičnosti. I to sve da bi na vlast doveo pastire koji će ti krojiti sudbinu. Pažljivo pročitajte što piše u članku. Demokracija nije dobra za kapitalizam. Ona je dobra samo za socijalizma i zbog toga ne ide jedno sa drugim.
Demokracija u kapitalizmu ne postoji. Da bi znali odlučivati trebate imati relevantne informacije i znanje. Ali kako kad medije i škole drže bogataši? Mislite li da vam mediji i škole govore svu istinu? Ne, nego samo dio koji paše plemenitim pastirima.

Demokracija ne može postojati jer je kapitalizam svijet korupcije tj. pogodovanja. Viđamo to svaki dan jer se zakoni kroje tako da pašu određenim manjinskim skupinama. Kada bi se zakoni krojili da pašu većini, to ne bi bio kapitalizam (vlast kapitalista). Automatski je jasni da demokracija ne može postojati.

Razlika između robovlasništva i kapitalizma je mala. U oba slučaja postoje oni najveći robovlasnici, slobodnjaci i robovi. U kapitalizmu imamo kapitaliste, radnike i prividne slobodnjake koji su nezavisni. Ta mala razlika je što radnici misle da su slobodni time što se moraju sami pobrinuti za hranu i stanovanje. Ali oni nisu toliko slobodni jer se stvaraju takvi zakoni da ne možeš živjeti bez korištenja roba i usluga od kapitalističkih firmi. Time se stvara ekonomsko ropstvo. Ti si slobodan, ali moraš zarađivati novac za svoj život. A novcem upravljaju bogati (banke, korporacije, MIO fondovi, osiguranja, itd.). I tu te čekaju. Kada moraš zaraditi novac, tada te mogu ucijeniti da radiš za kikiriki. Dao sam link na film "Američki san". Čini se da ga niste gledali ili mislite da je to sve laž. Američki civilni piloti rade za manju plaću od naših pilota te moraju konobariti da bi preživjeli. Humano društvo koje ne može biti bolje. Gotham city je beba što na s čeka.